Hrvatska
Uhićen Julian Assange

Britanska policija uhitila je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na temelju europskog uhidbenog naloga koji je objavila Švedska, priopćila je londonska policija. Assangea (39), Švedska traži kako bi ga ispitala o optužbama za silovanje, seksualno zlostavljanje i nezakonito prisiljavanje, a londonska policija nalog za uhićenje primila je jučer.
Assange je zanijekao je optužbe. Amerikanci ga progone zbog objavljivanja 400.000 dokumenata o ratu u Iraku te 70.000 dokumenata o ratu u Afganistanu. Assangeovi odvjetnici ranije su rekli da je on pristao razgovarati s dužnosnicima Scotland Yarda. Assange bi se tijekom poslijepodneva trebao pojaviti pred sudom u Londonu. The Guardian javlja o mogućem njegovom puštanju uz jamčevinu od 120 do 260 tisuća eura.
Kina se nada da objavljivanje povjerljivih diplomatskih depeša na internetskoj stranici WikiLeaksa neće utjecati na njezine veze sa Sjedinjenim Državama, izjavila je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova. Američki diplomati na službi u Pekingu doveli su u vezu najviše kineske dužnosnike i hakerske napade na Google, u diplomatskim bilješkama koje je otkrio WikiLeaks i objavio New York Times na svojoj internetskoj stranici.
Dobro obaviješten kontakt tvrdi da je Politbiro Kineske komunističke partije koordinirao nedavne upade u Googleove sustave. U drugim bilješkama se daje do znanja da je Kina zatvorila oči na širenje nuklearnog oružja iz Sjeverne Koreje. Kina je nazvala sadržaj WikiLeaksa “apsurdnim”, bez drugog komentara.
A hoće li najnovije informacije s WikiLeaksa utjecati na odnose SAD i Rusije? U depešama koje je danas objavio The Guardian stoji kako je NATO izradio planove za zaštitu triju baltičkih država (Estonija, Litva i Latvija) od prijetnja iz Rusije. Plan koji je Sjevernoatlantski savez bio pripremio za Poljsku proširen je na sve tri bivše sovjetske republike s jakom ruskom manjinom pošto su one same zatražile dodatnu zaštitu od Rusije, po tim diplomatskim bilješkama koje posjeduje WikiLeaks.
Rusko-gruzijska vojna avantura iz 2008. kada su se sukobili Tbilisi i Moskva koja je intervenirala kako bi, po onome što je službeno objavila, zaštitila prava ruske manjine u Gruziji, ostavila je traga u pamćenju stanovnika Baltika, vidi se u bilješkama. Nakon toga američki su čelnici tražili od baltičkih kolega da ostanu mirni kako ne bi naljutili Rusiju. Tri baltičke države ušle su u NATO 2004. Plan koji je Sjevernoatlantski savez bio pripremio za Poljsku proširen je na sve tri bivše sovjetske republike s jakom ruskom manjinom pošto su one same zatražile dodatnu zaštitu od Rusije, po tim diplomatskim bilješkama.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




