Hrvatska
U četvrtak presuda Šopiću

Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljen ponovljeni sudski postupak koji se vodi protiv Elvisa Šopića koji je ubio taksista Igora Ćustića. Po izmijenjenoj optužnici Šopića se tereti da je Ćustića usmrtio na krajnje podmukao način iz koristoljublja i radi počinjenja i prikrivanja drugog kaznenog djela te da je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela teškim ubojstvom. Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je presudu Županijskog suda u Zadru kojom je 23-godišnji Šopić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina zbog kaznenog djela teškog ubojstva na osobito podmukao način i sudski postupak je ponovljen.
Na današnjem suđenju održane su završne riječi. Državni odvjetnik je rekao kako oputuženi Šopić u svojoj obrani laže o okolnostima kako i zašto je ušao u taxi, da je skrivao identitet, da je sjeo na zadnje sjedalo u autu s namjerom, da je lažirao poziv na mobitelu da bi mobitel držao na licu i da je skrivao pušku. Naglasio je kako se Šopić vratio na mjesto ubojstva da zapali dokaze.
Budući da je bilo upitno odakle Šopiću 400 kn s kojima je došao u zatvor, optužba je naglasila kako su svi policajci koji su sudjelovali u obradi Šopića, rekli kako novca nije bilo prilikom obrade te da je Šopić očito naknadno dobio novce. Optužnica je također istaknula kako Šopić s namjerom daje naglasak na ovih 400 kn ne bi li prikrio pravi motiv ubojstva.
Nesporno je da je nakon usmrćenja bio u kontaktu sa žrtvom i to radi pretraživanja usmrćenog. Isključeno je da je Ćustić provocirao Šopića bilo na nacionalnoj osnovi ili kakvoj drugoj jer Ćustić nije bio žrtva rata niti je bio odgajan na takav način. Optužnica je istaknula kako Šopić laže da ga je Ćustić provocirao. Također je naglašeno kako se Šopić vraćao na mjesto događaja ne bi li prikrio dokaze koji bi ga mogli teretiti za to što je učinio te da je obrana optuženog u cijelosti neistinita.
Slijedom dokaza potvrđeno je da je Šopić Ćustića usmrtio na krajnje podmukao način, a to potvrđuje i Šopićevo bezobzirno ponašanje te bespomoćnost žrtve prilikom čina ubojstva. Državni odvjetnik rekao je kako treba uzeti u obzir obiteljske prilike optuženog, odrastanje u neprimjerenim uvjetima te da je to znatno doprinijelo počinjenju kaznenog djela.
Opunemoćenik oštećenih, odnosno obitelji Ćustić, Franko Kotlar rekao je kako se u potpunosti slaže s izmijenjenom optužnicom.
– Ono što je bilo bitno da se razsjasni u ovom ponovljenom postupku bilo je utvrđivanje motiva, što je optužba i razjasnila. Bez obzira na nedostatke, poput nekvalitetne istrage, sud je i nakon proteknutog vremena uspio rekonstruirati većinu dvojbi koje su bile otvorene radi nebavljenja motivom u fazi istrage. Budući da je isključen patološki motiv, optužba je tražila motiv analizom Šopićeve obrane. Putem dokaza, tragova, analizom vještaka i svjedoka, nema nikakve dvojbe da je obrana Šopića nevjerodostojna i svjesno je i namjerno usmjerena kao izbjegavanje otkrivanja pravog motiva ubojstva, rekao je Kotlar u svojoj uvodnoj riječi.
– Šopić ide u kriminalnu akciju naoružan puškom, ne govori istinu o razlozima nošenja puške, ukrcava se u taxi obmanjujući prisutne o smjeru kretanja te o drugoj osobi koju trebaju pokupiti, iscenira telefonski razgovor, sjeda na zadnje sjedalo u autu i laže o pokazivanju novca za plaćanje vožnje, zna da se kući ne može vratiti nikako nego taxijem, nadodao je Kotlar i rekao kako je vještačenjem razjašnjeno kako je došlo do samog usmrćivanja.Nije bilo nagurivanja i okretanja prema zadnjem sjedalu niti neopreznog ophođenja puškom, ali je bilo namjernog pucanja u smjeru glave iz neposredne blizine u trenutku kada je Šopić bio na mjestu suvozača, a Ćustić s rukama na volanu, nogama na komandama te s otvorenim prednjim lijevim vratima licem okrenutim prema osobi koja puca. Ovo sve govori da se radilo o hladnokrvnoj likvidaciji osobe koja mu nije predstavljala opasnost, već i sama otvorena vrata govore o tome da je Ćustić pokušao pobjeći smrti, opisao je Kotlar.
– Šopić je bio dovoljno udaljen od žrtve da se ne poprska krvlju, ali ipak su tragovi krvi nađeni na njemu, a to ukazuje da ga je nakon usmrćivanja i pretraživao, a ne provjeravao da li je živ jer nitko racionalan nakon pucanja u glavu ne bi provjeravao da li je žrtva živa. Ponašanje optuženog nakon djela je hladnokrvno, racionalno i smišljeno. Najprije se odmiče s mjesta događaja, pa se vraća i poduzima znatan napor da zapali žrtvu radi uništavanja tragova. Dvojba oko 400 kn koju spominje obrana je razjašnjena rekonstrukcijom radnji koju su obavljali policajci, odnosno Šopić novce nije imao sa sobom. Treba uzeti u obzir da je optuženi višestruko premašio okolnosti koje označavaju teško ubojstvo. On je osoba koja je podmukla i hladnokrvna te ne cijeni ljudski život bez obzira na mladost i hendikep psihičke ličnosti, rekao je Kotlar te istaknuo kako nitko ne može vratiti Igora obitelji Ćustić, ali da sud i država mogu spriječiti da ne dođe do ponavljanja ovako stravičnih događaja.
Nakon državnog odvjetnika i Kotlara, završnu riječ iznio je i odvjetnik optuženog, Smiljan Bakočević. On je rekao kako su tijekom dugotrajnog procesa iznešeni brojni dokazi i ispitani brojni svjedoci, a optužba je osobito posvetila vrijeme provjeri pa i potpuno beznačajnih činjenica koje je Šopić iznio. Zaključio je kako je sve to rađeno s ciljem da se obrana dovede u pitanje i da se zamagli uvjerljivost i istinitost obrane. Također je naglasio kako optužnica ne može izdržati niti površinsku analizu.
– Moram reći da su u istragu bile ukjlučene sve stručne osobe s kojima se raspolaže i koje su se mogle angažirati te da su se uložili izvanredni napori da bi se utvrdio motiv ubojstva. U optužnici je vidljivo od samog trena kada je napisana da motiva nema. Nasuprot svemu ovome stoji samo optuženik koji tijekom cijelog postupka iznosi istu obranu. U analizi optužnice utvrdio sam šest ključnih teza na kojima se optužba tereti, rekao je Šopićev odvjetnik te krenuo s iznošenjem tih teza.
– Prva teza je ta da je optuženik prišao oštećeniku tražeći taxi usluge. Ta teza nije osobito značajna, ali se njome želi ukazati da se već u startu optužnica vodi na netočno interpretiranje događanja. Šopić jest tražio taxi usluge, ali ne Ćustića već njegovog kolege Pavića i s njim je obavio prvi razgovor. Optuženik ističe da je na kolodvoru vidio i policajce te se postavlja pitanje zašto bi odabrao kolodvor kao mjesto za zlodjelo ako je tu i policija. Pogrešno se intrpretira i to da je Šopić pokazao Ćustiću 400 kn, a ne njegovom kolegi, jer da mu nije pokazao novce da li bi uopće došlo do realizacije vožnje. Pavić je također potvrdio da je Ćustić rekao Šopiću da sjedne na zadnje sjedalo te da je vidio da optuženi razgovara na mobitel, počeo je Šopićev odvjetnik i nastavio, sa slijedećom tezom a to je da je Šopić obamnjivao da će se ukrcati još jedna osoba, no istaknuo je nema potrebe ponavljati da je svjedok Pavić to sve čuo. Zatim, optužnica kaže kako je Šopić tijekom puta prešao na mjesto suvozača iako to nikako nije dokazano. Čak su i svjedok Ivan Vučković i njegov kolega s pumpe rekli kako se nigdje na snimci nadzorne kamere ne vidi da je Šopić prešao na mjesto suvozača. Slijedeća teza optužnice je ta da je Šopić ispalio hitac iz pozicije prednjeg desnog sjedišta. Obranu optuženog, odnosno da je za vrijeme pucanja bio na zadnjem sjedalu, potvrdio je prvotni nalaz vještaka. No taj je nalaz kasnije izmijenjen zbog svjedočenja drugog vještaka. Optužba dalje kaže da je Šopić pretraživao tijelo žrtve radi prisvajanja novca te da je tako okrvavo odjeću, obuću i rukavice. Nakon što se dogodio pucanj, optuženi je otišao. Puška mu je ispala te se vratio uzeti je, a prednja lijeva vrata su se otvorila i tada je došlo do ispadanja tijela i kontakta Šopića sa žrtvom i krvlju žrtve, iznio je odvjetnik u završnoj riječi. Poslijednje što je Šopićev odvjetnik pokušao pobiti je to da je Šopić pokušao požarom prikriti dokaze. Naime, kako je odvjetnik iznio, na tijelu žrtve nisu nađeni nikakvi tragovi tekućine ili nekog drugog materijala koji pogoduju izazivanju požara.
Budući da nije utvrđen motiv, odvjetnik je rekao kako se radilo o tzv. situacijskom deliktu. Šopić i Ćustić nisu se znali, nisu se kretali na istim mjestima i nisu nikada bili u kontaktu te je Šopić najprije pristupio Paviću pitajući ga za taxi usluge pa je odvjetnik konstatirao da li bi to Šopić učinio da se radilo o prijetvornom ponašanju. Bakočević je rekao kako se treba uzeti u obzir i smanjena ubrojivost njegovog klijenta koju je potvrdio i vještak psihijatar te sve ostale događaje koji su oblikovali Šopićevu ličnost. Također bi trebalo biti blaže kažnjavanje jer je Šopić tada bio u statusu mlađeg punoljetnika.
Na kraju svega Šopić je rekao kako prihvaća iznijetu obranu te je izrazio sućut obitelji Igora Ćustića što je u sudnici izazvalo burnu reakciju cijele obitelji koja je vidno bila uzrujana.
Presuda će bit u četvrtak 9. prosinca u 13 sati.
Hrvatska
Lidl s polica povlači Dalmatinsku pancetu
Državni inspektorat izvijestio je da je Mijukić-Prom pokrenuo opoziv proizvoda “,Dalmatinska panceta, narezak, 100 g” marke “Okusi zavičaja“ s rokom trajanja 15. prosinca 2026., lot L918M0H, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes u proizvodu, objavila je u četvrtak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač navedenog proizvoda je Mijukić-Prom, Runović 242, Runović, Hrvatska, a na tržište ga stavlja Lidl Hrvatska.
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, a iz Lidla navode da ga se može vratiti u bilo koju njihovu trgovinu uz povrat novca, neovisno o predočenju računa.
Hrvatska
El Niño ulazi u ključnu fazu: Kakvu jesen i zimu može donijeti Jadranu i Balkanu?
U atmosferi se tijekom jeseni 2026. godine počinje slagati zanimljiva kombinacija velikih klimatskih procesa. U tropskom Pacifiku razvija se snažan El Niño, Sredozemlje u jesen ulazi s velikom količinom pohranjene topline, dok sezonski modeli za područje Jadrana i Balkana pokazuju signal iznadprosječnih temperatura i povećane količine oborina.
Važno je naglasiti da El Niño ne znači automatski toplu i kišnu zimu na području Europe, a posebice na Jadranu i Balkanu. Njegov utjecaj ostvaruje se posredno, preko promjena planetarne cirkulacije, položaja i intenziteta mlazne struje, položaja polarne hladne fronte i ciklona na njoj te odnosa između Atlantika, Sredozemlja i tople Afrike.
Prema izlazima numeričkih modela i razvoju vremena može se pretpostaviti da će sezona pred nama biti topla, ali bitno je pitanje kakva će biti dinamika vremena.
El Niño nije samo temperatura Pacifika
El Niño (ENSO) spojeni je oceanografsko-atmosferski proces. Zagrijavanje središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika mijenja raspored tropske konvekcije, tlak zraka i Walkerovu cirkulaciju.
Posljedice se zatim putem planetarnih valova mogu prenijeti na udaljene dijelove sjeverne hemisfere. Upravo je taj prijenos važan za Europu. Promjena tropske konvekcije može utjecati na Rossbyjeve valove, a oni na položaj i meandriranje mlazne struje.
Međutim, između Pacifika i Europe nalazi se cijeli niz drugih čimbenika. Zato isti El Niño ne proizvodi uvijek isti europski vremenski obrazac.
Za Jadran i Balkan stoga je važno istodobno promatrati više procesa: ENSO, stanje Atlantika i NAO-a, temperaturu Sredozemlja te ponašanje polarne cirkulacije.
Amplituda poremećaja važnija od samog prosjeka
Kod sezonskih prognoza najčešće se postavlja jednostavno pitanje: Hoće li zima biti toplija ili hladnija od prosjeka? Za Jadran to nije dovoljno. Mnogo je važnije pitanje kakva će biti amplituda vremenskih promjena.
Ako se u istom razdoblju pojave snažan El Niño, vrlo toplo Sredozemlje, velika količina topline u Jadranu, aktivna atlantska cirkulacija, odgovarajuće postavljena mlazna struja i izražena meridionalna cirkulacija, mogu se stvoriti uvjeti za nagle prijelaze između različitih vremenskih režima.
To znači da topao sezonski prosjek ne isključuje snažne zimske prodore hladnog zraka. Moguće je imati mjesec koji je u prosjeku topliji od normale, a unutar njega nekoliko dana s vrlo izraženim zahlađenjem.
Za Jadran i Balkan to je posebno važno jer se na relativno malom prostoru susreću različite zračne mase i vrlo složena orografija. Mala promjena putanje ciklone može značiti veliku razliku u vremenu između Jadrana, Dinarida, Panonske nizine i južnog Balkana.

Listopad – topla atmosfera, ali sve aktivnije Sredozemlje
Prema izračunima modela za srednjoročnu prognozu vremena, listopad pokazuje kombinaciju pozitivne temperaturne anomalije i povećanog oborinskog signala nad velikim dijelom Jadrana i Balkana.
To ne znači da će cijeli mjesec biti kišan. Moguće je izmjenjivanje duljih stabilnih i vrlo toplih razdoblja s nekoliko izraženih ciklonalnih epizoda. Za Jadran će posebno biti zanimljivi prvi snažniji jesenski prodori hladnijeg zraka prema Sredozemlju.
Tada se može pojaviti poznata kombinacija:
toplo more + hladniji zrak u visini + vlaga + ciklona = potencijal za vrlo obilne oborine.
Na sjevernom i srednjem Jadranu takve situacije mogu donijeti jako jugo, obilnu kišu i lokalno izražene grmljavinske sustave.
Drugim riječima, početak jeseni ne mora biti samo nastavak toplog ljeta. Toplo more može istodobno biti i izvor energije za vrlo intenzivne jesenske vremenske procese.
Studeni – El Niño postaje sve važniji
Studeni može predstavljati prijelaz prema razdoblju u kojem se signal El Niña jasnije uklapa u širu hemisfersku cirkulaciju. To ipak nije izravna prognoza vremena za Jadran.
El Niño može promijeniti vjerojatnost određenih cirkulacijskih obrazaca, ali konačan vremenski odgovor ovisit će o tome kako će se razvijati Atlantik, NAO, mlazna struja i europska cirkulacija.
Ako mlazna struja ostane povoljno postavljena, a Atlantik i Sredozemlje ostanu vrlo topli, Jadran može biti izložen češćim prodorima vlažnog zraka. Jugo, južina i ciklone tada mogu postati važni protagonisti vremena.
Istodobno, unutrašnjost Balkana može imati sasvim drukčije uvjete. Dinaridi snažno modificiraju oborine i strujanje zraka pa razlike između Jadrana, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Panonske nizine mogu biti vrlo velike.
Prosinac – mjesec u kojem se situacija može zakomplicirati
Prosinac bi mogao biti jedan od najzanimljivijih mjeseci za praćenje.
Ako se snažni El Niño približi svojem maksimumu, njegov atmosferski signal može postati izraženiji. Međutim, za vrijeme u Europi i dalje će biti presudno kako će se taj signal povezati s ostalim komponentama cirkulacije.
Istodobno, sezonske karte pokazuju topliji temperaturni signal uz povećane količine oborina. To otvara mogućnost vrlo dinamičnog vremena. Jedan od mogućih slijedova mogao bi biti:
jugo → obilna kiša → prolazak fronte → nagla bura → kratkotrajno zahlađenje → zatopljenje → nova ciklona.
Takav obrazac promjene vremena, koji se ciklički ponavlja u intervalima od tjedan do deset dana, mogao bi donijeti temperature i količine oborina oko sezonskog prosjeka ili malo iznad njega.

Ako hladni zrak dovoljno duboko prodre prema Balkanu, a istodobno se nad Sredozemljem razvije ciklona, otvara se mogućnost snijega u višim predjelima, a u određenim situacijama i u nizinama. Zato topla sezonska prognoza ne znači da snijega neće biti.
Siječanj – odlučivat će raspored tlakova
U siječnju će El Niño i dalje biti važan pozadinski čimbenik, ali će još važnija biti konkretna konfiguracija atmosfere. Za Jadran i Balkan bit će važni:
NAO → položaj azorske anticiklone → atlantski cikloni → toplo Sredozemlje → polarni zrak sibirske anticiklone → položaj mlazne struje.
Ako se nad Europom razvije zonalna cirkulacija, dominirat će zapadna i jugozapadna strujanja. Ako mlazna struja jako meandrira te se razviju sporo pokretni skandinavski blokirajući sustavi uz sibirsku anticiklonu, hladan zrak može prodrijeti daleko prema jugu.
Tada se dobiva zanimljiv paradoks: zima može biti ukupno toplija od prosjeka, a istodobno imati jednu ili više vrlo izraženih hladnih epizoda.
Posebnu pozornost treba posvetiti temperaturi Sredozemnog i Jadranskog mora, koji su izvor topline i vlage u našim krajevima. Trenutačno je temperatura površine mora od 2 do 4 stupnja viša od višegodišnjeg prosjeka, pri čemu su pozitivne temperaturne anomalije prisutne i u dubljim slojevima, a izohalina se spustila na veću dubinu.
Toplo more tijekom jeseni predstavlja veliku zalihu topline i vlage. Kada nad takvu podlogu stigne hladniji zrak, povećava se vertikalna nestabilnost atmosfere i mogu se razviti snažniji oborinski sustavi.
Kombinacija:
toplo Sredozemlje + hladan zrak u visini + snažna ciklona
može biti važnija za nastanak oborinskih ekstrema na Jadranu nego sam El Niño. El Niño može promijeniti širu sliku, ali vrijeme na Jadranu ovisi o vlastitoj regionalnoj dinamici.
Što onda očekivati na Jadranu i Balkanu?
Ako spojimo prognostičke sezonske karte s aktualnim stanjem ENSO-a, dobivamo scenarij razvoja vremena, a ne determinističku prognozu:

Ovu tablicu treba čitati kao opis mogućeg sezonskog obrasca vremena, a ne kao prognozu pojedinih događaja.
A gdje je snijeg?
Trenutačni signal razvoja vremena ne upućuje na dugu, hladnu i snijegom bogatu zimu. Međutim, ne možemo sa sigurnošću ustvrditi da snijega neće biti. Za snijeg na području Balkana potrebna je kombinacija meteoroloških parametara:
hladan zrak + dovoljna količina vlage + odgovarajuća putanja ciklone + pravi položaj anticiklone.
U takvim situacijama razlika od nekoliko stotina kilometara u položaju središta ciklone može značiti razliku između obilne kiše na Jadranu, obilnog snijega u gorju i susnježice u unutrašnjosti, ali i suhog, hladnog vremena bez oborina. Pojedinačne snježne epizode ne mogu se pouzdano prognozirati nekoliko mjeseci unaprijed.
Zima velikih amplituda?
El Niño nije proces koji tek treba „doći“ do Europe početkom zime. Njegov se utjecaj već približava, a tijekom jeseni i početkom zime mogu se mijenjati njegova snaga i međudjelovanje s cirkulacijom sjeverne hemisfere.
Zato nije dovoljno pitati: Koliko je jak El Niño? Treba pitati i: Kako se njegova faza vremenski podudara s drugim velikim procesima?
Ako se u približno istom razdoblju podudare:
El Niño + toplo Sredozemlje + atlantska cirkulacija + odgovarajući NAO + snažno meandriranje mlazne struje, moguće je dobiti znatno dinamičniji vremenski obrazac nego što bi se moglo zaključiti samo iz sezonske prognoze temperature i oborina.
To ne znači da se ti procesi jednostavno matematički zbrajaju. Bit je u njihovoj međusobnoj faznoj povezanosti i vremenskom podudaranju. Upravo zato prosinac i siječanj treba promatrati ne samo kroz srednju temperaturu nego i kroz amplitudu i učestalost promjena vremenskih režima.
Kako se budemo približavali zimi, nekoliko će pokazatelja imati posebno značenje i igrati glavnu ulogu u oblikovanju zimskih vremenskih prilika. Prije svega:
- razvoj ENSO-a i njegov atmosferski odgovor
- NAO
- položaj i meandriranje mlazne struje
- stanje polarne cirkulacije
- temperatura Sredozemnog i Jadranskog mora
- položaj i putanje atlantskih i sredozemnih ciklona
Promatranjem njihovih razvojnih faza i amplituda može se dobiti kvalitetnija slika onoga što nas očekuje. Sezonski numerički prognostički model daje pozadinski signal i postavlja vremensku kulisu, dok glavni akteri i trenutačno stanje atmosfere određuju konkretne vremenske pojave.
Zaključak
Zaključak je da nadolazeću sezonu ne promatramo samo kroz pitanje: Hoće li zima biti topla ili hladna?, nego kroz mnogo zanimljivije pitanje: Kolika će biti amplituda između toplih i hladnih epizoda?
Trenutačni signal upućuje na mogućnost toplijeg sezonskog prosjeka nad Jadranom i Balkanom, uz povećanu oborinsku aktivnost. To ne znači kontinuirano toplo i kišno vrijeme, nego da je, ako se veliki cirkulacijski procesi vremenski podudare, vrlo vjerojatna izražena izmjena različitih vremenskih režima.
Jugo i ciklone mogu se izmjenjivati s prodorima hladnog zraka i burom. Obilne oborine mogu biti praćene kratkotrajnim, ali snažnim zahlađenjima. Uz odgovarajuću kombinaciju hladnog zraka i sredozemne ciklone moguće su i snježne epizode.
Karakter ove zime mogli bi bolje opisati dinamika i amplituda vremenskih promjena nego sama sezonska srednja temperatura i količina oborina. Za naše podneblje posebno će zanimljivi biti studeni, prosinac i siječanj jer će upravo tada biti moguće vidjeti hoće li se veliki klimatski i atmosferski procesi doista vremenski podudarati.
A upravo će o njihovu međudjelovanju, mnogo više nego o samom El Niñu, ovisiti karakter nadolazeće zime.
Hrvatska
POZITIVNI REZULTATI SEZONE / Rekordni prihodi od stranih turista u prvoj polovini 2026.
Prihodi od stranih turista u drugom tromjesečju 2026. iznosili su 3,6 milijardi eura, što je četiri posto više nego u istom razdoblju 2025., dok su za prvo polugodište bili ukupno 4,5 milijarde eura ili 5 posto veći, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) prenoseći podatke Hrvatske narodne banske (HNB).
Istaknuvši da su prihodi od stranih turista za prvih šest mjeseci 2026. rekordni, iz MINTS-a iznose i da su u odnosu na isto razdoblje 2025. za 212,4 milijuna eura viši.
Dodatno, pozitivnim rezultatima turističke godine pridonio je i snažan rast domaćeg turizma. U prvih šest mjeseci ostvareno je rekordnih 1,5 milijuna dolazaka i 4,2 milijuna noćenja domaćih turista, što je 7 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja nego godinu ranije.
“Odlični pokazatelji u predsezoni rezultat su snažnih strateških i promotivnih aktivnosti koje smo prilagodili promjenama na tržištu, čime smo nastavili pozitivne trendove hrvatskog turizma i u ovoj iznimno izazovnoj godini. Ako ove financijske rezultate usporedimo s 2016., prihodi od stranih turista porasli su za 120 posto, i u drugom tromjesečju i u prvoj polovici godine.
U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 2,5 milijarde eura više prihoda nego u istom razdoblju 2016., dok je u drugom tromjesečju prihod bio veći za dvije milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prije deset godina. Sukladno svim našim strateškim ciljevima, hrvatski turizam u svim segmentima trajno mijenjamo na bolje”, poručio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Rođendan City Gallerije (2. dio)
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije6. LISTOPADA U SV. FILIPU I JAKOVU: “Čarter ćakula 2026.” – poslovno okupljanje predstavnika charter industrije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeMORATE U SPIZU? / Danas rade samo ove trgovine u Zadru…




