Connect with us

Hrvatska

U četvrtak presuda Šopiću

Objavljeno

-


Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljen ponovljeni sudski postupak koji se vodi protiv Elvisa Šopića koji je ubio taksista Igora Ćustića. Po izmijenjenoj optužnici Šopića se tereti da je Ćustića usmrtio na krajnje podmukao način iz koristoljublja i radi počinjenja i prikrivanja drugog kaznenog djela te da je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela teškim ubojstvom. Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je presudu Županijskog suda u Zadru kojom je 23-godišnji Šopić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina zbog kaznenog djela teškog ubojstva na osobito podmukao način i sudski postupak je ponovljen.
Na današnjem suđenju održane su završne riječi. Državni odvjetnik je rekao kako oputuženi Šopić u svojoj obrani laže o okolnostima kako i zašto je ušao u taxi, da je skrivao identitet, da je sjeo na zadnje sjedalo u autu s namjerom, da je lažirao poziv na mobitelu da bi mobitel držao na licu i da je skrivao pušku. Naglasio je kako se Šopić vratio na mjesto ubojstva da zapali dokaze.
Budući da je bilo upitno odakle Šopiću 400 kn s kojima je došao u zatvor, optužba je naglasila kako su svi policajci koji su sudjelovali u obradi Šopića, rekli kako novca nije bilo prilikom obrade te da je Šopić očito naknadno dobio novce. Optužnica je također istaknula kako Šopić s namjerom daje naglasak na ovih 400 kn ne bi li prikrio pravi motiv ubojstva.
Nesporno je da je nakon usmrćenja bio u kontaktu sa žrtvom i to radi pretraživanja usmrćenog. Isključeno je da je Ćustić provocirao Šopića bilo na nacionalnoj osnovi ili kakvoj drugoj jer Ćustić nije bio žrtva rata niti je bio odgajan na takav način. Optužnica je istaknula kako Šopić laže da ga je Ćustić provocirao. Također je naglašeno kako se Šopić vraćao na mjesto događaja ne bi li prikrio dokaze koji bi ga mogli teretiti za to što je učinio te da je obrana optuženog u cijelosti neistinita.
Slijedom dokaza potvrđeno je da je Šopić Ćustića usmrtio na krajnje podmukao način, a to potvrđuje i Šopićevo bezobzirno ponašanje te bespomoćnost žrtve prilikom čina ubojstva. Državni odvjetnik rekao je kako treba uzeti u obzir obiteljske prilike optuženog, odrastanje u neprimjerenim uvjetima te da je to znatno doprinijelo počinjenju kaznenog djela.
Opunemoćenik oštećenih, odnosno obitelji Ćustić, Franko Kotlar rekao je kako se u potpunosti slaže s izmijenjenom optužnicom.
– Ono što je bilo bitno da se razsjasni u ovom ponovljenom postupku bilo je utvrđivanje motiva, što je optužba i razjasnila. Bez obzira na nedostatke, poput nekvalitetne istrage, sud je i nakon proteknutog vremena uspio rekonstruirati većinu dvojbi koje su bile otvorene radi nebavljenja motivom u fazi istrage. Budući da je isključen patološki motiv, optužba je tražila motiv analizom Šopićeve obrane. Putem dokaza, tragova, analizom vještaka i svjedoka, nema nikakve dvojbe da je obrana Šopića nevjerodostojna i svjesno je i namjerno usmjerena kao izbjegavanje otkrivanja pravog motiva ubojstva, rekao je Kotlar u svojoj uvodnoj riječi.
– Šopić ide u kriminalnu akciju naoružan puškom, ne govori istinu o razlozima nošenja puške, ukrcava se u taxi obmanjujući prisutne o smjeru kretanja te o drugoj osobi koju trebaju pokupiti, iscenira telefonski razgovor, sjeda na zadnje sjedalo u autu i laže o pokazivanju novca za plaćanje vožnje, zna da se kući ne može vratiti nikako nego taxijem, nadodao je Kotlar i rekao kako je vještačenjem razjašnjeno kako je došlo do samog usmrćivanja.Nije bilo nagurivanja i okretanja prema zadnjem sjedalu niti neopreznog ophođenja puškom, ali je bilo namjernog pucanja u smjeru glave iz neposredne blizine u trenutku kada je Šopić bio na mjestu suvozača, a Ćustić s rukama na volanu, nogama na komandama te s otvorenim prednjim lijevim vratima licem okrenutim prema osobi koja puca. Ovo sve govori da se radilo o hladnokrvnoj likvidaciji osobe koja mu nije predstavljala opasnost, već i sama otvorena vrata govore o tome da je Ćustić pokušao pobjeći smrti, opisao je Kotlar.
– Šopić je bio dovoljno udaljen od žrtve da se ne poprska krvlju, ali ipak su tragovi krvi nađeni na njemu, a to ukazuje da ga je nakon usmrćivanja i pretraživao, a ne provjeravao da li je živ jer nitko racionalan nakon pucanja u glavu ne bi provjeravao da li je žrtva živa. Ponašanje optuženog nakon djela je hladnokrvno, racionalno i smišljeno. Najprije se odmiče s mjesta događaja, pa se vraća i poduzima znatan napor da zapali žrtvu radi uništavanja tragova. Dvojba oko 400 kn koju spominje obrana je razjašnjena rekonstrukcijom radnji koju su obavljali policajci, odnosno Šopić novce nije imao sa sobom. Treba uzeti u obzir da je optuženi višestruko premašio okolnosti koje označavaju teško ubojstvo. On je osoba koja je podmukla i hladnokrvna te ne cijeni ljudski život bez obzira na mladost i hendikep psihičke ličnosti, rekao je Kotlar te istaknuo kako nitko ne može vratiti Igora obitelji Ćustić, ali da sud i država mogu spriječiti da ne dođe do ponavljanja ovako stravičnih događaja.
Nakon državnog odvjetnika i Kotlara, završnu riječ iznio je i odvjetnik optuženog, Smiljan Bakočević. On je rekao kako su tijekom dugotrajnog procesa iznešeni brojni dokazi i ispitani brojni svjedoci, a optužba je osobito posvetila vrijeme provjeri pa i potpuno beznačajnih činjenica koje je Šopić iznio. Zaključio je kako je sve to rađeno s ciljem da se obrana dovede u pitanje i da se zamagli uvjerljivost i istinitost obrane. Također je naglasio kako optužnica ne može izdržati niti površinsku analizu.
– Moram reći da su u istragu bile ukjlučene sve stručne osobe s kojima se raspolaže i koje su se mogle angažirati te da su se uložili izvanredni napori da bi se utvrdio motiv ubojstva. U optužnici je vidljivo od samog trena kada je napisana da motiva nema. Nasuprot svemu ovome stoji samo optuženik koji tijekom cijelog postupka iznosi istu obranu. U analizi optužnice utvrdio sam šest ključnih teza na kojima se optužba tereti, rekao je Šopićev odvjetnik te krenuo s iznošenjem tih teza.
– Prva teza je ta da je optuženik prišao oštećeniku tražeći taxi usluge. Ta teza nije osobito značajna, ali se njome želi ukazati da se već u startu optužnica vodi na netočno interpretiranje događanja. Šopić jest tražio taxi usluge, ali ne Ćustića već njegovog kolege Pavića i s njim je obavio prvi razgovor. Optuženik ističe da je na kolodvoru vidio i policajce te se postavlja pitanje zašto bi odabrao kolodvor kao mjesto za zlodjelo ako je tu i policija. Pogrešno se intrpretira i to da je Šopić pokazao Ćustiću 400 kn, a ne njegovom kolegi, jer da mu nije pokazao novce da li bi uopće došlo do realizacije vožnje. Pavić je također potvrdio da je Ćustić rekao Šopiću da sjedne na zadnje sjedalo te da je vidio da optuženi razgovara na mobitel, počeo je Šopićev odvjetnik i nastavio, sa slijedećom tezom a to je da je Šopić obamnjivao da će se ukrcati još jedna osoba, no istaknuo je nema potrebe ponavljati da je svjedok Pavić to sve čuo. Zatim, optužnica kaže kako je Šopić tijekom puta prešao na mjesto suvozača iako to nikako nije dokazano. Čak su i svjedok Ivan Vučković i njegov kolega s pumpe rekli kako se nigdje na snimci nadzorne kamere ne vidi da je Šopić prešao na mjesto suvozača. Slijedeća teza optužnice je ta da je Šopić ispalio hitac iz pozicije prednjeg desnog sjedišta. Obranu optuženog, odnosno da je za vrijeme pucanja bio na zadnjem sjedalu, potvrdio je prvotni nalaz vještaka. No taj je nalaz kasnije izmijenjen zbog svjedočenja drugog vještaka. Optužba dalje kaže da je Šopić pretraživao tijelo žrtve radi prisvajanja novca te da je tako okrvavo odjeću, obuću i rukavice. Nakon što se dogodio pucanj, optuženi je otišao. Puška mu je ispala te se vratio uzeti je, a prednja lijeva vrata su se otvorila i tada je došlo do ispadanja tijela i kontakta Šopića sa žrtvom i krvlju žrtve, iznio je odvjetnik u završnoj riječi. Poslijednje što je Šopićev odvjetnik pokušao pobiti je to da je Šopić pokušao požarom prikriti dokaze. Naime, kako je odvjetnik iznio, na tijelu žrtve nisu nađeni nikakvi tragovi tekućine ili nekog drugog materijala koji pogoduju izazivanju požara.
Budući da nije utvrđen motiv, odvjetnik je rekao kako se radilo o tzv. situacijskom deliktu. Šopić i Ćustić nisu se znali, nisu se kretali na istim mjestima i nisu nikada bili u kontaktu te je Šopić najprije pristupio Paviću pitajući ga za taxi usluge pa je odvjetnik konstatirao da li bi to Šopić učinio da se radilo o prijetvornom ponašanju. Bakočević je rekao kako se treba uzeti u obzir i smanjena ubrojivost njegovog klijenta koju je potvrdio i vještak psihijatar te sve ostale događaje koji su oblikovali Šopićevu ličnost. Također bi trebalo biti blaže kažnjavanje jer je Šopić tada bio u statusu mlađeg punoljetnika.
Na kraju svega Šopić je rekao kako prihvaća iznijetu obranu te je izrazio sućut obitelji Igora Ćustića što je u sudnici izazvalo burnu reakciju cijele obitelji koja je vidno bila uzrujana.
Presuda će bit u četvrtak 9. prosinca u 13 sati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu