Connect with us

Hrvatska

Tadić se u Gračacu prisjetio korijena: "Četvrtinom sam Ličanin, nije to malo!"

Objavljeno

-


Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i srbijanski predsjednik Boris Tadić posjetili su danas sajam u Gračacu, koji se održava u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Izlagači su na sajmu predstavili razne kulturne znamenitosti svoga kraja, rukotvorine i delicije.
Prvi je došao predsjednik Ivo Josipović kako bi dočekao gosta, srbijanskog predsjednika. Josipović je bio susretljiv i rukovao se s brojnim mještanima Gračaca. Potom je stigao Boris Tadić, kojeg je okupljena masa pozdravila pljeskom. Dvojica predsjednika su pozdravili okupljenu djecu te se uputili na sajam.
– Ne možemo stići na sva mjesta u Hrvatskoj u kojima žive Hrvati i Srbi, ali meni je osobno važno doći ovdje jer je moja baka rođena 15 kilometara od Gračaca u selu Radoč. Imam namjeru riješiti sve moguće probleme, ali nekad ljudi od nas očekuju da budemo mađioničari. Mi to nismo. Idemo ubrzanim ritmom i gledamo pravne mogućnosti. S nekim problemima smo upoznati na ovom sajmu, ljudi se žale, ali ponekad nije lako raspetljati pravni čvor. Susreo sam se s ljudima koji imaju djecu u Srbiji, koji mi poručuju da pozdravim njihove sinove i kćeri i pitali me mogu li doći k meni da im pomognem. Nekad bih volio da imamo veću moć, ali živimo u siromašnim državama s ozbiljnim problemima, rekao je Tadić.
– Probao sam drenjinovo vino jer mi je baka kao malome radila sok od drenjina. Sada sam dovoljno velik za vino. Moja je baka mlada otišla, tamo je ostalo svega nekoliko kuća. Ovdje sam susreo rođakinju i obećao da ću se vratiti sljedeće godine. Ja sam četvrtinom Ličanin, nije to malo, dodaje Tadić.
Na sajmu su sudjelovala djeca Osnovne škole Nikola Tesla, koja su izrađene rukotvorine prodavala po simboličnim cijenama, a prihod je namijenjen djeci Afrike.
– Zadovoljni smo prodajom skupa s našim učiteljicama. Sve što smo zaradili prodajom naših radova uplatit ćemo na račun djeci Etiopije, kazala je učenica Margarita.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na svojoj kući izvjesio zastavu Jugoslavije, susjedi zvali policiju

Objavljeno

-

By

ilustracija: Njuškalo

Muškarac (47) je u mjestu Jakšić kod Požege na vlastitoj kući istaknuo zastavu Jugoslavije, javlja PU požeško-slavonska. Susjedi su obavijestili policiju.

Iz policije kažu kako je 47-godišnjak time “vrijeđao moralne osjećaje građana”.

Protiv 47-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Dan Republike bio je praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 29. studenoga. Obilježavao je godišnjicu 2. zasjedanja AVNOJ-a 29. studenoga 1943., kada su predstavnici partizanskoga pokreta otpora proglasili federalni ustroj Jugoslavije te ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. studenoga 1945. Dan Republike prestao se obilježavati raspadom SFRJ.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Očekuje nas nestašica jaja, a cijena bi mogla skočiti i više od 40 posto

Objavljeno

-

By

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa. Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu.

U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati “u zatočeništvu u zatvorenim nastambama” kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.

Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja, za tportal.

Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. “Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.

Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.

“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.

Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.

Inputi rasli gotovo 50 posto

Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.

“Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena. Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore… U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina”, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.

Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza, piše tportal.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu