Connect with us

Nekategorizirano

JESU LI VUKOVAR I ŠKABRNJA STVARNO SLOBODNI?

Objavljeno

16 godina prije

-


Sloboda (mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka…mogućnost nesmetanog rada u kakvoj oblasti ljudske djelatnosti…povlastica..), kako je definira Hrvatski enciklopedijski riječnik, tek je djelomično prepoznatljiv pojam u herojskim mjestima Vukovaru i Škabrnji. I drugdje u Hrvatskoj je isto, jer je većina ljudi bitno zakinuta u ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda, ali (sveti) pojam Sloboda, ovih dana izrečen tisućama puta u Vukovaru, Borovu naselju, Škabrnji, Nadinu… tamo gdje ima posebnu težinu i gdje je skupo stajao, gdje su se pojmom razbacivali najodgovorniji, pozvani da ga osiguraju, a nisu. Tu se pojam sloboda, lako izrečen, udaljava od svoga značenja više nego igdje.
Nema više u njima stranih zavojevača, sile mraka i neviđene destrukcije ljudskog uma, ili kako god ih zvali nikada  nećemo naći adekvatno ime, ali nema ni Slobode, one koja se piše velikim slovom, koja je davno skupo plaćena, a neisporučena i koja, baš ovdje, gubi veliko slovo.
Vukovar, najperspektivniji grad prije rata, lijep i bogat. Takvi uvijek zapnu za oko svakom osvajaču i u pravilu ih pretvaraju u svoju suprotnost. Baš tako i bi. Ali, to su bili osvajači, crni da crnji ne mogu biti. Taj dio priče, ma koliko se tko opirao, polako, ali sigurno, odlazi u povijest.
Možda bi nas ovih dana, više od tehničkih detalja (odnosa snaga i žrtava 1991.) interesiralo nešto što je ostalo potpuno nejasno, a takvim je skoro dvadeset godina. Čini nam se temeljem na kojem niče sve više nevolja toga grada, koji je nevoljeno dijete svake vlasti svih ovih godina.
Vratimo li se ponovo na već korištenu sentecu: „Prešućena istina kad-tad postaje sramota“, i malo dublje se zagledamo u problem, vidjet ćemo kako je svevremenska i, u slučaju Vukovara, bez greške se ostvaruje.
Počnimo od HTV-a, prvaka prešućenih istina. U najavi dokumentarca o zbjegu iz Vukovara, popustila im je opreznost, pa su napisali:“19 godina nitko nije zabilježio priču o izlasku Vukovaraca iz opkoljenog grada. Prešućivalo se ili odmahivalo rukom: „Pa, oni su pobjegli…“ Netočno! 16.11., kada je postalo jasno da proboja za Vukovar neće biti, iz Operativnog zapovjedništva proslijeđena je poruka iz Zagreba: “Tko se hoće boriti do kraja, neka se bori. Tko se hoće predati, neka se preda. Tko može u proboj, neka ide“! Ili još gore, zašto do proboja nije došlo? Tko zna odgovor bolje od HTV-a?
O padu Vukovara napisane su tisuće stranica, mnogo kontroverzi i  svaki put ih je sve više. U prvom redu: zašto je odnos hrvatskih vlasti prema njemu maćehinski i da li je „proslijeđena poruka iz Zagreba“  osnova svega. Koje su genijalne vođe i politike to izrekle, a tako vjerojatno „diktirale“ i dotadašnju obranu, a po svemu sudeći, i sadašnju politiku prema Vukovaru. Sudeći već po toj zapovijedi iz Zagreba, postaje jasan ishod obrane, kasniiji odnos prema zapovjedniku i braniteljima, te ukupni odnos prema gradu do danas. (DORH je, napokon, pokrenuo postupak zbog logora u Srbiji).
Tko je, poslan od vlasti, autora “proslijeđene poruke iz Zagreba“,  premlatio zapovjednika obrane grada, doktoricu Bosanac i druge i zašto? Zašto oni o tome šute i kolika je cijena šutnje? Zašto su nedosljedni u prezentaciji događanja koji su prethodili padu grada? Za vlast, koja ih je brutalno ponizila, od koje su jednom gadno zazirali, danas imaju samo riječi hvale. Računaju li na naše kratko pamćenje, ili ih uopće nije briga? Mogu li sve to prekriti patetične floskule iste vlasti svake jeseni u Vukovaru. Stanuje li još hrabrost u Vukovaru? Nije li je netko privatizirao i malo po malo prodaje?
Nije li tako i sa Škabrnjom, najbogatijim mjestom u Ravnim kotarima, u „svojoj klasi“, prije rata? Zašto 19 godina poslije nema vodovoda za razliku od mnogih u „nižoj klasi“? Škabrnjanci su trebali obilježavanje svoje tragedije prenijeti u mjesec kolovoz, pa bi časni i moćni uzvanici možda zamijetili tu činjenicu. No, oni se ionako ne znoje, a vodu odavno ne piju.
Zašto je i tko odredio da selo, na prvoj crti, bude opterećeno nemoćnim stanovništvom? Zašto nije stigla obećana pomoć iz Zadra? I napokon, zašto sve jezivo potsjeća na Vukovar u isto vrijeme?
Ovdje se, također, ovogodišnje izjave o tim i drugim razlozima, razlikuju od prijašnjih. Zašto je tomu tako? Čini se da predsjednica Vlade ništa ne prepušta slučaju.
Koliko se zna za tragediju u Nadinu? Za junake odatle? Malo ili ništa.
Zapravo, Nadin ima svog junaka, doduše mirnodopskog, nositelja više odlikovanja od svih branitelja. Nebitno je što je, za Domovinskog rata, zbrisao u Njemačku, a po povratku ga država častila ogromnom kućom i lijepim komadom vinograda. Danas je proslavljeni proizvođač vina, vrijedan hrvatski poljodjelac i dokazani domoljub, samo nije jasno kako je bio nesposoban za rat prije dvadeset godina.
E, te stvari država radi besprijekorno. Nitko (osim policije) neće bombu, ali vino očito vole. Odlikovani zna kako s takvima, a možda je to banalan, ali jedini odgovor na postavljena pitanja. 
Zna li itko zašto se herojstva ovih mjesta, baš svake godine, obilježavaju francusko-američkim, a ne hrvatskim igranim filmom. Što je s HTV-om? Zašto Sedlar nije potegao za temom? Zna se kome bi se zamjerio. Zašto treba 19 godina za pokretanje optužnica za ratni zločin (do čega ni sljedećih 19 neće doći)? Za obilježavanje godišnjica tragedija koristili su sintagmu: Heroji jer su žrtva. Dogodine bi vlasti odgovarala slijedeća: Obećanje ludom radovanje.
Neka ovo bude prilog bar jednom danu više razmišljanja o herojima.
Odsad se valja baviti Njegovim veličanstvom, princom Wiliamom i njegovom odabranicom, do njihove prve bračne noći. Valjda smo takvi ljudi.
Ako oni misle da uživaju Slobodu, neka im bude. Samo, uzimam za pravo zatražiti povrat novca za Hrvatski riječnik i Ustav RH.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. grozni-zd

    22. studenoga 2010. at 9:51

    Otvarate preteške teme za koje nismo sazreli jer i ono malo svjeta koji misle svojom glavom izopčeni su jer bodu oči, uši…
    Svaka Sloboda ima svoju cijenu, svako premlačivanje ima svoju cijenu, svaka sklerotičnost ima svoju cijenu, svaki obraz ima svoju cijenu u nakaradnom društvu…što reči kad Jastreb oprašta osobama koji su ga premlatili i za nagradu dobiva voćnjak…možda bi dobio smrt za istinu a kome se više gine i za što

    No votes yet.
    Please wait...
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu