Nekategorizirano
James Foley: "Hrvatski ekonomski model je neodrživ!"

Država je loš investitor, a želi li naprijed, Hrvatska svoj razvitak mora temeljiti na privatnim investicijama – jedan je od najvažnijih zaključaka izuzetno posjećene konferencije Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o Novom modelu rasta hrvatskoga gospodarstva, piše Večernji list. Organizatori skupa na cjelodnevnoj su raspravi okupili političku, ekonomsku i znanstvenu elitu, a zaključak skupa proizišao je iz izlaganja niza panelista: od američkoga veleposlanika u Hrvatskoj Jamesa B. Foleya, preko glavne ekonomistice Svjetske banke, sveučilišnog profesora Ive Bićanića, do neovisnih analitičara i Vladinih savjetnika.
Dva velika projekta
Skup je otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja se posljednjih dana često poziva na državne investicijske projekte, kojima namjerava povećati stope rasta, a procjenjuju se na 14 milijarda eura.
– I sad imam dva fascikla s dvije velike ponude u energetici. Kad je neki projekt dobar, nitko se ne smije bojati donijeti odluku – istakla je premijerka, zacijelo i kao odgovor na primjedbu američkoga veleposlanika Foleya da je skupina američkih ulagača pet godina čekala na odgovor o imovinsko-pravnom sporu za jedan svoj projekt u turizmu. Čekali su i odustali, a Hrvatska je ostala bez nekoliko stotina milijuna eura privatne investicije.
– Postojeći model razvitka u RH nije održiv. Sada ne vidim važnije stvari za budućnost zemlje od promjene ekonomskog modela koji će pridonijeti tome da se otvaraju radna mjesta i zapošljavaju radnici – neobično je otvoren bio Foley.
Ekonomska pamet zemlje ne dijeli Vladin optimizam kad je riječ o investicijama.
– Nije naš problem stopa investiranja već to što te investicije donose loše rezultate – ustvrdio je dr. Ivo Bićanić, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je pokazao da u kraćem roku državni projekti donose povećanje BDP-a, ali u duljem roku vode prema negativnom rastu. – Ulaganja u ceste nisu put u budućnost, to je samo put za političare da ostanu u BMW-u i budu ponovno izabrani na vlast – rekao je dr. Bićanić te upozorio da RH nema vremena za čekanje i neplodne rasprave. – Imamo samo tri do najviše šest mjeseci da uskočimo u vlak nove Europe – rekao je Bićanić te pozvao da se krene sa šok- terapijama.
Zanimljivo je da se tim terminom poslužio i premijerkin savjetnik Borislav Škegro, koji se također vraćao u prošlost kako bi upozorio da je višak radnika u javnom sektoru prastari problem. Kao apsolutni zagovornik privatizacije, Škegro je kazao da je ona jedno od rješenja. Složio se s njim i Velimir Šonje iz Arhivanalitike rekavši da je problem Hrvatske u tome što je krenula graditi kapitalizam bez kapitalista i razvijena tržišta kapitala. Pozivajući se na istraživanja, Šonje tvrdi da je najmanje 50 posto rasta u RH uvjetovano trendovima u EU, ali problem je što se ona loše koristi svojim mogućnostima.
Treba podnijeti žrtve
– Hrvatska je zemlja investicijske fascinacije, stalno se traže veliki projekti i dominantna uloga Vlade – kazao je Šonje. Na to je upozorila i glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster rekavši da zemlja mora iskoristiti svoje rezerve (zaposlenost, produktivnost, inovacije), ali ne smije ugroziti makroekonomsku stabilnost i tečaj.
– Hrvatska ima rigidno tržište rada i to je fakat o kojemu treba govoriti. Od benigna problema kao što je definicija radnog vremena do troškova otpuštanja koji su među najvećima u Europi, ali i globalno – istakla je S. Madžarević-Šujster. Problem je i neusklađenost kvalifikacijske strukture zaposlenih; s jedne je strane 300.000 nezaposlenih, a svakog mjeseca tvrtke traže 50.000 radnika i ne mogu ih naći. – Dugoročno, to je najopasniji segment koji će voditi stagniranju gospodarstva – istakla je S. Madžarević-Šujster koja je završila svoje izlaganje opaskom da ponekad treba podnijeti kratkoročne žrtve za dugoročne koristi. I drugi se premijerkin savjetnik, Željko Lovrinčević, boji državnog intervencionizma.
– Sve što država treba osigurati stabilne su javne financije – poručio je. U Poslovnom dnevniku i mjesečniku Banka vjeruju da je promjena nepoduzetničke klime u Hrvatskoj moguća i stoga su pokrenuli zajednički projekt Poslovnog foruma te će u idućih šest mjeseci do godine dana nizom istraživanja, analiza, konferencija, okruglih stolova, javnih tribina i rasprava, uz podršku Večernjeg lista i 24 sata, otvoriti raspravu o novom ekonomskom modelu. (Večernji list)
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





