Connect with us

Hrvatska

Stanko Zrilić: "Političar mora imati kičmu i muda!"

Objavljeno

-

Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)

Stanko Zrilić


Stanko Zrilić izašao je iz HSLS-a, ali je ostao zamjenik župana Zadarske županije. Iako ga više nema tako često u medijima kao prije, iako nije bio prisutan politički na minulim izborima, tu je. Reportere Z NET-a primio je na svom radnom mjestu u Županiji.
* Dugo se nismo vidjeli, kako ste, gospodine Zriliću?
– Prva liga, hvala na pitanju.
* Nedostajali ste nam na izborima…
– A je li?! Znam.
* Zanima nas Vaš komentar minulih izbora za mjesne odbore. Je li bilo za Vas kakvih iznenađenja, pozitivnih ili negativnih?
– Ovi izbori su zapravo jedna velika anketa koja može pokazivati trend, ali isto tako može biti jedna velika prijevara. Dvije su važne poruke. HDZ je postigao jedan izuzetno dobar rezultat, i ja im na tome čestitam. HDZ je pokazao jedan sjajan stroj, valjak koji melje. I ono što je meni drago, jer ja sam dvadeset godina tu koaliciju podržavao i stvarao, mislim da i građani cijene to što se napravilo u proteklih dvadeset godina u ovom gradu. I to je lijepo, to je za svaku pohvalu. HDZ bi postigao i bolji rezultat da nema tog negativnog utjecaja centralne priče kojom se stvara jedna ružna klima kako sve propada, srljamo u katastrofu, nećemo sutra imati jesti. Jedna ružna medijska slika se stvara. Znam da nije lako, ali da je tako katastrofično, u svakom slučaju nije. Mislim da smo mi kao država i kao društvo dodirnuli dno, ali slijedeće godine bitno ćemo ići prema gore. Druga stvar, moram priznati da sam očekivao puno veći angažman SDP-a i HNS-a, jer je ovo bila jedna sjajna prilika da se etabliraju, da postignu rezultat.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Veći angažman u smislu bolje predizborne kampanje?
– Kampanje, da. U ovim izborima za mjesne odbore izađe najveći dio stranačkih aktivista s kojima vi komunicirate. Znači da oni nisu uložili dovoljan napor. Ili jesu uložili, ali nisu napravili posao. Zapravo očekivao sam jaču, žešću kampanju s njihove strane i konačno bolji rezultat. Na neki način, što za njih nije dobro, pokazali su priličnu nemoć. Pozitivno da je su u gradu Zadru prošle neke nezavisne liste jer to znači da građani žele uzeti tu demokraciju u svoje ruke. Da mogu parirati najjačim strankama i da mogu pobijediti u mjesnom odboru. To je velika, po meni, izuzetno dobra stvar, koju treba pozdraviti i podržati. Ono što je loše iznenađenje je loš rezultat HSP-a.
* Što je Bunja na kraju i sam u medijima priznao?
– On je bio vrlo korektan i vrlo je korektno oslikao stanje kazavši ono što je činjenica. Problem kod HSP-a je što na toj poziciji skroz desno su se pojavile tri stranke. HSP, HSP dr. Ante Starčević i HČSP. Kada podijelite tu bazu vidite da se to razvodnilo. S jedne strane nisu izbore shvatili ozbiljno koliko treba, a s druge su se podijelili glasovi.
* Kako komentirate rezultat vaše bivše stranke, HSLS-a?
– Mislim da je solidan. Meni je drago zbog svojih prijatelja, bivših stranačkih kolega. Ja sam to dvadeset godina stvarao i stvorio ime i brand HSLS-a i vidim da su i neki novi dečki napravili dobre rezultate.
* Kuda ide danas HSLS ?
– Ja sam izišao iz HSLS-a, ali vrlo često se može pročitati da sam izbačen. Ponavljam, ja sam izašao iz stranke jer se nisam mogao složiti s nečim u što sam dvadeset godina života uložio. Ne možete se nemoralno ponašati u životu, bilo privatnom, bilo političkom. Otprilike, ne možete živjeti sa svojom suprugom samo kad vam je lijepo. Morate skupa dijeliti i lijepe i teške trenutke. Tako vam je i u politici. Koaliciju HSLS-a i HDZ-a na državnoj razini nije dogovorio Darinko Kosor, nego Đurđa Adlešič, Ivan Čehok i moja malenkost. U kolaliciji 2007. godine, glavni pregovarač sa HSS-om bio sam ja. Mi smo bili koalicijski partneri. Nismo bili u vladi, ali smo imali državne tajnike. I nije pošteno, i nečasno je, da jedna osoba u ovom slučaju Darinko Kosor sam, nikog ne pitajući, ni jedno stranačko tijelo, donese incidentnu odluku da se izlazi iz koalicije i to objavi preko medija.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Hoćete reći da je Darinko Kosor, kojega je stranka izabrala za predsjednika, napravio to svima iza leđa?
– Ne možete u ozbiljnoj političkoj stranci izlaziti vani sa gotovim stvarima. Morate prije toga čuti kako dišu stranačka tijela. Ako ja kao potpredsjednik stranke koji je četiri puta biran nisam o tom ništa znao, kako će neki “običan” član. Ispričati ću vam jednu istinitu anegdotu. Nakon Sabora HSLS-a u Slavonskom Brodu, gdje je Kosor na prijevaru preuzeo stranku i falsificirao, itd, našli smo se Đurđa Adlešič, Darinko Kosor i ja. Čekali smo da nam se pridruži Hrvoje Vojković, direktor Croatia osiguranja, koji je kasnio pet minuta. Kosor je već znao po kojem članku statuta i po kojem stavku će ga izbaciti iz stranke. To nije bilo slučajno, već je on imao viziju kako će potjerati sve te ljude, potpredsjednike stranke. Više nikog nema. On je svih potjerao. Ali to je dio plana.
* Kakvog plana?
– Potjerati sve ljude koji imaju ugled, koji imaju bazu, koji imaju ono što političar mora imati da bi isplivao. Istjerao je u dva dana, oba saborska zastupnika, dva gradonačelnika, potpredsjednici Vlade dao ultimatum ako ne iziđe iz Vlade da će biti izbačena iz stranke, a od HSLS-a napravio neparlamentarnu stranku. Onda sam ja, na zatvorenom sastanku od njega tražio da podnese ostavku. Jer je to za mene bio krah stranke i krah te ideje. Svaka stranka mora imati svoju unutarstranačku demokraciju, toleranciju. A posebno mi, liberali. HSLS je ta jedna ideja nosila, držala. Ljudi su odavde iz HSLS-a izlazili sa suzama u očima. Mi smo zajedno proveli petnaest, dvadeset godina. Bili smo kao jedna obitelj. Vodili smo brigu jedni o drugim često više nego o vlastitoj djeci. To je bio duh koji je taj čovjek zgazio, sorio, uništio. On je obećavao premijerki da će biti korektan i odan koalicijski partner, napustio je tu koaliciju na prijevaru, potjerao sve te ljude i držao je da ima otvorena vrata u ovoj oporbenoj koaliciji. Sada je definitivno da nema. A ja sam to znao i rekao sam mu. HNS nije htio njega takvoga, nije ga htio HSU, nije ga htio IDS i pola SDP-a.
* Zašto?
– Zato što je on ekscesan čovjek. Ne može stranka koja ima 2,5 ili 1,6 posto postavljati uvjete, ultimatume. A način na koji on doživljava politiku, po meni, apsolutno je promašen.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Optuživali su Vas, nakon što ste izašli iz HSLS-a, da ste ostavili lošu financijsku situaciju u stranci?
– To je toliko promašeno i netočno da nema smisla da to komentiram. On je čovjek koji stvara sektu za sebe da bi se doveo na poziciju, pa će slijedećih osam ili dvanaest godina biti će predsjednik te sekte i lagano trgovati sa tim nekim brandom nečega što nestaje. Darinko Kosor je trgovac, apsolutno. On je išao od super desnih do super lijevih koalicija. Vodio se onim – “stranka, to sam ja”.
* Je li Vam žao što ste napustili HSLS?
– Meni je kao čovjeku bilo užasno teško i sad mi je teško zbog onih tisuća divnih i krasnih ljudi s kojima sam navikao živjeti. I ljude koje je trebalo izbaciti iz stranke nikad ih se nije izbacivalo nego smo tražili dijalog. Tamo gdje samo jedan čovjek misli to je put u katastrofu. Konačno, da ništa u politici nisam napravio ponosan sam na slijedeće, HSLS je od devedesete godine bio partner kolacije u Zadru koja do danas ima vlast. I stvorili smo najuspješniji grad i najuspješniju regiju u Hrvatskoj. Mi smo ovdje napravili jedno čudo, na kojemu nam cijela Hrvatska skida kapu, i ja sam na to ponosan. Po svom habitusu, po svojoj strukturi ja ne trpim nasilje. Ni političko, ni bilo kakvo drugo. I nisam mogao ostati u stranci iz koje se izbacuju naglavačke, ljudi koji su dali sebe, energiju, znanje, politički kapital u očuvanje i dizanje HSLS-a.
* Drugom riječima, vi niste htjeli biti trgovac?
– Apsolutno. Pa mene je molio Kosor da ostanem u stranci. Ali ja nisam htio, nisam mogao. Postoji razina ispod koje ja ne mogu ići. Prvi čovjek koji je u bivšoj SR Hrvatskoj napao Slobodana Miloševića bio sam ja. Prvi sam u gradu Zadru stvorio i potpisao koaliciju sa HDZ-om. Morate imati u sebi nešto da možete reći ono što drugi ne smiju ili se ne usuđuju, to je takva vrsta političara.
* To znači “imati muda”?
– Tako neki kažu. Ali to je to. Imati kičmu, imati muda. Bez toga niste političar.
* Što planirate dalje, osnovati novu stranku ili možda priključiti se nekoj već postojećoj?
– Ja doživljavam politiku kao rad za opće dobro. Da sam se bilo čime drugim bavio u životu, puno bi više profitirao. Mene kao čovjeka vrijeđa kada se stvorila takva klima da su političar lažovi, neradnici. To jednostavno nije točno. U politici, kao i društvu ima svega. Mislim da imam iskustva, imam kapaciteta, imam određen kredibilitet na javnoj sceni i sigurno ću taj svoj potencijal staviti na opće dobro i na dispoziciju.
* Kome?
– Pa narodu!
* Molim vas konkretno?
– Vremena ima puno, prostora ima puno, prema tome – bit će to baš onako kako treba.
* Opet okolišate?
– Ono što je sigurno, mi djelujemo i formalizirati ćemo jednu koordinaciju nezavisnih liberala. Ovdje u Zadarskoj županiji imamo zamjenika župana, imamo dva vijećnika, imamo gradskog vijećnika, općinske vijećnike. Dio smo te koalicije koja ima vlast u gradu Zadru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. dadalon

    18. studenoga 2010. at 18:57

    Zar treba citirati prostačine jednog prostaka

     
  2. roksi

    18. studenoga 2010. at 22:31

    Dokle će ovaj prodavati muda za bubrege???

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu