Connect with us

Hrvatska

Idemo dalje?

Objavljeno

14 godina prije

-


Iako to nije popularno, redakcija Z NET-a procjenjuje da je obaveza joj osvrnuti se na jučerašnje i današnje napise u dijelu medija iz razloga što isti opasno relativiziraju instituciju javnog novca, odnosno policijski i postupak Državnog odvjetništva, nastavljajući time svoj dulji serijal vršenja pritiska na rad i jednih i drugih.
Zbog navedenoga, redakcija Z NET-a smatra potrebnim iznijeti sljedeće:

  1. u Gradu Zadru u tijeku su “kriminalistički izvidi” i ništa drugo, tako stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  2. “kriminalistički izvidi” u Gradu Zadru ne traju od jučer, kako je to prenijela većina medija, već “od prošlog tjedna”, stoji također u službenom priopćenju PU zadarske koji ne potpisuje redakcija Z NET-a, već tamošnja glasnogovornica;
  3. “kriminalističke izvide” u Gradu Zadru nije naložila redakcija Z NET-a, a što bi bilo prilično pretenciozno, već Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo – to također stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  4. “kriminalističkim izvidima” u Gradu Zadru ne želi se samo provjeriti istinitost pisanja dva nacionalna medija o zemljištu na Višnjiku, već i – “nalaz Državnog ureda za reviziju, te poslovi oglašavanja Grada”, opet, stoji u službenom priopćenju PU zadarske.

Toliko o preskakanju činjenica u dijelu medija tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana. O razlozima možemo samo nagađati.
Redakcija Z NET-a smatra da je jedina pravovremeno, pravovaljano i nepristrano izvijestila javnost o policijskom i djelovanju Državnog odvjetništva prema Gradu Zadru, pa u istom tonu danas smatra važnim na jednak način javnost upoznati detaljnije i sa sljedećim:

  1. svaka kuna koja je u sastavu nekog od javnih proračuna – bilo gradskog, županijskog ili proračuna nekog od pripadajućih trgovačkih društava – javna je kuna i javnost ima pravo i obavezu tražiti i dobiti informaciju o tome gdje je i zbog čega završila;
  2. to pravo javnosti iz nekog se razloga posljednjih godina rijetko ili nikako koristilo;
  3. javnost vjerujemo da zanima gdje je i zašto završio i završava njihov novac, pa i onaj kojim ispada da su godinama sponzorirana lokalna glasila;
  4. javna glasila imaju obvezu objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, a što je velika i ozbiljna obveza, pa je od izuzetnog interesa javnosti znati ako su ista financirana od vlasti;
  5. javnost ima pravo na informaciju, sve i da ta informacija govori o tome kako su godinama od strane gore opisanih medija – dezinformirani ili parcijalno informirani, a što dođe na isto;
  6. redakcija Z NET-a, kako je to prenio lokalni glasnik lokalnih vlasti – ne traje u zadarskoj javnosti osam dana nego dva mjeseca, a glavna urednica iste – petnaest godina, što opet ne garantira profesionalnost, obzirom da je autor dezinformacija koje ispravljamo u istoj toj javnosti već trideset godina, pa je i dalje jednako dezinformiran kao prvoga dana;
  7. da je drukčije, znao bi da pitanje nikako i nikada ne može biti “nezakonito”, te da je neprimjereno da direktor lokalnog glasila prima honorar u lokalnoj turističkoj zajednici i u Gospodarskoj komori, kao i to da Vukovarom udičari s prvim ljudima Grada i Županije, a potom kritizira tuđu neobjektivnost i pristranost;
  8. ako su sva navedena saznanja Z NET-a i sva naša propitkivanja vlasti o tome kako troši novac zadarskih poreznih obveznika – “maliciozna”, kako to kaže u 7. točki opisani direktor, povremeno novinar i strastveni udičar – onda se najdublje ispričavamo, ali i – nastavljamo.
 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zigez

    17. studenoga 2010. at 15:57

    a zasrali ste se malo a?hah necete vi dugo

     
    Odgovori

  2. Malimarinko

    17. studenoga 2010. at 16:39

    Hvala Bogu da napokon postoji portal koji bez straha prenese činjenice,ma kako one bile neugodne za ovaj grad.Na kraju krajeva to je i svrha novinarstva-nepristrano izvještavanje,zato SAMO HRABRO,građani su uz vas

     
    Odgovori

  3. Jaca

    17. studenoga 2010. at 20:24

    samo hrabro i podrška znet-u,ni ova banda neće još dugo…..
    neka institucije rade svoj posao, a remetinec neka se počne proširivati

     
    Odgovori

  4. Malimarinko

    18. studenoga 2010. at 8:41

    Goli otok,kakav Remetinac,tamo bandu treba

     
    Odgovori

  5. bravo

    18. studenoga 2010. at 8:47

    …samo tako, jako, jako, jako mi se sviđa to što ste hrabri i uporni, ali i ja sam uporan k’o mazga. Draga Arijana molim Vas napišite tekst o stanju u Vašoj radnoj zajednici. Koliko vas je, jeli plaća redovna, jesu li radnici prijavljeni na punu plaću, jesu li im plaćeni doprinosi, prekovremeni, imaju li slobodne dane u tjednu i koliko, itd, itd??? Jako je bitno da kod vas bude zdrava atmosfera, a ne recimo isto kao i svugdje u HR, iako sve kritizirate i pozivate na poštenje. Ako to napravite, klanjam se do poda.
    P.S. Nisam kod vas zaposlen pa da tajno kritiziram nadređene nego samo želim otvorene karte s vaše strane.
    Nemojte me razočarati, jedina ste nam šansa!!!
    Prijatelj

     
    Odgovori

  6. renci

    18. studenoga 2010. at 15:00

    Svaka čast!
    da je više ovakvih kao Z-NET… morala bi i neka druga “nezavisna” glasila u gradu kod vas na stručnu praksu, Čisto da im objasnite pojmove “nezavisan”, “nepristran” “istinit” “objektivan”, mada su vaši novinari (bar većina) kod njih “pekli zanat”.

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

13 sati prije

-

16. svibnja 2024.

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu