Hrvatska
Tko gubi, a tko dobiva proračunom za 2011.
Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine – 35,1 milijardi kuna (što je 163 milijuna kuna više nego u 2010.), te na rashode za zaposlene – 22,6 milijardi kuna (+0,1%). U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna kao ni mirovina, ističu u Ministarstvu financija.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru kojeg su i rashodi za mirovine, pa ukupno u idućoj godini na taj resor otpada 38,8 milijardi kuna, (+0,03%). Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo zdravstva kojemu proračun u idućoj godini predviđa iznos od 25,6 milijardi kuna (-2,7%).
U idućoj je godini za naknade HZZO-u predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (-3,4%) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (+2,4%), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna (-1,1%).
Najveći gubitnici ministarstva obitelji, regionalnog razvoja, kulture, vanjskih poslova…
Resor kod kojeg proračun u idućoj godini predviđa najveće smanjenje novca je Ministarstvo financija – 23,9 milijardi kuna (-25,3%). Posljedica je to prije svega manjih obveza otplata domaćih i inozemnih obveznica i zajmova, a koje s ovogodišnjih 19,1 milijardu kuna u idućoj godini padaju na 9,9 milijardi kuna. Manje mogu očekivati i Ministarstvo obrazovanja s predviđenih 11,7 milijardi kuna ili (-0,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 6,5 milijardi kuna (-0,7%), MUP sa 4,7 milijardi kuna (-1,6%).
Proračun za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s nešto više od 4 milijarde kuna je za 2,8 posto manji nego ovogodišnji iznos, a smanjenje se predviđa i kod Ministarstva regionalnog razvoja (-5%) na 1,9 milijardi kuna. S manje će novca raspolagati i resori kulture (953,5 milijuna kuna ili 5,8% manje), vanjskih poslova (558,4 milijuna kuna, ili 6,4% manje), zaštite okoliša (629,2 milijuna kuna ili 4,2% manje), uprave (396,1 milijun kuna ili 2,2% manje) itd.
Više MORH-u, Pantovčaku, turizmu i pravosuđu
Prijedlog proračuna predviđa na stavkama Vlade iznos od 216,4 milijuna kuna (-8%), dok je za Hrvatski sabor predviđen ukupan iznos od 332,5 milijuna kuna (-20%), što je posljedica smanjenja iznosa za Državno izborno povjerenstvo za više od 30 posto, na 182,4 milijuna kuna. Manje će u idućoj godini dobiti i Ured bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića i predviđeni mu je iznos od 1,36 milijuna kuna (-8,7%), dok će Ured predsjednika raspolagati s 55,4 milijuna kuna (+9,7%).
Za rashode vezani uz prilagodbu EU s iznosom predviđeno je 1,9 milijardi kuna. Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi – popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna. Među ministarstvima za koje proračun predviđa više novca nego ove godine su i Ministarstvo pravosuđa (+5,7%) 2,7 milijardi kuna te Ministarstvo turizma (+5,7%9 s 239,5 milijuna kuna.
Nema jamstava brodogradnji, poljoprivredne subvencije 2,9 mlrd.
Uštede su ostvarene na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima. Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna – zadnja jamstva dana su 3. maju. Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna. Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta. Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, (-2,7%). Najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna (-2,5%).
Prepolovljeni prihodi od poreza na dohodak
Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008. Prihod od PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a. Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija. (objavio: HRT)
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
