Connect with us

Hrvatska

Seminari za buduće poduzetnice

Objavljeno

-

Hrvatska gospodarska komora (Foto: Ivan Katalinić)
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar, 9. studenog s početkom u 12:00 sati organizira besplatan seminar za buduće poduzetnice u sektoru turizma i usluga “Kako započeti posao”, vezan za projekt “Razmjena tehničke pomoći i dobre prakse u cilju promidžbe ženskog poduzetništva u sektoru turizma i usluga”. Seminar se održava u prostorijama HGK – Županijske komore Zadar, u ulici Špire Brusine 16.
HGK – Županijska komora Zadar partner je u navedenom projektu s tvrtkom Finest s.p.a., Provincijom Pordenone i Gospodarskom komorom Padova, Italija, financiranog iz programa Know-how Exchange Programme (KEP) Srednjo – europske inicijative (CEI), udruženje osnovano prije 21 godinu, a okuplja zemlje srednje i istočne Europe i cilju njihove međusobne suradnje. Danas CEI ima 18 članica, od koji su 9 članice EU.
Projektom je predviđeno održavanje seminara u studenom i prosincu, po 4 dana u Gospodarskoj komori Zadar za buduće žene poduzetnice u sektorima turizma i usluga. Sudionice bi trebale samostalno napisati svoj poslovni plan između dva modula koje bi predavač na početku drugog modula trebao ocijeniti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama u kojima je najbolje živjeti u mirovini

Objavljeno

-

By

Prema engleskom portalu Enjoy Travel koji piše o putovanjima, Hrvatska je zauzela visoko osmo mjesto na popisu zemalja u kojima se najbolje umiroviti, točnije živjeti u mirovini. U konkurenciji je bilo 50 zemalja.

Destinacija se birala na temelju nekoliko kriterija, a Hrvatska je svoje mjesto zaslužila zbog malih troškova življenja, dobre kvalitete života i jednostavnog dobivanja boravišne dozvole za boravak u našoj zemlji, prenosi Mirovina.hr.

Pri odabiru deset zemalja u kojima je najbolje živjeti u mirovini gledali su se idući kriteriji: kvaliteta života, troškovi života, troškovi stanarine, troškovi u restoranima, prosječne godišnje temperature, zdravstvena skrb, gostoprimstvo, jezične barijere i lakoća dobivanje vize ili boravišne dozvole.

Listu najboljih zemalja za život u mirovini predvodi susjedna Slovenija, dok se na zadnjem 50. mjestu nalazi Luksemburg za kojeg se navodi kako je jedna od najskupljih država za život u Europi.

Ostatak zemalja koje su se pronašle na ljestvici top deset su Slovenija, iza nje je Portugal, dok je na trećem mjestu Estonija. Na četvrtom je mjestu Španjolska, na petom Paragvaj, na šestom Češka, a na mjestu ispred nas je Mađarska. Na devetom mjestu je Meksiko, a na desetom Urugvaj.

“Hrvatska nije samo popularna među 20-godišnjacima. Tisuće umirovljenika svake godine dolaze ovamo dobro živjeti. Troškovi stanovanja su niski, kvaliteta života je visoka, a postupak zahtjeva za prijavu boravišta je jednostavan za većinu nacionalnosti. Plaže su svjetske klase, ima bogatu povijest i kulturu, obilje mediteranskog sunca i izvrsne restorane”, navedeno je u opisu naše zemlje na portalu Enjoy Travel.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stručnjakinja upozorava: Ovi će proizvodi najviše poskupjeti!

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Ilustracija

Stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić govorila je u Novom danu o rastu cijena hrane.

Makroekonomisti očekuju da će se inflacija usporiti, a što se tiče poljoprivredno-prehrambenih proizvoda problem je, kako kaže, daljnje kretanja cijena.

Dodaje kako je osim napada na Ukrajinu, drugi problem izostanak poljoprivredne proizvodnje koja je vidljiva diljem svijeta. Ističe da su usjevi globalno podbacili i u Americi i Europi.

“To je problem koji će se teško moći nadoknaditi ako nema dovoljne količine proizvodnje, prvenstveno žitarica. U Americi je podbacila pšenica, isto tako i kukuruz. Situacija je otprilike slična i u Europi što se tiče kasnijih usjeva i to ne može dovesti do značajnih korekcija cijena”, naglašava Blažić.

Rast cijena više od 40 posto

Cijene energenata idu do 80 posto, gnojiva do dva i pol puta puta više, a rast cijena hrane će otprilike biti 20 posto više u odnosu na prošlu godinu, dodaje.

Najviše raste cijena proizvoda koje stanovnici najviše troše, a to su kruh, mlijeko, krumpir, svinjetina i jaja. To su proizvodi za koje se, ističe, očekuje najveći rast, više od 40 posto.

Nesigurnost je ogromna, a cijena hrane počele su rasti još 2021. godine, kaže.

“Utjecaj ekstremnih vremenskih prilika je sve veći i to stalno utječe na tu nesigurnost. Teško je reći kako će to izgledati sljedeće godine”, tvrdi stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sociolog o “crnom petku”: Mi smo bića afekta

Objavljeno

-

By

Sociolog s Hrvatskih studija dr. sc. Erik Brezovec u HTV-ovu središnjem Dnevniku govorio je o fenomenu “crnog petka”, rekavši među ostalim da su ljudi bića afekta koji je u pozadini konzumerističkog društva.

Odgovarajući na pitanje zašto su trgovine pune unatoč inflaciji i relativno malim popustima, Brezovec je rekao da naše društvo funkcionira na principima konzumerističke kulture.

– Konzumeristička kultura ne leži u potrebama, jer potreba je relativno malo, ali unazad sto godina sve više se fokusiramo na želje, jer su one neutažive, afektivne i nešto što će dalje producirati daljnju društvenu potrošnju, zapravo individualnu potrošnju u okvirima te jedne nove kulture, rekao je Brezovec.

Rekao je da kupci predstavljaju racionalne razloge za kupnju određenog proizvoda u određenom trenutku, ali da se zapravo u većoj mjeri radi o pokriću za afekt koji je u pozadini konzumerističkog društva, kako bi se taj afekt legitimirao.

“Zapravo smo mi bića afekta. I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi”

Ustvrdio je da često imamo zabludu da su ljudi u instrumentalno racionalni, ali da smo zapravo bića afekta.

– I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi, rekao je Brezovec.

– Mi smo, dakako, svjesni toga da se zadužujemo, da će na kraju mjeseca to pasti na naš račun. Ali potrošnja u zadanom trenutku, u zadanoj jedinici vremena, jednostavno stvara preveliku razinu ugode koja je zapravo društveno uvjetovana, dodao je.

Brezovec je rekao da već od osamdesetih godina postoje određeni procesi koji nas vode prema potrošačkom društvu – čak i u socijalizmu počeli smo njegovati tu kulturu.

Činjenicu da su trgovački centri postali mjesto druženja također pripisuje kulturi konzumerizma, koja ne obuhvaća samo ekonomsku djelatnost potrošnje, proizvodnje ili prodavanja nego i interakcije.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu