Hrvatska
Bonacci: "Predlaže se da se učiteljima vrati ukradena godina!"
Već smo govorili o učiteljima razredne nastave koji su diplomirali po starom programu. Naime, iako imaju visoku stručnu spremu, po Zakonu isti mogu dobiti prijepis diplome jedino na prvostupničku jer je studij razredne nastave u postupku osnivanja bio registriran kao – stručni, unatoč činjenici da bolonja, u slučaju učitelja, ne poznaje riječ prvostupnik jer se radi o integriranom petogodišnjem studiju. Zakon iz 2003. godine, unatoč visokoj stručnoj spremi i plaćenom četverogodišnjem studiju rangira učitelje kao prvostupnike. Dok Sveučilište u Zadru predlaže da učitelji upišu diplomski studij na nekom drugom odjelu, tipa Kultura i turizam (+2) u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa se vodi javna rasprava o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, što će iz nje proizaći znati će se do kraja studenog.
– Mi u Sindikatu smo zajedno s učiteljima i Učiteljskim fakultetom pokrenuli peticiju. Tražimo da se promjeni članak Zakona iz 2003. godine i da se učiteljima da diploma magistra struke, kakvu svojom spremom i zaslužuju. Kod Vlade je ovaj prijedlog prošao i još čekamo da ode na Sabor, kazao je Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja i dodao kako je razgovarao s Ministarstvom i kako su i oni shvatili da su donesene odluke pogrešne i da nema razloga da izmjene ne prođu na Saboru, iako je glasnogovornik Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, Duje Bonacci za Z NET kazao kako je prijedlog izmjene Zakona iz 2003. godine još uvijek u proceduri te kako i dalje nije poslan Vladi.
– Postoji mala doza opreza, ali to se mora izjednačiti, zaključio je Laktašić.
Bonacci: “Kontaktirajte svoje saborske zastupnike da podrže izmjene!”
Glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Duje Bonacci, kazao je kako će Zakon kroz koji tjedan u Vladu, a do kraja prosinca i na Sabor.
– S tim izmjenama se predlaže da se svim četverogodišnjim studijima vrati ukradena godina studija, kazao je Bonacci i dodao kako svi mogu pomoći na način da kontaktiraju svoje saborske zastupnike i traže ih da dignu ruku za izmjene Zakona.
Hrvatska
Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.
Hrvatska
Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj
Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.
U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.
Hrvatska
Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život
World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.
Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.
Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.
Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini
Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.
Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.
Prosječni mjesečni trošak – 933 eura
Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.
Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.
“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.
Bugarska nominalno najjeftinija u EU
Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.
“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
U ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje
-
magazin2 dana prije
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Bik, Jarac i Rak
-
magazin1 dan prije
Koje piće je najbolje za hidrataciju? Ne, nije voda
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 sata prije
PRAZNIK RADA / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove srijede…
marijana
4. studenoga 2010. at 17:20
Hvala Bogu da su ljudi reagirali. Jednostavno je teško prihvatiti da netko razmišlja na takav način, da se ne priznaje dvije godine školovanja, a što je s onima koji su nakon te dvije godine magistrirali i doktorirali?????? Nevjerovatno, umjesto da se nagradi trud svih onih koji su sami platitli svoje doškolovanje, donose se takve sulude odluke i prijedlozi. Sramota. A gdje su profesori sa katdere za učitelje, što se oni ne oglase i ne podže svoje bivše studente?????
stjepan
4. studenoga 2010. at 17:21
Marijana
tolplo se nadam, štoviše, uvjeren sam da će se nepravda vrlo brzo ispraviti, i da ćemo biti izjednačeni sa svima onima koji su studirali koliko i mi.
vedrana
4. studenoga 2010. at 17:23
Valjda će naš Kalmeta podržati zadarske učitelje
josip
4. studenoga 2010. at 17:24
a gdje su saborski zastupnici, dajte ih vi iz zneta pitajte hoće li nas podržati??????
prijateljica
4. studenoga 2010. at 17:25
pa na našem faksu rade ljudi kao predavači koji su na osnovu VSS na učiteljskoj magistrirali????? tko je ovdje lud, može li prvostupnik upisati magisterij????
marijan
4. studenoga 2010. at 17:28
Uzdamo se u Nevenku Marinović.!!!!
edita
4. studenoga 2010. at 17:40
tko je šef katedre na učiteljskoj, što se on ne oglasi na ovu temu, ili predsjednik sindkikata iz Zadra, gdje ste????
anastazija
4. studenoga 2010. at 17:42
Mišljenje naših pročelnika za školsto u Zadru i Županiji?????????
josko
4. studenoga 2010. at 17:45
Koje nebuloze, pa dizanje učiteljske na VSS bio je prilog ostvarivanja Sveučilišta, a sad ovako?????
bernard
4. studenoga 2010. at 17:47
Oće li sad morati vratiti novac koji su primali na osnovu “čega”?
stipe
4. studenoga 2010. at 18:47
sramota
http://www.znet.hr/2010/11/svi-vss-ovci-postaju-magistri-osim-ucitelja/ i http://www.znet.hr/2010/10/uciteljima-razredne-nastave-oduzeta-godina-studija/
Mora se oko ovog nesto poduzet!
Učiteljica
11. studenoga 2010. at 17:45
A da predložimo vladi da svim studentima koji su diplomirali ( VSS ) plate te dvije godine “viška” za čas bi se to riješilo… Npr da pokrenemo zajednički spor protiv države čulo bi se nadaleko…