Hrvatska
Milinović: "Riječ je o podvalama i sitnim igrama!"

Na platnoj listi nelegalnog fonda koji se stvarao pod političkim pokroviteljstvom bivšeg premijera Ive Sanadera bili su, tvrde za Večernji nekoliko upućenih izvora, bliska suradnica bivšeg premijera Bianca Matković i ministar zdravstva i zamjenik predsjednice HDZ-a Darko Milinović. Milinović to kategorički odbija i tvrdi da nikada nije primao novac na ruke.
Milinović: “Podmeću mi!”
– Sve što sam u sedam godina uzeo bilo je nekoliko putnih naloga i troškovi za benzin, no to je išlo legalno preko blagajne stranke, kaže Milinović.
Ministar naglašava da, od kada je na čelu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, to ministarstvo nije poslovalo ni s Fimi medijom ni s Massolom. Naglašava kako s marketinškim agencijama koje su u središtu afera uopće nije imao posla te napominje da možda upravo to nekom smeta.
Popis imena koja se vežu uz crni fond mnogo je širi i na njemu su navodno dužnosnici koji idu do ranga državnih tajnika, a interesno ih je povezivao bivši premijer.
USKOK-ove istrage o izvlačenju novca iz državnih poduzeća i ministarstava sve više upotpunjuju mozaik koji pokazuje kako je bivši premijer Sanader oko sebe stvorio krug osoba od povjerenja koji je, barem što se financija tiče, predstavljao paralelni sustav.
Riječ je o političkoj strukturi koja je iz nelegalno izvučenog novca dijelila mjesečne naknade koje su u prosjeku bile na razini još jedne plaće. Postojanje paralelnog sustava potvrdilo je više potpuno neovisnih izvora. Za tu priču se doznalo od upućenih osoba u USKOK-u, iz policijskog kruga te iz kruga bliskog stranci na vlasti. Potpuno neovisno jedan o drugom, sugovornici su potvrdili da su na ilegalnim platnim listama bili Darko Milinović i Bianca Matković.
– Počela su razna podmetanja. To su apsolutne neistine. Riječ je o podvalama i sitnim igrama. Niti sam išta dobivao na crno, niti išta znam o paralelnim plaćama koje bi isplaćivao Barišić ili pak Sanader, kaže Milinović.
Na pitanje misli li, kada kaže da su posrijedi sitne podvale, na to da mu se ovim putem vraća za javno iskazane vizije o tome kuda HDZ treba ići i spekulacije da se u ne tako dalekoj budućnosti vidi na mjestu Jadranke Kosor, ministar zdravstva odgovara da to ne bi htio komentirati, neka svatko sam zaključuje.
– Očekivao sam da će početi izmišljanja, a možda nekom smeta upravo to što nisam povezan s aferama. Osim toga, USKOK sve istražuje pa će se na kraju pokazati istina i o ovim optužbama, zaključio je Milinović.
Napuhani ugovori
Premda se radilo o isplatama u gotovini koje su išle na ruke, navodno ipak nije riječ o novcu koji je bivši HDZ-ov rizničar i šef Carine Mladen Barišić izvlačio preko Fimi medije, niti je riječ o golemoj svoti od 2 milijuna kuna i 300.000 eura što ju je Barišić odnio u središnjicu HDZ-a kada je shvatio da se protiv njega otvara istraga, a HDZ je to poslije iz istih razloga proslijedio USKOK-u. Prema izvorima Večernjeg, paralelni sustav koji se stvorio oko bivšeg premijera crpio je sredstva iz izvora vrlo sličnih onima Fimi medije, odnosno iz ugovora za razne usluge koji su se sklapali s osobama od povjerenja, a bili su napuhani, što znači da su plaćanja znatno premašivala vrijednost usluga, a preplaćeni novac vraćao se i dijelio u povjerljivom krugu.
Od istražitelja se doznaje da je model funkcionirao tako da se paralelna primanja isplaćuju onim dužnosnicima koji su pridonosili punjenju crnog fonda. Tko je pridonosio paralelnom sustavu, taj se i koristio pogodnostima.
Kuća s bazenom vrijedna pet milijuna kuna pred završetkom
Pet milijuna kuna vrijedna kuća s bazenom ministra Darka Milinovića u završnoj je fazi gradnje. Kako je vidljivo, na gradilištu u Kaniškoj ulici u Gospiću u tijeku su radovi na unutrašnjosti obiteljske kuće koja ima površinu više od 700 četvornih metara. Radnici na gradilištu ne odgovaraju ni na kakva pitanja vezana uz gradnju zbog negativnih medijskih napisa o kući.
Ministar Milinović najavio je medijima gradnju nove kuće za koju je tada tvrdio da će imati 190 kvadrata. Također je objasnio da su on i supruga za gradnju kuće digli kredit od 100 tisuća eura te uložili 120 tisuća eura vlastite ušteđevine skupljane tijekom 50 godina zajedničkoga radnoga staža. Roditelji Milinovićeve supruge darovali su im zemljište, a sa 60.000 eura pomogao je ministrov otac. Ministrova sestra, koja će s obitelji također živjeti u kući, uložila je 20.000 eura. (Večernji)
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




