Hrvatska
HSP i HSLS najozbiljnije shvatili utrku za mjesne odbore!

Mjesni odbori trebali bi biti ključni kada se radi o poboljšanju kvalitete života u svakom kvartu i gradskoj četvrti, jer bi im zadatak trebao biti iniciranje gradskih projekata i ukazivanje na konkretne probleme u svakoj ulici, kako bi se oni, u suradnji s gradskim vlastima, počeli rješavati. No, mjesni odbori više to nisu, najmanje posljednjih deset godina. Stoga ne čudi nedovoljan interes i slaba angažiranost pojedinih zadarskih političkih elita za nadolazeće izbore.
Zadrani će, svejedno, 14. studenog birati svoje predstavnike u 37 mjesnih odbora na upravnom području Grada, a većina građana, pokazala je to i nedavno provedena anketa Z NET-a, nije dovoljno upoznata s tim.
Budući da se vladajuća stranka HDZ prijavila za 35 od ukupno 37 mjesnih odbora, a glavna oporbena koalicija SDP-HNS-DSU za samo 20, može se očekivati da im dosadašnju većinsku vlast teško može itko preuzeti. HDZ je pokazao da mu je stalo do svakog kvarta i prigradskog naselja, dok je njegov glavni protivnik SDP na ovaj način pokazao da mu je važan samo uži dio grada. Jer, za one MO-e za koje ne predaju liste, to je kao da ih nije briga za stanovnike koji ondje stanuju. Jednostavno, ne žele se za njih politički zalagati.
S druge strane, pohvalno je za neke, na državnoj razini manje i slabije stranke od SDP-a, da su pred ove izbore uspjeli dobro organizirati svoje članstvo i prijaviti se na zavidnom broju odbora. HSP se, prema riječima županijskog predsjednika Đanija Bunje, prijavio za 17 mjesnih odbora.
Pohvalno za još uvijek novog gradskog čelnika HSLS-a Željka Predovana jest to da je u kratkom roku uspio pridobiti dosta novih članova i samostalno krenuti u predizbornu utrku. Iako, istina, ne u 20 mjesnih odbora kako je ranije ambiciozno najavljivao, nego u 14, ali i to je za ovu stranku veliki uspjeh. Možda bi ove godine HDZ-u, umjesto SDP-a i HNS-a koji očito ne pokazuju velik interes za najlokalnije izbore u Zadru, račune mogli pomrsiti oni “iz sjene”, dosad možda podcjenjeni – HSP i HSLS.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





daniel
24. listopada 2010. at 17:49
vrlo loš tekst. ne pripadam ni jednoj od političkih stranka pa mogu objektivno reći da je ‘research’ bio vrlo loš, zaključak još lošiji