Connect with us

Hrvatska

Europska komisija predlaže i globalni i europski porez bankama

Objavljeno

-

Hypo banka (Foto: Žeminea Čotrić)
Bankovni sektor glavni je krivac za svjetsku novčarsku krizu i dobio je znatne državne potpore. Stoga sada, kada su hitno potrebni novi izvori prihoda za oporavak od krize, i banke moraju tome pošteno pridonijeti”, naglasio je europski povjerenik za poreze, carine, borbu protiv prijevara i reviziju Algirdas Šemeta predstavljajući novinarima prijedlog Europske komisije o oporezivanju banaka.
EK-ov prijedlog ima dvije razine: globalnu i europsku. Na globalnoj, predlaže se porez na novčarske transakcije, iz kojega bi se plaćalo suočavanje s globalnim izazovima: borbu protiv promjena klime, razvojnu pomoć i borbu protiv siromaštva. Iako je bilo najava da bi EU takav porez i sam uveo ako se ostale članice skupine G20 ne slože, Švedska, koja je ga je imala u 80-ima pa je svjedočila velikome smanjenju trgovanja novčarskim proizvodima, te Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se plaši bijega novčara iz londonskoga Cityja, tome se protive.
EU će stoga u studenome ponovno pokušati nagovoriti ostale članice G20 da se takav porez globalno uvede. Riječ je o stopi od samo 0,1 posto vrijednosti transakcije pa je ne bi bilo teško podnijeti, a ovisno o tome bi li se porez primijenio na sve transakcije ili samo na neke, poput trgovanja vrijednosnicama, derivatima ili valutama, donio bi u europsku blagajnu između 20 i 150 milijarda eura godišnje.
Na razini EU predlaže se uvođenje poreza na novčarske djelatnosti, po stopi od pet posto.
Njime bi se oporezivali dobit banaka i novčane nagrade poput plaća ili bonusa koje novčarske ustanove dijele.
I tu se može izabrati hoće li se oporezivati sve djelatnosti ili će se ciljati samo rentu ili dobit ostvarenu rizičnim djelatnostima. Takav bi porez u europsku blagajnu donio do 25 milijarda eura godišnje, a EU ga je spreman uvesti i ako ga ostale članice G20 odbiju.
– U usporedbi s drugim sektorima, bankovni je podoporezivan, a zbog teškoća s mjerenjem porezne osnovice oslobođen je i PDV-a, pa je opravdano uvesti mu poreze koji bi pomogli zadovoljiti potrebe za tekućim prihodima. Takvi bi porezi imali i “ispravljački značaj” jer bi pozitivno utjecali na tržišno ponašanje i pomogli bi spriječiti buduće krize – obrazložio je Šemeta.
Ovaj prijedlog, koji je već dobio načelnu potporu europskih čelnika, raspravit će 19. listopada Vijeće EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) te će potom stići na stol šefovima država ili vlada EU 27, koji se 28. i 29.listopada okupljaju na Europskome vijeću. U zakonskome će ga obliku EK predstaviti do sredine 2011. godine.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu