Hrvatska
Samo su Hrvati prepušteni lihvarskim kamatama
Oko 3000 građana svaki mjesec kuca na vrata banaka kako bi reprogramirali stare dugove i osigurali minimalne prihode za život. Pritisnute rastom nenaplaćenih kredita, sve su banke ponudile mogućnost reprogramiranja kredita, no pod uvjetima koji su daleko od povoljnih, donosi Večernji.hr.
Koliko košta da košta
Klijentica PBZ-a s bankom je dogovorila reprogram čak 280.000 kn raznih kredita (minusa, kartičnih i nenamjenskih kredita), na što joj je banka zaračunala oko 10% nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te oko 8% osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a ona sama, kad je išla u banku, imala je samo jedan cilj: njezina plaća i troškovi života mogu podnijeti 2000 kuna mjesečne rate, a koliko će je to na kraju, stajati manje je bitno.
U Zagrebačkoj banci slična priča drugog klijenta: efektivna kamatna stopa za 200.000 kn novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87% – tek korak od zakonom dopuštenih 14 posto! Svojedobno su se takvi krediti davali samo po sumnjivim zadrugama i nudili u obavijestima na uličnim stupovima. Prema uvjetima pod kojima je kredit dan, klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na deset godina, platiti čak 125.000 kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kuna, a uz kamatu nominalno 10,5% i naknadu banci od 2%, visoka je stavka i trošak osiguranja kredita za slučaj bolesti ili otkaza. Da bi se dodatno osigurale od rizika, sve velike banke uvele su u ponudu i osiguranje kredita za koje osiguravatelji uzimaju 7-8% vrijednosti kredita, ovisno o iznosu i procjeni rizika. Na 200 tisuća kuna kredita naš je sugovornik platio 19.820 kuna naknade banci i osiguravatelju. Ta je polica poslužila kao zamjena za jamce, sudužnike, hipoteke.
Visoka je to cijena koju plaća najranjiviji dio stanovništva. HNB tvrdi da građani ne uspijevaju vratiti oko 7% kredita – oko 8 milijardi kuna – a reprogrami pod gotovo lihvarskim uvjetima jedino je što im se nudi. Koliko je dužnika na egzistencijalnom rubu, nije poznato. Splitska banka, koja drži oko 7% tržišta, jedina priznaje da mjesečno ima oko 200 zahtjeva za reprograme, dok druge banke govore tek o povećanom interesu.
Osobni bankrot
Na osnovi podatka iz Splitske banke i njihova tržišnog udjela, procijenili smo da reprograme svaki mjesec traži oko 3000 građana. Taj se broj uklapa i u opće trendove jer je unatrag godinu dana čak 82.000 radnika ostalo bez posla, što je i glavni razlog zbog kojega ljudi prestaju vraćati kredite.
Vlada je najavila da će donijeti zakon o osobnom bankrotu kako bi barem donekle zaštitila dužnike, no banke nisu sklone tom rješenju, nego su same ponudile zatvaranje starih kreditnih obveza novima. Bankari su se proteklih dana smilovali i prema dužnicima u švicarskim francima te im omogućuju povoljne konverzije i nešto niže kamate. Opće je uvjerenje da je sve to skupa premalo u odnosu na stanje u okruženju. Slovenija, primjerice, jamči za stambene kredite mladih, Srbija je uvela sufinanciranje kamata, Mađari žele prisiliti banke da devizne kredite pretvore u nacionalnu valutu, a Hrvatska je sve prepustila tržištu!
Ljudi očito ne shvaćaju zamke valutne klauzule
Građane očito treba podučavati kako temeljnim principima kreditnog poslovanja, tako i upravljanju osobnim financijama. Dio ljudi očito ne shvaća kakve posljedice može imati kredit s valutnom i klauzulom o promjenjivoj kamatnoj stopi – komentira Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.
Što se reprograma tiče, očekivati je da će ga banke naplatiti, no trebalo bi im biti u interesu da troškovi reprograma nisu previsoki.
– Ako su ti troškovi previsoki, onda reprogramirani kredit neće ispuniti funkciju, a to je da spriječi da se krediti s kojima banka ima probleme u otplati klasificiraju kao loši krediti, čime se bankama umanjuje dobit – kaže M. Vizek.
Zaba – Reprogram 200.000 kuna
Efektivna kamatna stopa za 200 tisuća kuna novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87 posto! Klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na 10 godina, platiti čak 125 tisuća kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kn
PBZ – Reprogram 280.000 kuna
Banka zaračunala oko 10 posto nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te približno 8 posto osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a platit će 90.000 kuna kamata. Mjesečna rata je 2000 kn.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
