Connect with us

Hrvatska

Sava poplavila teniske terene na Mladosti

Objavljeno

-

Voda poplavila terene Mladosti (Foto: PIXSELL)
Vodena bujica od jutra prijeti Sisku, vodostaj Save raste, i to čak 10 cm na sat. Stanovnici naselja Željezno Desno i Trebarjevo Desno pripremaju se za moguću evakuaciju. Stanovnici uz pomoć vojske i civilne zaštite užurbano rade tzv. zečje nasipe i čekaju daljnji razvoj situacije.
Županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lovrić Merzel posjetila je danas popodne ugroženo područje u njezinoj županiji. “Stanje je alarmantno, a ni najstariji mještani ne pamte takvu vodenu bujicu. U opasnosti su ljudski životi i imovina. Sve naše snage stavili smo na raspolaganje u obrani od poplave, a Županija je spremna pomoći i u evakuaciji ljudi ako to bude potrebno. Međutim, ako dođe do evakuacije, bit će problem kamo sa stokom”, kazala je županica Lovrić Merzel. Dobra vijest za sela u gornjem toku je da je vodostaj u zadnje vrijeme stagnirao, dok sada vodeni val ugrožava mještane donjeg toka.
Voda ugrožava Dom odbojke u Zagrebu
U Ivanjoj Reci poplavljena je crkva i igralište zbog izbijanja podzemih voda. Zbog puknuća nasipa i podzemnih voda u Ivanjoj Reci u cijelosti je poplavljeno nogometno igralište NK Ivanja Reka. Zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama izvijestio je kako je oko 16 sati završena izgradnja zečjeg nasipa u Ivanjoj Reci, prenosi indeks.hr
“Na terenu je 60 dobrovoljaca iz DVD-a Sesvete, Trnje, Kraljevec, Sesvetska Selnica, Šašinovec i Ivanja Reka i dežurni djelatnici Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Trenutno se pumpama lokalno ispumpava voda”, stoji u priopćenju Ureda te se dodaje kako je voda trenutno u opadanju. Na sreću, opasnosti za stanovništvo više nema, a nekoliko podruma privatnih kuća je poplavljeno. Voda ugrožava i Dom odbojke na Savi, ali još nije ušla u dvoranu. I tamo se kreće sa izgradnjom zečjih nasipa. Sava je poplavila podrumske prostorije Odbojkaškkog kluba te devet vanjskih teniskih terena.
Bukevje i Sop Bukevski odsječeni
MORH je izvijestio kako se oko 150 vojnika nalazi na terenu u mjestima Bukevje i Sop Bukevski, koji su odsječeni, u općini Orle u Zagrebačkoj županiji. Danas oko 13 sati upućeno je 50 pripadnika OS RH u mjesto Dubrovčak u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji, dok se uskoro očekuje i upućivanje 50-ak pripadnika OS RH na područje Sisačko-moslavačke županije.
Namjenski organizirane snage OS RH koje su u nedjelju, 19. rujna 2010. upućene na zahtjev DZUS-a te odlukom ministra obrane Branka Vukelića na područje ugroženo poplavama u općini Brdovec u Zagrebačkoj županiji, tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak sudjelovale su u izgradnji i ojačanju zečjih nasipa u općini Brdovec.
Pripadnici OS RH tijekom ponedjeljka ujutro povučeni su s te lokacije s obzirom na to da nije bilo potrebe za njihovim daljnjim aktivnostima. Daljnji angažman pripadnika OS RH na terenu ovisit će o procjeni Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Ministarstvo obrane je priopćilo kako je do sada u pomoći poplavljenim područjima raspoređeno 300-tinjak vojnika, a u pripravnosti se nalazi još dodatnih 1300 vojnika koji se mogu rasporediti u 11 zasebnih namjenski organiziranih grupa. Te grupe uz vojnike uključuju i inžinjerske strojeve te pripadajuću tehniku.
Dogradonačelnik Velike Gorice primio je poziv upomoć od muškarca koji se pred vodenom bujicom spašavao tako što se popeo na krov vikendice. Na teren kod Velike Gorice stižu kamioni puni vreća s pijeskom te se gradnjom nasipa pokušava zaustaviti prodiranje Save. Uz Stjepana Kosa, na terenu je i dogradonačelnik Ervin Kolarec.
Ministri i premijerka obišli poplavljena područja
Najgore je u naselju Lekneno kod Velike Gorice gdje je u dužini od 20-ak metara probijen nasip. Žene i djeca su evakuirani, a ostali su domove napustili kamionima, traktorima i automobilima.
Poplavljena područja u općini Orle danas su posjetili potpredsjednici Vlade Božidar Pankretić i Ivan Šuker te ministar obrane Branko Vukelić. Premijerka Jadranka Kosor je, pak, popodne obišla najugroženija područja Zagrebačke županije.
Ministar financija Ivan Šuker kazao je kako nikada nije bio ovakav vodeni val. “Slično je bilo ’98. godine, ali uspjeli smo se obraniti “, kazao je Šuker te dodao kako će biti novca za odštete. Dožupan Zagrebačke županije Rudi Vujević kazao je kako je u Brdovcu bilo najkritičnije, no da su uspjeli spasiti četiri tisuće ljudi koji gravitiraju tome području.
Prošao vodeni val kroz Zagreb, Sava se stabilizirala
Izvanredno stanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zbog naglog porasta vodostaja rijeka traje već treći dan, a nakon vodenog vala koji je Savom prošao noćas stanje se polako smiruje. Visoki vodostaj rijeke Glogovnice u mjestu Gradec kod Vrbovca prouzročio je sinoć napuknuće mosta, zbog čega je od ponoći obustavljen sav promet državnom cestom D28 od Vrbovca prema Bjelovaru. Promet se odvija obilaznim prometnicama. Zbog izlijevanja rijeke Lonje, od jučer je za sav promet zatvorena cesta Mlaka – Sveta Helena.
Oteretni kanal Sava-Odra-Sava prihvatio je tijekom noći velike količine vode iz nabujale Save, te je u ranim jutarnjim satima kod Velike Gorice razina vode stigla gotovo do ruba nasipa. Ceste od Jankomira do Velike Gorice, koje prolaze odteretnim kanalom, i dalje su zatvorene. Do sada su se izlile rijeke Mura, Sava, Sutla, Kupa i Lonja. Mještani i vatrogasne postrojbe iz Zaprešića i okolice, uz pomoć 100-tinjak vojnika Hrvatske vojske, cijelu su noć gradili zečje nasipe kako bi obranili naselja od nadošle vode. Najteže je stanje bilo u selima Drenje Brdovečko, Zdenci Brdovečki, Javorje, Ključ Brdovečki, Prudnice te Vrbovec Samoborski, Savršćak, dijelu naselja Samoborski Otok, dijelu naselja Samoborski Strmec i Medsave. Zbog vode na kolnicima još je uvijek zatvoreno i nekoliko lokalnih cesta u okolici Đurđevca i Svetog Ivana Zeline. Zbog poplavljene željezničke pruge između Bjelovara i Koprivnice, vlakovi na tom dijelu pruge jutros prometuju otežano i uz kašnjenja.
Vodeni val koji je Savom tijekom noći stigao iz Slovenije ipak je bio nešto manji od očekivanog, pa je umjesto 620 centimetara izmjereno 580 centimetara, što je najveća razina Save u posljednjih 50 godina. Vodostaj se, nakon vodenog vala, posljednjih sati stabilizirao.
Vode na kolnicima, kako javlja HAK, još uvijek ima i u Istri, na području Buja, Umaga i Novigrada. Cesta D300 od Umaga prema Bujama zbog poplavljenog je kolnika zatvorena u mjestu Materada, a iz Umaga se, zbog poplavljenih okolnih cesta, može jedino kroz naselje Komunela, renosi index.hr

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu