Nekategorizirano
BiH je po broju nepismenih na vrhu europske ljestvice

Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a je omogućiti osnovno obrazovanje za svu djecu svijeta do 2015. godine. BiH nema službenih podataka koliko ljudi nema završeno osnovno obrazovanje, kao ni koliki je broj nepismenih ljudi jer je zadnji popis stanovništva napravljen 1991. godine.
Prema tom popisu, u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.697.000 stanovnika, a 9,9 posto stanovništva je bilo nepismeno.
Zbog nepostojanja službenih podataka postoje različite procjene o broju nepismenih. Točne podatke o broju nepismenih nemamo, kaže službenik Ministarstva prosvjete i kulture tzv. Republike Srpske, Branka Rogač i objašnjava:
“Točan broj nepismenih nije poznat jer popis stanovništva nije napravljen od 1991. godine, ali procjena sa kojom barata Ministarstvo prosvjete i kulture tzv.RS jeste da je to osam posto stanovništva.”
Prema podacima UNDP-a iz 2007. godine, u BiH je bilo 5,4 posto nepismenih. S druge strane, sindikati obrazovanja u BiH smatraju da se nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini povećao.
Važnija infrastruktura nego obrazovanje
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Stevan Milić smatra da se nepismenost u BiH, i to ona koja podrazumijeva osnovne vještine čitanja i pisanja, u odnosu na prijeratni broj udvostručila.
“Najveći neprijatelj svakog čovjeka na svijetu je neznanje. I upravo nam se dešava to što se dešava zbog tog neznanja, nepoznavanja osnovnih stvari, da ne kažem nepismenosti. Tu je podatak da se nepismenost skoro udvostručila. Od 2000. godine kada je Međunarodna internacionala pokrenula akciju “Svi u školu”, tada je na planeti bilo milijardu nepismenih ljudi, a 80 milijuna djece nije bilo obuhvaćeno nikakvim oblikom školovanja”, kaže Milić.
“Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno”, kaže predsjednik Saveza sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH Selvedin Šatorović.
“Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje. I čini mi se da osnovno obrazovanje nije ustavna kategorija i da država nema obavezu prema evropskim konvencijama i prema svim međunarodnim praksama da financira osnovno obrazovanje, da bi se i tu napravio određeni problem i da bi država pokušala dignuti ruke i od tih stvari”, navodi Šatorović.
S nepismenima je lakše…
Kako je obrazovanje u BiH u nadležnosti entiteta, prave strategije za borbu protiv nepismenosti u zemlji neposredno nakon rata nije ni bilo. Tek posljednjih godina na ovom planu se počelo nešto i raditi, ali dosta toga je zavisilo i od kantonalnih vlasti u Federaciji ili općinskih u RS. Jedan od pozitivnih primjera je i grad Banja Luka, koji posljednjih šest godina, osim udžbenika za romsku djecu koja idu u osnovne škole, daju i novčanu pomoć za opismenjavanje.
Do sada se pokazalo uspješnim jer djeca koja nisu imala mogućnost, a to su pretežno ona djeca koja su rođena u ratnom i poslijeratnom periodu, sad imaju mogućnost da u nešto kraćem roku završe osnovno obrazovanje“, kaže predsjednica romskog udruženja Veseli brijeg iz Banje Luke, Šaha Ahmetović.
Da vlasti u BiH opismenjavanju stanovništva nisu posvećivali dovoljno pažnje govori i podatak da je tek prošle godine u RS usvojen Zakon o obrazovanju odraslih. Okvirni zakon na nivou BiH još uvijek nije donesen, kao ni zakon u Federaciji BiH. Vršilac dužnosti Zavoda za obrazovanje odraslih tzv.RS Mira Bera kaže da će ovaj zavod početi sa radom tek krajem ove godine.
“Zavod za obrazovanje odraslih trenutno je u fazi izrade podzakoskih akata, odnosno u pitanju je sedam pravilnika koji proizilaze iz ovog zakona, a završetak izrade istih očekuje se u drugoj polovini 2010. godine”, kaže Bera.
Prema službenim statistikama, u Europi je nepismeno 1,8 posto populacije. UNESCO-ovi podaci, koji čak nisu ni obuhvatili BiH, pokazuju da su sve zemlje u regiji po broju nepismenih daleko ispred BiH. Pa tako Albanija ima 2,2 posto nepismenih, Rumunjska 0,4 posto, Bugarska 0,3 posto, a Hrvatska 0,2 posto. Iz svega ovoga može se zaključiti jedino da svim vlastima u BiH ovakvo stanje odgovara – jer sa nepismenim ljudima je daleko lakše manipulirati nego stvarati ljude koji će misliti svojom glavom.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





