Connect with us

Magazin

Istina o soli: Kako izbjeći najčešćeg skrivenog ubojicu na svijetu?

Objavljeno

-

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli jedu manje od pet grama soli dnevno. Prema istraživanjima koja su rađena ranijih godina, Hrvati su dnevno konzumirali i dvostruko više od toga, nešto manje od 12 grama. Pretjerana konzumacija soli povezana je s visokim krvnim tlakom (hipertenzijom), a hipertenzija je vodeći uzrok srčanog i moždanog udara.

Britanska zaklada za srce (BHF) izračunala je da bi, kad bi svaka odrasla osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu zadovoljila smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji soli do 2030., do 2035. bilo do 1,4 milijuna manje novih slučajeva visokog krvnog tlaka, do 135.000 manje novih slučajeva koronarne bolesti srca i do 49.000 manje novih slučajeva moždanog udara. Čak i ljudi koji već uzimaju lijekove za hipertenziju mogu značajno sniziti krvni tlak prepolovivši unos soli, prema izvješću objavljenom u rujnu.

Za razliku od, recimo, viška šećera, koji može uzrokovati karijes, debljanje, probleme s kožom i promjene raspoloženja, učinci previše soli su skriveni. “Nema vidljivih simptoma ili nuspojava”, kaže Sonia Pombo, voditeljica kampanje za Action on Salt i istraživačica na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, za The Guardian.

Srčani i moždani udar nisu jedine stvari o kojima treba brinuti. Višak soli također je povezan s rakom želuca, bolestima bubrega i osteoporozom.

Opasnosti od previše soli odavno su poznate. Dok se vlasti ne dogovore oko načina na koji će se moći uvesti ograničenja proizvođačima hrane, o unosu soli morat ćete se brinuti sami.

Što pojedinci mogu učiniti kako bi smanjili unos soli?
“Do 85 posto soli koju jedemo već se nalazi u našoj hrani, zbog čega je jako teško jesti u skladu sa smjernicama”, kaže Kate Howard, koordinatorica kampanje Recept za promjenu.

Najbolja stvar koju možete učiniti je kuhati vlastitu hranu. Budući da kuhanje od nule 100 posto vremena vjerojatno neće biti izvedivo za većinu nas, koje su druge mogućnosti? Dobar je početak znati koja je hrana bogata solju. Prema nekim istraživanjima, najviše soli jedemo u kruhu. Sljedeći najveći izvori soli, redom, su: Slanina, gotova jela, sirevi tipa cheddar, pizza, juha, šunka/suhomesnati proizvodi, slani maslac/namaz, kobasice, pečeni grah, žitarice za doručak, keksi, čips od krumpira, tjestenina/ kuhati umake i različiti temeljci. Neki od njih, poput slanine, očito su slani; drugi, poput pečenog graha i keksa, mogli bi vas iznenaditi “Pola grama ovdje, četvrtina tamo, sve se zbraja”, kaže Pombo.

Tracy Parker, viša dijetetičarka u BHF-u, kaže da su među slanim namirnicama i smrznute kozice, povrće u konzervama (mnogo ga je u slanoj vodi) i pakirani kolači. Osim toga, “sokovi od povrća kao što je sok od rajčice često imaju dodatnu sol za pojačavanje okusa”. Ostali proizvodi s visokim udjelom soli uključuju: Dimljenu hranu (meso, riba, sir, tofu), umake i začine kao što su kečap, sojin umak, preljevi za salatu i granule za umake, inćune i masline, osobito one u salamuri, fermentiranu i ukiseljenu hranu i neke zamjene za meso, poput umjetnog mesa i ribe. Neki od njih se smatraju i zdravim dodaci maprehrani – masline, kimchi, itd. – sve dok se jedu umjereno.

Problem je što je slana hrana ukusna. Sol je prirodni pojačivač okusa. “Ne želimo bljutavu ili gorku hranu; žudimo za nečim slanim ili nečim slatkim. Ali što više soli jedete, to više i želite – postajete ovisni o njoj”, objašnjava dr. Swrajit Sarkar, viši predavač nutricionizma na Sveučilištu u Londonu

Ima dobrih vijesti. Naši okusni pupoljci mogu se prilagoditi na manje soli. Budite strpljivi i dajte si tri do pet tjedana da se prilagodite.”

Učinci viška soli
Učinke viška soli ne osjećaju svi jednako. Prema Action on Salt, mnogi ljudi iz etničkih manjina, uključujući ljude crnog afričkog i južnoazijskog podrijetla, posebno su osjetljivi na sol i izloženi su većem riziku od povezanih zdravstvenih problema. Rizičniji su i stariji ljudi: S vremenom svi postajemo osjetljiviji na sol, a ona više utječe na krvni tlak koji ionako raste s godinama. Oni s nižim primanjima vjerojatnije će jesti previše soli zbog nedostatka dostupne, pristupačne zdrave hrane.

Je li moguće jesti premalo soli?
Ako se brinete da jedete premalo soli, ne brinite. To gotovo da nije moguće. Natrij je prirodno prisutan u mnogim namirnicama, a trebamo samo jedan gram soli dnevno – oko prstohvat – da bi naše tijelo funkcioniralo. Čak i ako puno vježbate i znojite se, malo je vjerojatno da će vam trebati dodatna sol. Samo pijte puno vode.

Naravno, prevencija hipertenzije nije samo ograničenje soli. Redovita tjelovježba, smanjenje unosa alkohola i praćenje težine također su korisni za vaš krvni tlak.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost

Objavljeno

-

Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.

Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.

“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.

Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.

Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.

U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije

Nastavi čitati

Magazin

Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa

Objavljeno

-

Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.

Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.

“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.

“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.

Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.

“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.

Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.

“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”

Nastavi čitati

Magazin

Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno

Objavljeno

-

Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.

Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.

Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.

Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”

Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.

Nastavi čitati

U trendu