Hrvatska
SABORSKA STATISTIKA / Zastupnici u tri mjeseca potrošili 247 tisuća eura, najviše na kilometražu
Od početka siječnja ove godine do konca ožujka, saborski zastupnici sada već raspuštenog 10. saziva Hrvatskog sabora, mimo plaće potrošili su 247 tisuća eura, najviše, 102 tisuće eura, kako bi se osobnim automobilom dovezli na zasjedanje.
Zastupnicima se, naime, plaća kilometraža koju prijeđu osobnim automobilom do posla, a uz nju i cestarina, za koju im je u istom razdoblju isplaćeno gotovo 18 tisuća eura.
Kad se ta dva troška zbroje, dolazi se do iznosa od 120 tisuća eura, a to je gotovo polovica svih troškova koje su imali.
U troškovima je sudjelovalo 106, od 151 zastupnika, njih 45 nije imalo nikakvih troškova, mahom se radi o zastupnicima koji žive u Zagrebu ili njegovoj bližoj okolici i dolaze i iz vlasti i iz oporbe, lijevih i desnih stranaka.
Među zastupnicima bez dodatnog troška je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).
Radinovih 9,38 eura
Furio Radin (NZ) ukupnom je trošku pridonio sa simboličnih 9, 38 eura, koji su iskazani u rubrici ostalo, a koja uključuje troškove taksija, parkinga, vinjete itd.
U istoj rubrici Urša Raukar Gamulin (Možemo) iskazala je 49, 19 eura, dok je 80 eura, koliko je potrošio Milorad Pupovac (SDSS), iznos dnevnice.
Gledaju li se troškovi po svakom zastupniku, kao i ranije, najviše su potrošili oni koji žive daleko od Zagreba ili su članovi raznih izaslanstava, pa često putuju u inozemstvo.
Na vrhu popisa je Katica Glamuzina (SD) koja je potrošila gotovo 5.500 eura, slijede je HDZ-ov Nevenko Barbarić (5. 069 eura), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković (4. 955 eura), nezavisna Marijana Petir (4.899 eura), HDZ-ov Jure Brkan (4. 892 eura), SD-ov Željko Pavić (4. 727), HDZ-ov Ante Bačić ( 4. 713), Mostovi Zvonimir Troskot (4. 598) i Božo Petrov ( 4. 384 eura) itd.
Za prijeđenu kilometražu najviše je isplaćeno SD-ovu Paviću (3. 560 eura), HDZ-ovu Barbariću (3.188) i Mostovu Petrovu (2.824 eura).
Pavić (HDZ) preferira javni prijevoz i avion
Do sjednica Sabora na Trgu svetog Marka zastupnici mogu doći i javnim prijevozom uz refundiranje troškova, no u nepuna tri mjeseca za taj, manje komforan vid dolaska, opredijelilo se samo sedmero zastupnika, potrošivši zajedno oko 300 eura, od čega je 108 eura potrošio Marko Pavić (HDZ).
Taj zastupnik nije imao ‘automobilskih troškova’, no kako je član međunarodnih izaslanstava na avion je potrošio 1. 238 eura. Više od njega na avion je potrošila samo nezavisna Petir (2. 640 eura), a gotovo isto Mostova Marija Selak Raspudić (1. 220 eura).
Za zastupničke stanarine u nepuna tri mjeseca isplaćeno je gotovo 43 tisuće eura, za odvojeni život 21. 500 eura, za avionske karte 19. 100 eura, za cestarinu 18 tisuća eura itd.
Hrvatski sabor je ove godine plenarno zasjedao od 15. siječnja do 14. ožujka, kada je 10. saziv raspušten, no troškovi su iskazani do 26. ožujka i još nisu konačni, jer neke račune, poput onih za stanarinu, zastupnici i dalje dostavljaju, jer im mandat traje dok se ne izaberu novi, objašnjeno je iz Sabora.
Uz plaću, koja ovisi o njihovom radnom stažu, osobnom odbitku i porezu, a koja je prošle godine prosječno iznosila 2326 eura, zastupnici mjesečno primaju i paušal od oko 200 eura za pokrivanje materijalnih troškova. Onima koji žive izvan Zagreba zajamčena je i mjesečna naknada za odvojeni život od 133 eura koju primaju samo kad Sabor zasjeda.
Zastupnicima čije je prebivalište od Zagreba udaljeno više od 50 kilometara pokriva se i trošak službenog ili unajmljenog stana do 332 eura i režija do 66 eura.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
-
magazin5 dana prije
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.