Connect with us

Hrvatska

POVEĆANJE PLAĆA OD OŽUJKA / Nova radna mjesta i koeficijenti u javnim i državnim službama

Objavljeno

-

Vlada je predstavila konačni prijedlog uredbi o novim koeficijentima za zaposlene u državnim i javnim službama. Plaće za 244.000 zaposlenih u prosjeku će rasti 13,5%. Ukupna vrijednost tog paketa je 880 milijuna eura. Primjerice, učitelju će plaća rasti prosječno u ožujku do 1329 eura, administrativnom referentu do 1100 eura, liječniku specijalistu trebala bi iznositi 2500 eura neto. Policijskom službeniku četvrte kategorije plaća će pak rasti do 1241 euro.

Ministri Ivan Malenica i Marin Piletić predstavili su u NSK konačan prijedlog uredbi o novim koeficijentima za zaposlene u državnim i javnim službama. Uredbe su predstavljene s prikazanim novim koeficijentima najzastupljenijih radnih mjesta u državnoj i javnim službama, s vidljivim učincima kompletne reforme na plaće. Plaće za 244.000 zaposlenih u prosjeku će porasti za 13,5%, znatnije za VŠS i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti, istaknuto je. Državni proračun to će stajati 880 milijuna eura. 

Sindikati javnih i državnih službi svoje mišljenje o uredbama trebaju poslati do osmog veljače, nakon čega bi ih Vlada prihvatila, a na snagu bi stupile prvog ožujka. 

Kako je rečeno, reformom sustava plaća objektivno se vrednuju radna mjesta i uspostavlja središnje tijelo za praćenje sustava plaća. Za povećanje plaća uslijed povećanja koeficijenata predviđeno je izdvojiti 880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura, naglašeno je. Sindikati imaju 15 dana za očitovanje na predložene koeficijente. No neki su već izrazili nezadovoljstvo i najavili mogućnost štrajka.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica na početku je objasnio kako su radi jednostavnije i pravednije kategorizacije radnih mjesta spojena radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen s 1.575 na 862, a u javnim službama s 965 na 400.

Malenica: Najveća reforma u posljednjih 30 godina

Malenica je istaknuo kako se radi o najvećoj reformi u sustavu javne uprave u posljednjih 30 godina koja obuhvaća 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Što se tiče državnih službi u kojoj je zaposleno 54.587 zaposlenika kategorizirano je 862 radna mjesta, a plaće će prosječno porasti 13,8 posto, naglasio je.

Iznio je primjere porasta prosječne plaće državnim službenicima i namještenicima pa bi tako onima sa SSS plaće u 2024. u odnosu na prošlu godinu porasle za 54 posto, VŠS za 43 posto, a VSS za 24 posto. Konkretno, sudski savjetnik s novim predloženim višim koeficijentom 2,15 imao bi plaću za ožujak u visini 1629 eura, carinik s koeficijentom 1,58 1227 eura, a policijski službenik 4. kategorije 1241 euro. Namještenik IV. vrste s najnižim koeficijentom 1,06 imao bi plaću 870 eura.

U uvodnoj fazi reforme u 2023. isplaćeno je 450 milijun eura, istaknuo je Malenica napomenuvši kako je od 2017. do 2023. osnovica plaće porasla za 40 posto.

1000 eura, prosječna plaća službenika sa SSS

Naglasio je kako su ovom reformom ostvareni slijedeći ciljevi: Jednake plaće na poslovima iste složenosti, veće povišice za deficitarna zanimanja, objektivno vrednovanje radnih mjesta i uspostava Vijeća za praćenje sustava plaća u kojemu će biti i predstavnici sindikata. Dodao je i kako najniža prosječna plaća za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1000 eura.

Novi koeficijenti za državne službenike i namještenike 

Novi koeficijent za mjesto sudskog savjetnika bit će 2,15 (sadašnji je 1,552) čime bi neto plaća iznosila 1.629 eura. Katastarske referent imat će koeficijent 1.8 i plaću 1382 eura, pozrezni 1.72 i 1326 eurra, carinik 1,58 i neto plaću 1227 eura, pravosudni policajac 1,58 i 1227 eura, a policijski službenik 1.60 i neto plaću od 1241 eura. 

Povećani su i koeficijenti i inspektorima (na 1.80) kojima će neto plaća biti 1382 eura, informatičkim savjetnicima (2.05) 1558 eura, zapisničarima u tijelima sudbene vlasti (1,4) 1100 eura, referentima (1.38) 1086 i namještenicima IV. vrste (1,06) kojima će neto plaća iznositi 870 eura. 

Novi koeficijenti u obrazovanju i znanosti

Uredbu koja se odnosi na preguliranje plaća u javnom sektoru predstavio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić

Novi koeficijent učitelja i nastavnika bez napredovanja trebao bi iznositi 1,97. Nastavnicima koji napreduju u zvanje mentora koeficijent bi iznosio 2,17, savjetnicima 2,38, a nastavnicima u najvišem, zvanju izvrsnog savjetnika, koeficijent bi iznosio 2,62. Kada je riječ o ravnateljima škola novi koeficijent iznosio bi od 2,60 do 3,00, dok bi ravnatelj izvrsni savjetnik u školi s najvećim brojem učenika imao koeficijent 3,99.

Koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali – 1,97. Za docente se predlaže 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite profesore 3,60. Dekani fakulteta s do 200 zaposlenih imali bi koeficijent 4,00, dekani na fakultetima s 200 do 500 zaposlenih – 4,50, a oni s preko 500 zaposlenih – 4,60. Novim prijedlogom uredbe predlaže se za prorektore koeficijent 5,30, a za rektore 6,00.

Piletić je rekao kako od sindikata očekuje očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata, nego da iznesu primjedbe što nije u skladu s reformom sustava plaća, odnosno je li ostvareno da jednak rad bude jednako plaćen.

Reforma mora imati učinak na dulje vremensko razdoblje, istaknuo je Piletić naglasivši kako je broj radnih mjesta sa 2500 njome smanjen na 1200.

Novi koeficijenti u obrazovanju i znanosti

Foto: HTV / HRT

Galerija

Novi koeficijenti u zdravstvu

Ukupno prosječno povećanje za sve djelatnike u zdravstvu bit će 11,8% u rasponu od 6% do 35,8%.

Plaća liječnika specijalista raste s 1771 na 2500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 3500 eura, što je rast od 40%. Plaća liječnika bez specijalizacije raste s 1592 na 1968 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2500 eura, što je rast od 23%. Plaća liječnika na specijalizaciji raste s 1500 na 1850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2400 eura, što je rast od 23%.

Plaća magistre sestrinstva raste s 784 eura na 1700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1900 eura, što je rast od 116%. Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) raste s 615 eura na 1149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1300 eura, što je rast od 86%.

Odgovarajući na novinarski upit, ministar zdravstva Vili Beroš nakon burnih sindikalnih reakcija rekao je kako su izneseni koeficijenti utemeljeni i predstavljeni sindikatima te kako su sudjelovali u njihovu kreiranju, a da su ih neki i objavili na svojim web stranicama. Napomenuo je kako je za povećanje plaća u zdravstvu predviđeno više 247 milijuna eura na godišnjoj razini.

Vezano uz najave štrajka u zdravstvu i njihovoj opravdanosti rekao je neka o tome prosudi javnost.

Novi koeficijenti u sustavu socijalne skrbi

Kroz tri radna mjesta prikazana je reforma u socijalnoj skrbi. Radnom instruktoru plaća će s novim koeficijentom 1.50 biti 1066 eura, stručnom radniku u sustavu socijalne zaštite sa 1,8 – 1257 eura, a stručnom radniku uz koeficijent 2,15 plaća će biti 1480 eura. 

Radna mjesta i novi koeficijenti u kulturi

Muzejskom tehničari bi plaća s koeficijentom 1,55 neto plaća iznosila 1098 eura, arhivistu i kustosu s novim koeficijentom 2.00 – 1384 eura, a višem kustoru s koeficijentom 2,4 – 1639 eura. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Odbačeni

    26. siječnja 2024. at 7:58

    A radnicima u računovodstvu kur….

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Nastavi čitati

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

-

By

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

-

By

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu