Connect with us

Hrvatska

POVEĆANJE PLAĆA OD OŽUJKA / Nova radna mjesta i koeficijenti u javnim i državnim službama

Objavljeno

-

Vlada je predstavila konačni prijedlog uredbi o novim koeficijentima za zaposlene u državnim i javnim službama. Plaće za 244.000 zaposlenih u prosjeku će rasti 13,5%. Ukupna vrijednost tog paketa je 880 milijuna eura. Primjerice, učitelju će plaća rasti prosječno u ožujku do 1329 eura, administrativnom referentu do 1100 eura, liječniku specijalistu trebala bi iznositi 2500 eura neto. Policijskom službeniku četvrte kategorije plaća će pak rasti do 1241 euro.

Ministri Ivan Malenica i Marin Piletić predstavili su u NSK konačan prijedlog uredbi o novim koeficijentima za zaposlene u državnim i javnim službama. Uredbe su predstavljene s prikazanim novim koeficijentima najzastupljenijih radnih mjesta u državnoj i javnim službama, s vidljivim učincima kompletne reforme na plaće. Plaće za 244.000 zaposlenih u prosjeku će porasti za 13,5%, znatnije za VŠS i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti, istaknuto je. Državni proračun to će stajati 880 milijuna eura. 

Sindikati javnih i državnih službi svoje mišljenje o uredbama trebaju poslati do osmog veljače, nakon čega bi ih Vlada prihvatila, a na snagu bi stupile prvog ožujka. 

Kako je rečeno, reformom sustava plaća objektivno se vrednuju radna mjesta i uspostavlja središnje tijelo za praćenje sustava plaća. Za povećanje plaća uslijed povećanja koeficijenata predviđeno je izdvojiti 880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura, naglašeno je. Sindikati imaju 15 dana za očitovanje na predložene koeficijente. No neki su već izrazili nezadovoljstvo i najavili mogućnost štrajka.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica na početku je objasnio kako su radi jednostavnije i pravednije kategorizacije radnih mjesta spojena radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen s 1.575 na 862, a u javnim službama s 965 na 400.

Malenica: Najveća reforma u posljednjih 30 godina

Malenica je istaknuo kako se radi o najvećoj reformi u sustavu javne uprave u posljednjih 30 godina koja obuhvaća 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Što se tiče državnih službi u kojoj je zaposleno 54.587 zaposlenika kategorizirano je 862 radna mjesta, a plaće će prosječno porasti 13,8 posto, naglasio je.

Iznio je primjere porasta prosječne plaće državnim službenicima i namještenicima pa bi tako onima sa SSS plaće u 2024. u odnosu na prošlu godinu porasle za 54 posto, VŠS za 43 posto, a VSS za 24 posto. Konkretno, sudski savjetnik s novim predloženim višim koeficijentom 2,15 imao bi plaću za ožujak u visini 1629 eura, carinik s koeficijentom 1,58 1227 eura, a policijski službenik 4. kategorije 1241 euro. Namještenik IV. vrste s najnižim koeficijentom 1,06 imao bi plaću 870 eura.

U uvodnoj fazi reforme u 2023. isplaćeno je 450 milijun eura, istaknuo je Malenica napomenuvši kako je od 2017. do 2023. osnovica plaće porasla za 40 posto.

1000 eura, prosječna plaća službenika sa SSS

Naglasio je kako su ovom reformom ostvareni slijedeći ciljevi: Jednake plaće na poslovima iste složenosti, veće povišice za deficitarna zanimanja, objektivno vrednovanje radnih mjesta i uspostava Vijeća za praćenje sustava plaća u kojemu će biti i predstavnici sindikata. Dodao je i kako najniža prosječna plaća za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1000 eura.

Novi koeficijenti za državne službenike i namještenike 

Novi koeficijent za mjesto sudskog savjetnika bit će 2,15 (sadašnji je 1,552) čime bi neto plaća iznosila 1.629 eura. Katastarske referent imat će koeficijent 1.8 i plaću 1382 eura, pozrezni 1.72 i 1326 eurra, carinik 1,58 i neto plaću 1227 eura, pravosudni policajac 1,58 i 1227 eura, a policijski službenik 1.60 i neto plaću od 1241 eura. 

Povećani su i koeficijenti i inspektorima (na 1.80) kojima će neto plaća biti 1382 eura, informatičkim savjetnicima (2.05) 1558 eura, zapisničarima u tijelima sudbene vlasti (1,4) 1100 eura, referentima (1.38) 1086 i namještenicima IV. vrste (1,06) kojima će neto plaća iznositi 870 eura. 

Novi koeficijenti u obrazovanju i znanosti

Uredbu koja se odnosi na preguliranje plaća u javnom sektoru predstavio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić

Novi koeficijent učitelja i nastavnika bez napredovanja trebao bi iznositi 1,97. Nastavnicima koji napreduju u zvanje mentora koeficijent bi iznosio 2,17, savjetnicima 2,38, a nastavnicima u najvišem, zvanju izvrsnog savjetnika, koeficijent bi iznosio 2,62. Kada je riječ o ravnateljima škola novi koeficijent iznosio bi od 2,60 do 3,00, dok bi ravnatelj izvrsni savjetnik u školi s najvećim brojem učenika imao koeficijent 3,99.

Koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali – 1,97. Za docente se predlaže 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite profesore 3,60. Dekani fakulteta s do 200 zaposlenih imali bi koeficijent 4,00, dekani na fakultetima s 200 do 500 zaposlenih – 4,50, a oni s preko 500 zaposlenih – 4,60. Novim prijedlogom uredbe predlaže se za prorektore koeficijent 5,30, a za rektore 6,00.

Piletić je rekao kako od sindikata očekuje očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata, nego da iznesu primjedbe što nije u skladu s reformom sustava plaća, odnosno je li ostvareno da jednak rad bude jednako plaćen.

Reforma mora imati učinak na dulje vremensko razdoblje, istaknuo je Piletić naglasivši kako je broj radnih mjesta sa 2500 njome smanjen na 1200.

Novi koeficijenti u obrazovanju i znanosti

Foto: HTV / HRT

Galerija

Novi koeficijenti u zdravstvu

Ukupno prosječno povećanje za sve djelatnike u zdravstvu bit će 11,8% u rasponu od 6% do 35,8%.

Plaća liječnika specijalista raste s 1771 na 2500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 3500 eura, što je rast od 40%. Plaća liječnika bez specijalizacije raste s 1592 na 1968 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2500 eura, što je rast od 23%. Plaća liječnika na specijalizaciji raste s 1500 na 1850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2400 eura, što je rast od 23%.

Plaća magistre sestrinstva raste s 784 eura na 1700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1900 eura, što je rast od 116%. Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) raste s 615 eura na 1149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1300 eura, što je rast od 86%.

Odgovarajući na novinarski upit, ministar zdravstva Vili Beroš nakon burnih sindikalnih reakcija rekao je kako su izneseni koeficijenti utemeljeni i predstavljeni sindikatima te kako su sudjelovali u njihovu kreiranju, a da su ih neki i objavili na svojim web stranicama. Napomenuo je kako je za povećanje plaća u zdravstvu predviđeno više 247 milijuna eura na godišnjoj razini.

Vezano uz najave štrajka u zdravstvu i njihovoj opravdanosti rekao je neka o tome prosudi javnost.

Novi koeficijenti u sustavu socijalne skrbi

Kroz tri radna mjesta prikazana je reforma u socijalnoj skrbi. Radnom instruktoru plaća će s novim koeficijentom 1.50 biti 1066 eura, stručnom radniku u sustavu socijalne zaštite sa 1,8 – 1257 eura, a stručnom radniku uz koeficijent 2,15 plaća će biti 1480 eura. 

Radna mjesta i novi koeficijenti u kulturi

Muzejskom tehničari bi plaća s koeficijentom 1,55 neto plaća iznosila 1098 eura, arhivistu i kustosu s novim koeficijentom 2.00 – 1384 eura, a višem kustoru s koeficijentom 2,4 – 1639 eura. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Odbačeni

    26. siječnja 2024. at 7:58

    A radnicima u računovodstvu kur….

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati

Hrvatska

POLICIJA MASOVNO POSTAVLJA NADZORNE KAMERE / U Dubrovniku i Zadru snimljeno najviše vozača koji krše zakon

Objavljeno

-

By

MUP RH je nedavno objavio da u prvoj polovici ove godine postavljaju preko 170 novih nadzornih kamera. Pitali smo ih koliko su učinkovite.

Potvrdili su da idu s postavljanjem kućišta i uređaja koje su nabavili krajem 2023. – ukupno 113 kućišta i 37 fiksnih radarskih uređaja. U drugoj polovici ove godine planiraju nabavku i postavljanje još 24 kućišta i 21 fiksnog radara. To znači da će uskoro prometne prekršaje u Hrvatskoj kontrolirati 175 fiksnih radara. Pozvali su i građane da predlože lokacije nadzora.

Jesu li kamere učinkovite?

Iz MUP-a za N1 kažu da su tijekom 2022. utvrđena 250.192 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila, dok je u 2023. utvrđeno 263.058 takvih prekršaja.

Od ukupnog broja prekršaja nepropisne brzine, putem fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila u 2022. utvrđeno je 107.286 prekršaja brzine, a 126.748 prekršaja brzine u 2023. godini. Vidljivo je da je gotovo polovina prekršaja zabilježena nadzornim kamerama.

Iz MUP-a otkrivaju i da je najviše prekršaja prekoračenja brzine uz pomoć nadzornih kamera zabilježeno na lokacijama u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj upravi zadarskoj i Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.

A što je s ostalim prekršajima?

Pitali smo MUP mogu li ove nadzorne kamere bilježiti i druge prometne prekršaje. Evo što kažu: “Ukoliko je riječ o fotografiji prekršaja visoke kvalitete, fiksnim uređajima za mjerenje brzine kretanja vozila moguće je utvrditi i prekršaje poput nepropisnog pretjecanja, korištenja mobitela i nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom”.

Drugim riječima, ne koriste nadzorne kamere samo za hvatanje prebrzih vozača, već se njima mogu bilježiti i drugi prekršaji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu