Connect with us

Hrvatska

OZBILJNO UPOZORENJE: Hrvati su najstariji na svijetu, prijeti nam scenarij koji se dogodio u Ruandi i Kambodži

Objavljeno

-

Unsplash

Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu: Prema podacima Eurostata i UN-a, čak 20,6 posto stanovnika Hrvatske građani su u dobi između 60 i 74 godine.

Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf dr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize (u Monaku je udio te dobne skupine stanovnika 0,3 postotna boda veći nego u Hrvatskoj).

Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini, prenosi Jutarnji list. Usporedbe radi, u Japanu – državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine – očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).

U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. baby-boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.

Baby boom generacija stari

“Skorim ulaskom baby boom generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska).

Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu” rezigniran je dr. Pokos.

Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, tj. 1953., rođeno je gotovo 90 tisuća ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.

Posljedično, značajno opada udio djece u društvu: U odnosu na 20,6 posto stanovništva u dobi od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 posto djece do 14 godina. Nasuprot tome, ističe dr. Pokos za Jutarnji, još 2001. najmlađi stanovnici, s udjelom od 17,1 posto bili su brojniji od stanovnika u dobi od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 posto.

Nakon Hrvatske i Japana, prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, prema udjelu mlađeg staračkog stanovništva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto).

“Eurostat i UN daju podatke za svaku državu i prema petogodišnjim dobnim skupinama, iz kojih je vidljivo da je 2022. Hrvatska od svih svjetskih država imala uvjerljivo najveći udio stanovništva u dobi između 65 i 69 godina. On je iznosio 7,3% ukupnog stanovništva. Upravo je tako visok udio osoba te dobi glavni razlog zbog čega je Hrvatska imala i ukupno najveći udio mlađeg staračkog stanovništva, koje se definira kao stanovništvo od 60 do 74 godine.

Udio stanovnika u dobi od 70 do 74 godine u Hrvatskoj je 2022. bio znatno manji te je iznosio 5,9 posto, iako su i te osobe rođene u razdoblju “baby booma”. Stanovnici rođeni tih godina malobrojniji su zbog većih stopa smrtnosti, ali i većih stopa iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su osobe iz tih generacija bile u ranim dvadesetim godinama života”, tumači dr. Pokos.

Zbog duljeg životnog vijeka, odnosno manjih stopa smrtnosti u toj dobi nego u Hrvatskoj, u Japanu je 2021. udio osoba između 70 i 74 godine bio najviši na svijetu te je iznosio, navodi dr. Pokos, čak 7,7 posto ukupnog stanovništva.

“Treba spomenuti i da je visok udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj uvjetovan i visokim stopama iseljavanja mlađih osoba posljednjih desetak godina”, kaže dr. Pokos.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nastavlja se oblačno i promjenjivo vrijeme, na snazi crveno upozorenje za jedno područje

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu Bojana Lipovšćaka.

Vremenska situacija obilježena je jakom ciklonom nad sjevernom Europom. Dolina niskog tlaka proteže se od Baltika do Crnog i Egejskog mora a nad zapadnom Europom dominira utjecaj Azorske anticiklone. U takvom rasporedu zračnih masa nad Europom je sjeverno strujanje kojim hladan zrak prodire prema toplom Sredozemnom moru. Zbog pritjecanja hladnog zraka nad Genovskim zaljevom razvija se plitka ciklona koja će se tijekom vikenda premještati uz zapadnu obalu Italije prema jugu.

Danas će vrijeme u zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U istočnim krajevima unutrašnjosti te na srednjem i južnom Jadranu više naoblake a mjestimice je na Jadranu moguć jači razvoj naoblake uz pljusak kiše. Puhat će sjeverac i sjeveroistočnjak a uz obalu jaka pod Vlebitom olujna bura koja će navečer oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 11 a na Jadranu od 15 do 17.

Crveni Meteoalarm izdan je za Velebitski kanal gdje se očekuje jaka, a moguće i olujna bura s udarima vjetra 35-70 čvorova (65-130 km/h).

Sutra u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Više naoblake u Slavoniji Baranji te na Jadranu. Pod kraj dana i u noći na utorak naoblačenje s jugozapadqa uz kišu i to najprije u Istri i Kvarneru te Lici i Gorskom kotaru. Na sjevernom Jadranu puhat će bura u podvelebitskom primorju jaka na udare olujna. Krajem dana bura u slabljenju i zapuhat će slabo jugo. Jutarnje emperature u unutrašnjosti od -2 do 2 uz mjestimice slab mraz, na Jadranu oko 8. Najviše dnevne u unutašnjosti oko 13 na Jadranu do 17.

Utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu poblačno s kišom. Tijekom dana naoblačenje će se širiti i na ostatak unutrašnjosti a navečer su mjestimice u zapadnim krajevima moguće obilnije oborine. Na južnom i srednjem Jadranu navečer naoblačenje s jugozapada uz obilnu oborinu na Dubrovačkom podrućju. Zapuhat će jak lebić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu