Od danas na snagu stupa novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače. Njime se liječnici obvezuju prijaviti policiji svako zdravstveno stanje svog pacijenta zbog kojeg ne bi trebao sjesti za volan dulje od šest mjeseci. Prometni stručnjaci tvrde kako bi ovaj pravilnik trebao pridonijeti većoj sigurnosti na cestama.

Išijas, prijelom ruke ili noge, nekontrolirani povišeni tlak, neke su od dijagnoza koje će se, prema novom Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, upisivati samo kao upozorenje u zdravstveni karton, kazala je za Hrvatski radio doktorica Mirela Marković te pojašnjava:

“Ovim novim Pravilnikom je uvaženo to da nisu sva akutna stanja ono zbog čega trebamo prijaviti svakog pacijenta MUP-u da dođe na izvanredni pregled, nego su to sada neka trajnija stanja koja utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima ili neka stanja koja su recimo dulja od šest mjeseci”, istaknula je Marković.

Budući da liječnici razlikuju akutna i kratkotrajna stanja od onih kroničnih, pravilnikom su se jasno definirala stanja o kojima su liječnici dužni obavijestiti policiju:

“To su neke neurološke bolesti, moždani udar, različite kardiološke bolesti, ako je netko imao infarkt isto ne može jedno vrijeme voziti auto duže od šest mjeseci i to se treba prijaviti, razne glavobolje, migrene, oboljenja koja se tiču psihijatrijskih pacijenata, šećerna bolest koja je u porastu i to je bolest koja je u progresiji i pogoršavaju joj se simptomi, epilepsija”, istaknula je Marković.

Ipak, sva stanja su individualna, tvrdi Marković i potreban je pregled pacijenta kako bi se utvrdilo smije li on sjesti za volan ili ne. Također dodaje i da se ne slaže s tvrdnjom kako će se ovim Pravilnikom povećati sigurnost na cestama jer zdravstvena stanja još uvijek nisu glavni uzrok prometnih nesreća.

Jedno posebno putovanje Jadranom, devet jedrilica, mnoge teške životne sudbine, ali i sreća te nove uspomene koje će se pamtiti cijeli život. Bilo je to nesvakidašnje jedrenje kojim je upravljalo devet skipera, među kojima su dvije žene te tri visoka časnika Hrvatske ratne mornarice. Ovaj put članovi posade bilo je 42 djece iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Charter kuće svoje jedrilice stavile su i ove godine na raspolaganje bez naknade. Djeca su  jedrila arhipelagom srednje Dalmacije, a skiperi koji se brinu za siguran boravak djece na brodovima, volonteri su Zaklade. U projektu su sudjelovala djeca iz šest hrvatskih Dječjih domova  u pratnji svojih odgajatelja i djelatnika Zaklade. Riječ je o Dječjim domovima iz Zagreba, Osijeka, Lipika i Karlovca. Po prvi puta, projekt ima i međunarodni značaj. Pridružila su mu se djeca iz Dječjeg doma Mostar.

Ovo je projekt Snaga valova koji Zaklada „Hrvatska za djecu” provodi već šestu godinu za redom. Projekt je namijenjen djeci iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. „Želimo njihove živote obogatiti novim znanjima i iskustvima izrazito empatični upravo prema toj ciljanoj skupini, razumijevajući težinu okolnosti u kojima su ta djeca odrastala i koliko im je nužna pažnja, podrška i konačno osjećaj prihvaćenosti i ljubavi!” – izjavila je upraviteljica Zaklade Renata Gubić.

Posjetili su Milnu i Supetar na Braču te Stomorsku na Šolti. „Djeci smo osigurali zabavne, ali i kulturne te edukativne sadržaje. Posjetili smo Interpretacijski centar maritimne povijesti u Milni, uživali u „Kulturnom điru s Rendićem” u Supetru, a na povratku zastali u Smiljanu te obišli „Memorijalni centar Nikola Tesla”!” – zaključila je Renata Gubić.

Iz Splita su ih ispratili južni vjetrovi i valovi koji su donijeli veliko uzbuđenje. No, već sutradan sunce je pozvalo na kupanje i uživanje u bračkim uvalama. Djeca su naučila vezati konope, raditi na vinču i puno toga drugoga. U redovima pomoćnih skipera bilo je mladića koji su nekoliko godina ranije u sklopu ovog projekta plovili kao djeca iz institucije. Danas su to vrijedni volonteri koje je upravo iskustvo s jedrenja sa Zakladom zainteresiralo za posao skipera.  

Raftingom na Cetini zaokružen je projekt, a nekima je to bio i najljepši dio petodnevne avanture. Prijateljstvo, druženje, empatija, smijeh, radost, iskustvo, podrška, uspomene. Sve to opisuje Snagu valova Zaklade „Hrvatska za djecu”.

U Hrvatsku je stigao ruski propagandni web portal. Rusija je od početka invazije na Ukrajini 2014. godine postala svjetska predvodnica u dezinformiranju. Prva je počela koristiti farme botova za širenje lažnih vijesti o svojoj invaziji, a odnedavno je u Hrvatskoj dostupan i prvi ruski propagandni portal s lažnim vijestima.

Ruski propagandni portal pod nazivom Pravda postavljen je krajem travnja čime je zaokruženo prisustvo ovog portala u svim zemljama Europske unije, piše Dnevnik.hr.

“Njegova funkcija je širenje dezinformacija i propagande u smislu nametanja percepcije koja bi odgovarala ruskoj strani. To su lažne vijesti koje imaju svrhu obmane i donošenje krivih zaključaka“, rekao je Roman Domović s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Objasnio je da se vijesti skupljaju primarno s poznatih ruskih portala kao što su RIA, Tass, ali i Telegram kanala i onda se automatizirano stavljaju na web stranice.

Web stranica portala namijenjena hrvatskim čitateljima prilično je loša. Teško je razumljiva i prepuna pogrešaka, a ovo su samo neki od primjera:

“Na uskrsnim službama trgovačkog centra (vojni komesari) planiraju grabljati ljude.”

“Na ruskim Telegram kanalima drugi dan fotografija hoda albanski militant koji je ubijen negdje u blizini Avdeevke.“

“Ukrajinski “huligani” i dalje su krenuli u napade, hvatajući voljene, ali postoji jedna nijansa.“

Rusku hibridnu operaciju u veljači je otkrila francuska agencija Viginum, kao nadzornica stranih dezinformacija. Tada je otkriveno da se kampanja fake newsa priprema najprije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj, a potom i u ostalim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj.

“Inače možemo razlikovati informacijske operacije koje dugoročno ciljaju na promjenu korpusa javnog znanja o nečemu ili trenutnih koje obično nazivamo upravljanje percepcijom. Najčešće se ovaj drugi primjer pronalazi netom prije izbore kada se pokušavaju plasirati dezinformacije“, rekao je Domović.

Objasnio je i da ne mora biti riječ samo o lažnim vijestima, nego to mogu biti i spinovi gdje se određeni kut ističe kako bi se pridobilo publiku da vjeruje u nešto drugo.

Propagandnim ratom bavio se i Jadranski opservatorij za digitalne medije (ADMO). U sklopu istraživanja globalnih teorija zavjere analizirali su i Facebook stranice ruskih veleposlanstava u regiji.

“One funkcioniraju kao svojevrsni propagatori što nas ne treba čuditi. Mi smo s propagandom svakodnevno suočeni. Često od početka rata Ukrajine i Rusije teško razlikujemo što je propaganda, a što su točne informacije. To je jako opasno“, rekao je Nebojša Blanuša iz ADMO-a.

Ovo je prvi inozemni propagandni portal u Hrvatskoj, a o njegovoj eventualnoj zabrani ili ograničenju radu može odlučivati agencija za mrežne djelatnosti u okviru HAKOM-a.