Connect with us

Svijet

Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.

“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.

Zaraze padaju od srpnja

Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.

Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”

Cijepljeno 6 posto ljudi

Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.

U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.

“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.

Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.

Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”

Najveći broj umrlih u Južnoj Africi

Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.

“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.

Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.

Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.

U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”

Kontroverzna ideja

U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.

To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.

“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.

Stižu upozorenja

Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.

“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.

“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EU donosi nova pravila: Hrana koju kupujemo od 2030. više neće izgledati isto

Objavljeno

-

By

Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

 
Nastavi čitati

Svijet

Lažna vijest preplavila BiH: Proširio se poziv muškarcima da uzmu oružje za obranu domovine

Objavljeno

-

By

Portal Raskrinkavanje.ba objavio je više informacija o lažnoj vijesti koja se proširila u susjednoj BiH.

Institucije, mediji i korisnici/e društvenih mreža reagirali su na falsficirani dokument o zatvaranju granica i pozivu muškarcima da preuzmu oružje “za obranu domovine”. Ipak, širenje ovog falsifikata, čija jedina svrha je izazivanje straha, nije lako zaustaviti.

Na društvenim mrežama je 25.4.2024. godine počeo kružiti navodni dokument u kojem piše da će “zbog nemira” granice biti zatvorene i pozivaju se muškarci od 16. do 63. godine da preuzmu oružja za “obranu domovine”. Na slici dokumenta su vidljivi memorandum Parlamenta Federacije BiH i potpisi Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i predsjednika stranke Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, piše Raskrinkavanje.ba.

Slika ovog “poziva na oružje” dijelila se na FacebookuInstagramu i TikToku od ranih jutarnjih sati 25. travnja. Trenutno nije moguće utvrditi tko je njen kreator ili izvor, a na Facebooku je objavljivana uz tvrdnje da se dijelila i putem privatnih kanala na Viberu.

Izazivanje straha

“Dokument” je očiti falsifikat – napisan je nečitko i prepun je pravopisnih, gramatičkih i činjeničnih grešaka, u mjeri u kojoj je razumno zaključiti da se ne radi o službenom dokumentu neke institucije. Osim toga, na njemu je memorandum entitetskog parlamenta, ali su ga “potpisali” Fahrudin Radončić, koji trenutno ne obnaša javnu funkciju, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Sličnog dokumenta nema na web stranici Predsjedništva BiH, kao ni na web stranici Parlamenta FBiH.

O falsifikatu je pisalo i nekoliko domaćih medija, a na njega upozoravaju i mnogi korisnici/e društvenih mreža. Za portal Klix govorio je šef kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak, potvrdivši da je riječ o lažiranom dokumentu.

On naglašava da se radi o neistini, dezinformaciji i lažnom pamfletu i da Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović ozbiljno radi s domaćim i međunarodnim akterima da se poštuje Daytonski sporazum, da svi u skladu s mandatom osiguraju da mir, stabilnost i sigurnost ne budu ugroženi.

“Pozivam medije i građane da ne nasjedaju na ovakve pamflete, a sigurnosne i policijske organizacije će sigurno obaviti svoj dio posla i pronaći one koji uznemiravaju nedužne građane”, poručio je Kožljak.

Kako je objavio portal Avaz, Fahrudin Radončić je demantirao da je potpisao ovakav dokument, naglasio da je riječ o falsifikatu i pozvao nadležne institucije da otkriju ko su njegovi autori/ce.

Unatoč demantijima i upozorenjima medija i drugih korisnika/ca, slika se i dalje dijeli na društvenim mrežama. Budući da nije moguće utvrditi tko je prvi objavio falsificirani dokument i “poziv na oružje” kao autentičan, sliku na kojoj se vidi Raskrinkavanje.ba kao prenošenje lažnih vijesti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Djevojka (19) iz Ukrajine pokušala prodati sina, za njega tražila 23.500 eura

Objavljeno

-

By

Iz Ukrajine stiže nevjerojatna priča: 19-godišnja majka pokušala je prodati dvogodišnjeg sina, a za njega je tražila oko 23.500 eura.

U ukrajinskom gradu Dnjepru 19-godišnjakinja je pokušala prodati vlastitog sina, navode ukrajinski mediji prenoseći policijska priopćenja.

Majka je ponudila dijete poznaniku i dogovorila susret. Muškarca je policija privela u utorak kada je nosio novac na dogovoreno mjesto.

Majka je navodno rekla da se na tako ekstreman čin odlučila jer ne želi brinuti o sinu.

Dijete je preuzela policija i predala ga nadležnim tijelima. Majka mu je optužena za trgovinu ljudima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu