Connect with us

Svijet

Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.

“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.

Zaraze padaju od srpnja

Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.

Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”

Cijepljeno 6 posto ljudi

Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.

U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.

“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.

Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.

Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”

Najveći broj umrlih u Južnoj Africi

Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.

“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.

Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.

Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.

U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”

Kontroverzna ideja

U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.

To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.

“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.

Stižu upozorenja

Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.

“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.

“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Stručnjaci otkrili može li fizički izgled osobe otkriti je li zdrava

Objavljeno

-

By

Ima li Putin Parkinsonovu bolest, boluje li od raka? Takva nagađanja se uvijek javljaju kada se kod njega primijeti nešto neobično. No je li uopće moguće zaključiti nešto o zdravstvenom stanju osobe iz njenog izgleda?

Na video snimci iz travnja izgleda kao da se ruski predsjednik desnom rukom drži za stol dok razgovara sa svojim ministrom obrane. Video se brzo proširio svijetom i pokrenuo nove glasine o navodno ugroženom zdravlju Vladimira Putina. Već ranije je bilo raznih nagađanja jer je Putin prije ruskog napada na Ukrajinu krajem veljače uvijek držao strane goste poput kancelara Olafa Scholza (SPD) na maksimalnoj udaljenosti za šest metara dugim stolom. Je li htio izbjeći da mu se izbliza gleda u lice, pitali su se već tada mnogi na društvenim mrežama?

Nagađanja su se kretala od Parkinsonove bolesti, raka štitnjače, moždanog udara do demencije, čim bi se Putinovo lice činilo naotečenim ili njegov hod nezgrapnim i nekako ukočenim, piše Deutsche Welle.

Što se može zaključiti na osnovu vidljivog?

No može li fizički izgled osobe doista otkriti nešto o njenom zdravlju? Koje nam informacije daje koža kao najveći ljudski organ? “Mali broj dijagnoza se može postaviti samo na temelji izgleda”, kaže Christiane Bayerl, ravnateljica klinike u Wiesbadenu i članica Dermatološkog društva.

“Ali razni klinički znakovi privlače pažnju”, dodala je – ne uzimajući tu Putina za primjer. Počevši od vanjskih pokazatelja, dermatolozi u načelu provode testove tkiva, analiziraju briseve sa sluzokože ili koriste ultrazvuk kako bi vidjeli dubinsku strukturu kože, napominje Bayerl i dodaje kako je nestručnjacima teško donositi neke meritorne zaključke. „Nažalost”, dodaje ova dermatologinja, „laici mnoge stvari krivo tumače.”

Na primjer, crvena boja lica može ukazivati ​​na visok krvni tlak, ali može biti i potpuno nebitna. Određena raspodjela crvenila bi pak mogla biti pokazatelj prilično raširene upalne kožne bolesti rosacea, objašnjava Bayerl. “Vrlo lijep ten brončane boje s tamno pigmentiranim dlanovima ukazuje na poremećaj u radu kore nadbubrežne žlijezde”, napominje dermatoliginja i dodaje da se i anoreksija te pothranjenost također mogu očitovati kroz povećanu pigmentaciju.

Prema Bayerl, kada je štitnjača premalo aktivna, koža je često suha ili se oko očiju javlja edem – nakupljanje tekućine u tkivu. A primjerice osobe alergične na pelud često imaju problema sa crvenilom očiju, dodaje ova liječnica. Tamni podočnjaci, kaže ona, mogu se pojaviti bez da ukazuju na bilo kakvo oboljenje, sve dok nisu krvavo-smećkaste boje. Utoliko, napominje Bayerl, obraćanje pažnje na vanjske značajke i promjene na koži svakako može imati smisla i “svakodnevni je posao” dermatologa.

Demencija se ne može prepoznati po vanjskim znakovima

S druge strane kožne promjene postoje i kod brojnih neuroloških bolesti, kaže Peter Berlit, glavni tajnik Društva za neurologiju. Ako se nečiji hod čini čudnim, to ponekad može “opravdati postavljanje barem neke privremene dijagnoze” – poput spasticiteta ili Parkinsonove bolesti. Reducirana mimika može ukazivati ​​na uzimanje određenih lijekova ili na psihičke bolesti, napominje Berlit, ali naglašava da se demencija ne može prepoznati po vanjskim karakteristikama. Uz to “nekontrolirani pokreti ekstremiteta ili spontani trzaji mišića mogu biti važni simptomi bolesti”, pojašnjava ovaj neurolog.

Liječnik opće prakse Manfred Imbert također kaže da se iz držanja tijela, motorike, brzine pokreta ili izraza lica ponekad mogu izvoditi neki zaključci o mogućim oboljenjima, ali naglašava da tu “ništa nije sigurno, već se u početku radi samo o mogućnosti”.

A osim toga, potrebno je određeno iskustvo da bi se mogle klasificirati vanjske abnormalnosti ili vidljive promjene, što laicima u pravilu nedostaje, ističe ovaj liječnik koji ima svoju privatnu ordinaciju. “Kad se iz motora automobila dimi i čuje neko lupanje, čak i laik zna da nešto nije u redu, ali ne i točno što tu nije u redu”, upozorava Imbert.

On kaže kako kod mnogih bolesti postoji čitav niz mogućih simptoma, koji, međutim, pristaju različitim poremećajima. Tako, primjerice “nije svaka drhtavica znak Parkinsona”, kaže Imbert. S druge strane, dodaje, ukočen izraz lica, zakašnjela reakcija ili vrtoglavica mogu vrlo dobro ukazivati ​​na Parkinsonovu bolest.

Isti simptomi – različita oboljenja

I kod moždanog udara vanjski znakovi znaju biti pomalo “kameleonski”: ovisno o duljini poremećaja cirkulacije u mozgu i ovisno o zahvaćenom području, ponekad se mogu javiti simptomi paralize, ponekad dolazi do emocionalnih poremećaja, a nekim slučajevima dolazi do poremećaja u govoru, objašnjava Imbert.

“Načelno, izuzetno je važno obratiti pažnju na vanjske karakteristike i promjene na sebi, partneru i bliskim osobama. Samopromatranje može biti važna preventivna mjera”, naglašava Imbert, na primjer kod madeža ili kvržica koje se stvaraju ispod kože.

Rak štitnjače – da se vratimo na glasine o Putinu – nije vidljiv izvana, osim ako na vratu nema debelih čvorova u poodmakloj fazi, naglašava liječnik. A donositi zaključke o nekakvom oboljenju na temelju video snimaka Imbert smatra “nedopustivim”. “Možda se i može vidjeti da nešto nije u redu, ali sve što ide dalje od toga je čisto nagađanje”, naglašava Manfred Imbert.

 
Nastavi čitati

Svijet

Istraživanje: Mladi Srbi najmanje vole Albance, Bugare i Hrvate

Objavljeno

-

By

Mladi Srbi najmanje vole Bugare, Hrvate i Albance. Pokazuju to podaci velikog nacionalnog sociološkog istraživanja u zemlji, prenosi BGNES.

Studiju je naručila srpska omladinska organizacija “Pokriv” (KOMS), čiji će podaci biti službeno objavljeni 12. kolovoza u Beogradu na Međunarodnom forumu mladih.

Na pitanje “Kakav je vaš odnos prema nacionalnim manjinama?” na ljestvici od 4 stupnja, gdje je 1 najviša ocjena, a 4 najmanja, Bugari dobivaju 2,09, Hrvati su neznatno ispred s 2,04. Iza Bugara i Hrvata su samo Albanci s 2,52. Srpska mladež najviše voli Makedonce i Crnogorce – 1,75 odnosno 1,68. U sredini su mađarska, rumunjska i bosanska manjina.

Iz istog istraživanja vidljivo je da je 55 posto mladih Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji. 43% ispitanika smatra da “Srbija treba balansirati između Istoka i Zapada”.

Na pitanje “Ako treba birati između Istoka i Zapada?” 53 posto ispitanih odlučilo se “okrenuti Istoku”.

55 posto mladih u Srbiji smatra da država ne treba osuđivati ​​Rusiju za agresiju na Ukrajinu. Samo 18 posto smatra da Srbija treba uvesti sankcije Rusiji, prenosi BGNES.

 
Nastavi čitati

Svijet

Živjeti s koronavirusom: Kako bi pandemija mogla izgledati u budućnosti?

Objavljeno

-

By

Dok se treća zima pandemije koronavirusa nazire na sjevernoj hemisferi, znanstvenici upozoravaju već iscrpljene vlade i stanovništvo da se pripreme za nove valove covida-19.

Samo u SAD-u moglo bi biti do milijun infekcija dnevno ove zime, rekao je za Reuters Chris Murray, šef Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME), nezavisne grupe za modeliranje na Sveučilištu u Washingtonu koja prati pandemiju. On je dodao da bi to bilo skoro dvostruko više od trenutnog dnevnog broja.

Diljem Velike Britanije i Europe znanstvenici predviđaju niz valova covida jer ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru tokom hladnijih mjeseci, ovog puta gotovo bez ograničenja u nošenju maski ili fizičke distance.

Međutim, iako bi slučajevi mogli ponovno narasti u idućim mjesecima, malo je vjerojatno da će smrtni slučajevi i hospitalizacije rasti istim intenzitetom, rekli su stručnjaci, koji smatraju da je za to zaslužno cijepljenje, booster doza, prethodne infekcije, blaže varijante i dostupnost efikasnih tretmana za covid.

Ove prognoze otvaraju nova pitanja o tome kada će zemlja izaći iz izvanredne faze covida u stanje endemske bolesti gdje je u zajednici s visokom stopom cijepljenja manja epidemije, vjerojatno na sezonskoj osnovi.

Mnogi stručnjaci su predvidjeli da će tranzicija početi početkom 2022. godine, ali je dolazak visoko mutirane varijante virusa omikron poremetio ta očekivanja.

“Moramo ostaviti po strani pitanje je li pandemija gotova”, rekao je Adam Kucharski, epidemiolog s London School of Hygiene and Tropical Medicine. On, kao i drugi epidemiolozi vide da se covid pretvara u endemsku prijetnju koja je i dalje problem.

Ostaje pitanje hoće li se pojaviti nova varijanta koja nadmašuje trenutno dominantne omikron podvarijante.

Ako ta varijanta također izazove težu bolest i u stanju je izbjeći prethodni imunitet, to bi bio najgori scenarij, prema nedavnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.

Kako se navodi u izvještaju, “svi scenariji, s novim varijantama, ukazuju na potencijal za veliki budući val na razini koji je jednako loš ili gori od vala epidemije 2020/2021.”.

Faktori koji zbunjuju

Mnogi stručnjaci za bolesti rekli su da je predviđanje za covid postalo mnogo teže jer se mnogi oslanjaju na brze testove kod kuće koji se ne prijavljuju državnim zdravstvenim službenicima, prikrivajući stope infekcije.

BA.5, podvarijanta omikrona koja trenutno izaziva vrhunac infekcija u mnogim zemljama, izuzetno je prenosiva što znači da mnogi pacijenti hospitalizirani zbog drugih bolesti mogu biti pozitivni i biti ubrojani u teške slučajeve, čak i ako covid-19 nije izvor njihove nevolje.

Znanstvenici su rekli da druge nepoznanice koje kompliciraju njihove prognoze uključuju i to da li kombinacija cijepljenja i covid infekcije, takozvani hibridni imunitet, pruža veću zaštitu ljudima.

“Svako tko kaže da može predvidjeti budućnost ove pandemije ili je previše samouvjeren ili laže”, rekao je David Dowdy, epidemiolog s Hopkins Bloomberg School of Public Health.

Stručnjaci također pomno prate razvoj događaja u Australiji gdje nova sezona gripe u kombinaciji s covidom preplavljuje bolnice. Kažu da je moguće da bi zapadne zemlje mogle imati sličan obrazac nakon nekoliko mirnih sezona gripa.

“Ako se to dogodi tamo, može se desiti i ovdje. Moramo se pripremiti za sezonu gripe”, rekao je John McCauley, direktor Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick u Londonu.

SZO je priopćila da svaka zemlja i dalje treba pristupiti novim valovima sa svim raspoloživim alatima, od cijepljenja do intervencija kao što su testiranje i fizička distanca ili nošenje maski.

Izraelska vlada je nedavno zaustavila rutinsko testiranje putnika na covid-19 na svom međunarodnom aerodromu, ali je spremna nastaviti s praksom “u roku od nekoliko dana” ako se suoči s velikim porastom, rekla je Sharon Alroy-Preis, šefica javne zdravstvene službe ove zemlje.

“Kada dođe do vala infekcija, morat ćemo nositi maske, morat ćemo se testirati”, rekla je ona i dodala: “To je život s covidom.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu