Hrvatska
Božinović detaljno pojasnio kako će se popuštati mjere
U posljednja 24 sata zabilježen je 371 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2471, objavio je Nacionalni stožer. Među njima je 1007 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 91 pacijent. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer održao je press konferenciju.
Vera Katalinić Janković govori o stanju s koronavirusom u protekla 24 sata.
“Umrlo je 19 osoba. Prosjek godina je 77. Među preminulima su osobe s komorbiditetima, najmlađe su tri osobe u dobi od 56 godina s komorbiditedima malignih bolesti”, rekla je.
“Broj novootkrivenih dnevnih slučajeva je i dalje u padu. Danas manje nego prije tjedan dana i dva tjedna na isti dan. U Hrvatskoj je 14-dnevna stopa incidencije je od 40 do 200, prosjek je 135. Na petom smo mjestu u EU”, rekao je Kaić.
“Imamo prijavljeno 732 nuspojave na cjepivo. Na AstraZenecino cjepivo još nemamo prijavljene nuspojave jer je tek počelo cijepljenje”, dodao je.
Govori ministar zdravstva Vili Beroš.
“Jučer je hospitalizirano 82 ljudi, a 13 ih na respiratoru. Sve nas to upozorava da epidemija nije gotova. Nemojmo dozvoliti da cijepenje prije reda zasjeni sve ono dobro što smo napravili. Zato molim sve cijepitelje da se pridržavaju plana i programa cijepljenja”, rekao je Beroš.
“Ono što sam napravio, uputio sam dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo da propiše protokol za cjepiva koja ostanu. Stoga je moj dopis jutros otišao prema Zavodu”, dodaje.
“Jučer je premijer dao naznaku za mjere. Vrijedit će do 28. veljače. To je proizvod svakodnevnog rada. Ovo nije trenutak u kojem bi popuštanje bilo sveobuhvatno. Moramo biti oprezni”, rekao je Božinović.
“Razmišljamo i imamo sliku onih mjera koje se dodatno mogu relaksirati ako trendovi ostanu ovakvi. Znamo da ćemo vrlo pozorno pratiti sve ono što se događa pogotovo veznano za nove varijante virusa”, kazao je Božinović i dodao kako se mjere postupno balansiraju.
Detaljno je pojasnio epidemiološki okvir za popuštanje mjera.
“Četiri kategorije se popuštaju. Prva je isporuke hrane, pića i slastica iz ugostiteljskih objekata. Izrađen je precizni epidemološki okvir. Onio koji preuzimaju hranu ili piće se ne smiju zadržavati, nije dozvoljen ulazak u objekt. Razmak mora biti 2 metra, maske su obavezne. Ne smije se puštati glazba, terase treba maknuti, onemogućiti korištenje stolice. Treba se istaknuti pravila.
Teretane – važno je voditi računa o broju koristnika, 1 osoba na 20 kvadrata. Vodi se briga o provjetravanju. Nakon svake uporabe sprava mora se dezinficirati. Samo vlastiti ručnici i prostirke. Izbjegavati bliski kontakt i zabrana korištenja zajedničkih tuševa. Vodi se popis korisnika. Maske pri dolasku i registraciji”, objašnjava.
U školama stranih jezika treba ograničiti grupe, obvezno je korištenje maski, a predavači trebaju održavati razmak ili se odvojiti pleksiglasom te mjeriti temperaturu.
U kladionicama je također obvezno nošenje maski i držane razmaka.
U automat klubovima može biti 1 korisnik na 7 kvadrata. Držanje razmaka od dva metra, ako postoje sjedeća mjesta razmak mora biti 1,5 metara, a između stolova 3 metra. Ugostiteljski dio mora biti zatvoren, on nije dozvoljen.
Upitan zašto automat klubovi i igraonice smiju raditi, a dvorane ne, Božinović je rekao da se ide redom.
“Donosimo prije svega mjere koje su u korist djece. Osnovno je zdravlje, a prednost ćemo dati djeci, školama i igraonicama jer njima je teško objasniti zašto ovako živimo”, rekao je Božinović.
Kaić kaže kako svaka aktivnost nosi rizik.
“Epidemiološki okvir može dati smjernice, mora se odrediti koje su prioritetne aktivnosti a koje se mogu dodatno odgoditi i ovo je rezultat tih pregovora. I dječje igraonice predstavljaju rizik. Kad bi se sve opustilo vratili bi se brzo velikom broju oboljelih”, rekao je Kaić.
“Kad govorimo o dvoranama to su velikim djelom školske dvorane, mi smo pustili nastavu i gleda se da se djeca što manje miješaju u istom objektu. Pokušavamo sve da se djeca ne druže i onda bi otvorili dvorane unutar tih škola i onda bi sve ovo palo u vodu”, pojašnjava dodatno Božinović.
Istarski stožer zatražio je regionalni pristup u donošenju mjera?
“Što se tiče njih, mi smo dnevno u kontaktu. Oni imaju najpovoljniju situaciju i skuladno odluci oni mogu donositi odluke koje su stože od onoga na nacionalnoj razini. Imali su neke druge prijedloga, ali nakon ovih odluka nemaju neke posebne mjere koje bi htjeli ublažiti. Sa svima je komunikacija stalna”, rekao je Božinović.
“Moram dematirati par stvari, na čelu skupa nije bila Markotić, to je bila misa, a ja ne mogu biti svećenik. Mediji su prenijeli da je Markotić bila bez maske i da je držala govor. Nisam držala govor, već na misi postoji nešto što se zove molitva vjernika. Vjernici čitaju poruke i tako sudjeluju u euharistijskom slavlju. Jedna rečenica ne može biti govor. Druga stvar, bilo je oko mene ljudi ali sam bila izdvojena i na metat i pol. Masku sam imala cijelo vrijeme. Masku sam skinula kada sam trebala čitati”, rekla je Markotić.
“Nisam primjetila kršenje mjera, padala je kiša i svi su bili razdvojeni zbog kišobrana i imali su maske. Tamo sam došla kao vjernik, da je bilo na zatvorenom ne bih došla”, dodala je.
Božinović se osvrnuo na okupljanje povodom prosvjeda Udruge Glas poduzetnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
“Udruga je danima pozivala ljudi, a prijavili su prosvjed od 25 osoba. Kad imate najavu javnog skupa, veći dio inspektora je bilo na terenu i nešto su utvrdili. Nikad ne tumačim što policija radi. Oni su donijeli zaključke i objavjestili odgovarajuća tijela”.
“Kad govorimo o misama to je jedno od najosjetljivijih pitanja, mise i vjerske službe nigdje nisu zatvorene nakon prvog vala. Imate dva pristupa danas u EU. Imate zemlje koje su ograničili broj ljudi koji mogu prisustvovati a neki su zatvorili a te odluke su pale na ustavnom sudu. Hrvatska je u dijalogu s crkvom. Da se ne zatvraju mise, da se zaštiti živote i zdravlja i da se izađe u susret vjernicima. Nisu svi uvijek bili zadovoljni. Uspjeli smo da se te vrednote koje su u Ustavu i međunarodnog karaktera su”.
“U Klinici Fran Mihaljević su se cijepili svi zdravstveni djelatnici Klinike. U trenutku kad je bilo nešto dodatnih doza cjepiva, cijepilo se nešto starijih ljudi i zdravstvenih djelatnika. Ti stariji ljudi su većina s nizom kroničnih bolesti i polovica njih s karcinomima i akutnim karcinomima. Dio njih s ozbiljnom anamnezom alergijskih reakcija na različite lijekove u prošlosti. Moja majka ima 84,5 godine, ona ima više kroničnih dijagnoza, od toga najmanje dvije koje su usko vezane za obzbiljen komplikacije od covida. Imala je nedavno iznimno tešku i opsežnu opreaciju i ne vidim zašto se ona ne bi smjela cijepiti iako je moja majka. Mi smo u Klinici dobili samo Pfizerovo cjepivo za sada i cijepili smo samo tim cjepivom”, kaže Markotić.
Istaknula je da u Klinici Fran Mihaljević imaju puno upita za cijepljenje.
“Bio je plan da se mi uključimo u cijepljenje i da cijepimo djelatnike koji su nekad radili kod nas. Mi isto tako možemo obavljati djelatnost cijepljenja i to radimo. Cijeli niz je upita, bilo je planirano da se ponudi i na neki način da naši djelatnici djelatnici također prema prioritetima cijepe članove svoje obitelji. Plan je ako se odobri da se cijepe naši imunokompromitirani bolesnici. Kontaktiraju nas i oni koji znamo i one koji ne znamo. Ukoliko bude mogućnosti da svim tim skupinama izađemo ususret, mi ćemo to napraviti”, rekla je.
Upitana kako to da se njena majke cijepila preko reda i smatra li da zbog toga treba podnijeti ostavku, odgovara: “To je vaša konstatacija da su se osobe cijepile preko reda i preko veza. Ne postoji osoba koja nije imala indikacije da se cijepila. Nigdje nije striktno, vidjeli ste sami da su se neki domovi prvi cijepili. Nigdje ne piše da se nijedna starija osoba koja je izvan domova nije cijepila. Vi tu sad na osnovi nekakvih poluinformacija donosite izjave i to je vaše pravo, ali moje je pravo da vam kažem da su sve osobe koje su se cijepile imale indikacije za cijepljenje”.
Plan cijepljenja i cijepljenje prije reda? Tko je nadležan za registar cijepljenje?
“Registar imaju mnoge zemlje. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo prije dvije godine. Izvještaji su bili na licu mjesta, a ovaj registar će omogućiti da budu dostupni. Vlasnik je Ministarstvo zdravstva i može se vidjeti koliko ljudi je cijepljenjo protiv covida, odgovorio je Kaić.
“Ne bježimo od utvrđivanja bilo kakvih okolnosti. Gdje su se i kada cijepili, to će s vidjeti uvidom u registare. Taj koji ih je cijepio mora to unijeti u registar”, rekao je Beroš.
“Ja sam razgovarao s kolegama iz policije. Ovo je dosta kompleksno pitanje. Imate primjerice zakonsku obvezu cijepljenja djece, a s druge strane roditelji to nisu dopustili. Nije to tako jednostavna materija, ne mogu vam dati neki odgovor. Tko se bavi kaznenim pravom i prekršajima taj može”, rekao je Božinović.
Upitana kako to da se njena majka cijepila preko reda, Markotić odgovara:
“Nije donesen kriterij po kojem se moja majka može ili ne može cijepiti. Nekorektno je što sad nju razvlačite, ali to je vaše pravo. Dobila sam nebrojeno puno poruka ljudi koji su tražili usluge preko reda za svoje roditelje i svoje bližnjr. U kliniku su mogli doći vaši roditelji kao i majka”, odgovorila je Markotić.
“Barem jedno od vas koji sad tu sjedite se cijepilo prije reda, ali moje pravo je da ne iznosim imena. Odgovarat ću svojoj Klinici. Iznad mene postoje oni koji trebaju voditi računa o tome je li moja klinika u redu i njima ću odgovarati. Molim vas kad ovako javno radite linč koristeći nečijeg roditelja, morate znati kako to izgleda kad vam netko drugi uputi slično pitanje”, dodala je Markotić.”, rekla je Markotić.
Na upit tko je ta osoba, Markotić je odgovorila: “Moje pravo je da ne odajem ime te osobe”.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







