Hrvatska
Milinović: "Riječ je o podvalama i sitnim igrama!"
Na platnoj listi nelegalnog fonda koji se stvarao pod političkim pokroviteljstvom bivšeg premijera Ive Sanadera bili su, tvrde za Večernji nekoliko upućenih izvora, bliska suradnica bivšeg premijera Bianca Matković i ministar zdravstva i zamjenik predsjednice HDZ-a Darko Milinović. Milinović to kategorički odbija i tvrdi da nikada nije primao novac na ruke.
Milinović: “Podmeću mi!”
– Sve što sam u sedam godina uzeo bilo je nekoliko putnih naloga i troškovi za benzin, no to je išlo legalno preko blagajne stranke, kaže Milinović.
Ministar naglašava da, od kada je na čelu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, to ministarstvo nije poslovalo ni s Fimi medijom ni s Massolom. Naglašava kako s marketinškim agencijama koje su u središtu afera uopće nije imao posla te napominje da možda upravo to nekom smeta.
Popis imena koja se vežu uz crni fond mnogo je širi i na njemu su navodno dužnosnici koji idu do ranga državnih tajnika, a interesno ih je povezivao bivši premijer.
USKOK-ove istrage o izvlačenju novca iz državnih poduzeća i ministarstava sve više upotpunjuju mozaik koji pokazuje kako je bivši premijer Sanader oko sebe stvorio krug osoba od povjerenja koji je, barem što se financija tiče, predstavljao paralelni sustav.
Riječ je o političkoj strukturi koja je iz nelegalno izvučenog novca dijelila mjesečne naknade koje su u prosjeku bile na razini još jedne plaće. Postojanje paralelnog sustava potvrdilo je više potpuno neovisnih izvora. Za tu priču se doznalo od upućenih osoba u USKOK-u, iz policijskog kruga te iz kruga bliskog stranci na vlasti. Potpuno neovisno jedan o drugom, sugovornici su potvrdili da su na ilegalnim platnim listama bili Darko Milinović i Bianca Matković.
– Počela su razna podmetanja. To su apsolutne neistine. Riječ je o podvalama i sitnim igrama. Niti sam išta dobivao na crno, niti išta znam o paralelnim plaćama koje bi isplaćivao Barišić ili pak Sanader, kaže Milinović.
Na pitanje misli li, kada kaže da su posrijedi sitne podvale, na to da mu se ovim putem vraća za javno iskazane vizije o tome kuda HDZ treba ići i spekulacije da se u ne tako dalekoj budućnosti vidi na mjestu Jadranke Kosor, ministar zdravstva odgovara da to ne bi htio komentirati, neka svatko sam zaključuje.
– Očekivao sam da će početi izmišljanja, a možda nekom smeta upravo to što nisam povezan s aferama. Osim toga, USKOK sve istražuje pa će se na kraju pokazati istina i o ovim optužbama, zaključio je Milinović.
Napuhani ugovori
Premda se radilo o isplatama u gotovini koje su išle na ruke, navodno ipak nije riječ o novcu koji je bivši HDZ-ov rizničar i šef Carine Mladen Barišić izvlačio preko Fimi medije, niti je riječ o golemoj svoti od 2 milijuna kuna i 300.000 eura što ju je Barišić odnio u središnjicu HDZ-a kada je shvatio da se protiv njega otvara istraga, a HDZ je to poslije iz istih razloga proslijedio USKOK-u. Prema izvorima Večernjeg, paralelni sustav koji se stvorio oko bivšeg premijera crpio je sredstva iz izvora vrlo sličnih onima Fimi medije, odnosno iz ugovora za razne usluge koji su se sklapali s osobama od povjerenja, a bili su napuhani, što znači da su plaćanja znatno premašivala vrijednost usluga, a preplaćeni novac vraćao se i dijelio u povjerljivom krugu.
Od istražitelja se doznaje da je model funkcionirao tako da se paralelna primanja isplaćuju onim dužnosnicima koji su pridonosili punjenju crnog fonda. Tko je pridonosio paralelnom sustavu, taj se i koristio pogodnostima.
Kuća s bazenom vrijedna pet milijuna kuna pred završetkom
Pet milijuna kuna vrijedna kuća s bazenom ministra Darka Milinovića u završnoj je fazi gradnje. Kako je vidljivo, na gradilištu u Kaniškoj ulici u Gospiću u tijeku su radovi na unutrašnjosti obiteljske kuće koja ima površinu više od 700 četvornih metara. Radnici na gradilištu ne odgovaraju ni na kakva pitanja vezana uz gradnju zbog negativnih medijskih napisa o kući.
Ministar Milinović najavio je medijima gradnju nove kuće za koju je tada tvrdio da će imati 190 kvadrata. Također je objasnio da su on i supruga za gradnju kuće digli kredit od 100 tisuća eura te uložili 120 tisuća eura vlastite ušteđevine skupljane tijekom 50 godina zajedničkoga radnoga staža. Roditelji Milinovićeve supruge darovali su im zemljište, a sa 60.000 eura pomogao je ministrov otac. Ministrova sestra, koja će s obitelji također živjeti u kući, uložila je 20.000 eura. (Večernji)
KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.
Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.
“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.
Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.
Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.
U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.
“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.
Ukinuti mehanizmi pomoći
Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.
U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.
Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.
Jeftina “trojka”
Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.
Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.
Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.
U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.
Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.
Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.
Povoljna Mađarska
Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.
Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.
Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.
Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.
Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.
Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.
Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.
Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.
DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.
Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.
Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.
Tisuće carskih pingvina uginule zbog sve bržeg topljenja leda
Lažna vijest preplavila BiH: Proširio se poziv muškarcima da uzmu oružje za obranu domovine
Djevojka (19) iz Ukrajine pokušala prodati sina, za njega tražila 23.500 eura
Hrvatska volontira: Pridružite se jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj
MATICA HRVATSKA: Prikaz knjige Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata“
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
TJEDNI HOROSKOP: Najsretniji znakovi Bik, Ovan i Lav
Večeras je ružičasti pun Mjesec: Kako će utjecati na svaki horoskopski znak?
Objavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka
RADOVI! / U srijedu bez vode tri ulice na Stanovima. Evo popisa…
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
Sport2 dana prijeKARATE / Na Europskom prvenstvu u svibnju na Višnjiku 700 natjecatelja iz 51 zemlje!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePOZIVNICA / Dan otvorenih vrata Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) Alumni Odjela za kroatistiku o studiju i karijeri – što nakon diplome?(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA)
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeČISTOĆA ZADAR: Važnost edukacije o cjelovitom gospodarenju otpadom