Connect with us

Tech

Z NET portal u inačici za Symbian OS

Objavljeno

-

Z NET portal od danas je dostupan i u inačici za korisnike Nokia mobilnih telefona pokretanih Symbian operativnim sustaavom.

– Riječ je o aplikaciji koja se osvježava iz minute u minutu a preuzima sadržaje sa Z NET portala, te ih donosi u formatu prilagođenom za vaš Nokia mobilni telefon, rekli su nam iz Z NET-ovog IT odjela. Aplikacija je također posebno prilagođena da prema korisniku šalje što manju količinu podataka, koristeći posebnu kompresiju sadržajaja, kako tekstualnog tako i grafičkog, dodaju.

Aplikacija je dostupna putem Ovi trgovine na slijedećoj poveznici: http://store.ovi.com/content/131891

Dodajmo ovome kako je Z NET portal već neko vrijeme, a među prvima u Hrvatskoj, dostupan i u inačicima posebno prilagođenim vlasnicima iPhone i Android uređaja, a od nedavno i u posebnoj verziji za korisnike iPad-a i ostalih tablet računala.

Za sve koji su u pokretu a žele imati Z NET portal na dlanu, savjetujemo preuzimanje aplikacije za Nokia uređaje ili za sve ostale varijante posjetu našoj adresi http://m.znet.hr

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Imate li instaliranu neku od ovih aplikacija, odmah je izbrišite

Objavljeno

-

By

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na aplikacije za Android koje imaju jednu jedinu intenciju – na vama i vašem mobitelu žele zaraditi od klikanja na oglase.

Kako to obično bude, u moru dostupnih aplikacija koje će izvući punu snagu vašeg mobilnog ljubimca postoji i cijeli niz onih koje vam žele naštetiti. Stručnjaci McAfeeja sada upozoravaju na 16 aplikacija koje u pozadini njihovim vlasnicima donose zaradu od klikanja na oglase.

Odjel za kibernetičku sigurnost McAfeeja otkrio je zlonamjerni ‘kliker’ za oglase skriven u najmanje 13 aplikacija koje se pretvaraju da su korisni softveri, poput skenera QR koda, alata za putovanja itd. Iako nisu tako opasne kao drugi oblici zlonamjernog softvera koji će vam uzeti osobne podatke, ove aplikacije mogu biti gutači resursa, usporavajući performanse hardvera telefona i trošeći kapacitet baterije u potrazi za maksimiziranjem prihoda od oglasa, prenosi Tportal.

Sporne aplikacije prema stručnjacima McAfeeja su:

– BusanBus (com.kmshack.BusanBus)
– Currency Converter (com.smartwho.SmartCurrencyConverter)
– EzDica (com.joysoft.ezdica)
– EzNotes (com.meek.tingboard)

– Flashlight+ (com.candlencom.candleprotest)
– Flashlight+ (com.dev.imagevault)
– Flashlight+ (kr.caramel.flash_plus)
– High-Speed Camera (com.hantor.CozyCamera)

– Instagram Profile Downloader (com.schedulezero.instapp)
– Joycode (com.joysoft.barcode)
– K-Dictionary (com.joysoft.wordBook)
– Quick Note (com.movinapp.quicknote)

– Smart Task Manager (com.james.SmartTaskManager)

Za razliku od drugog zlonamjernog softvera, koji nastoji ukrasti vaše podatke ili prevariti vaš bankovni račun, kliker koji je McAfee pronašao koristi resurse vašeg Androida za pretraživanje oglasa kad god su problematične aplikacije otvorene u pozadini. Uglavnom, aplikacija u pozadini klika na reklame, a da vi to ne znate. Na taj način proizvođači aplikacija zarađuju prihod od oglasa nauštrb performansi i trajanja baterije vašeg telefona.

Što možete učiniti?

Za početak, provjerite nemate li neku od spomenutih aplikacija na uređaju. Iako ih je Google već izbacio iz dućana aplikacija Play Store, prema McAfeeju ostale su instalirane na milijunima uređaja diljem svijeta.

Više detalja na službenom blogu McAfeeja.

 
Nastavi čitati

Tech

Oprez! Ovo je devet načina na koje vam netko može hakirati WhatsApp

Objavljeno

-

By

WhatsApp kao jedan od najpopularnijih alata za komunikaciju stalno pazi na sigurnost svojih korisnika, no s druge strane i zlonamjernici stalno otkrivaju nove metode kako bi pokušali razbiti tu zaštitu.

End-to-end enkripcija dobro štiti pojedine razgovore između dvaju ili više osoba, no hakeri imaju razne metode krađe osobnih podataka i provale na ovu platformu, piše tportal.hr.

Udaljeno izvršavanje koda putem GIF-a

U listopadu 2019. sigurnosni stručnjaci tvrtke Awakened otkrili su ranjivost u WhatsAppu koja je hakerima omogućila preuzimanje kontrole nad aplikacijom pomoću GIF-a. Hack funkcionira tako da iskorištava način na koji WhatsApp obrađuje slike kada korisnik otvori prikaz galerije za slanje medijske datoteke.

Kada se to dogodi, aplikacija analizira GIF kako bi prikazala pregled datoteke. GIF datoteke su posebne jer imaju više kodiranih okvira, a to pojednostavljeno znači da se kod može sakriti unutar slike.

Kad bi haker korisniku poslao takav zlonamjerni GIF, mogao bi ugroziti cjelokupnu korisnikovu povijest razgovora. Hakeri bi mogli vidjeti kome je korisnik slao poruke i što su govorili. Također su mogli vidjeti korisničke datoteke, fotografije i videozapise poslane putem WhatsAppa.

Napad glasovnim pozivom

Ovaj oblik napada omogućio je hakerima pristup uređaju jednostavnim upućivanjem glasovnog poziva njihovoj meti. Čak i ako osoba nije odgovorila na poziv, napad bi i dalje mogao biti učinkovit, a meta možda nije ni svjesna da je zlonamjerni softver instaliran na njihov uređaj.

Ovo je funkcioniralo kroz metodu poznatu kao prekoračenje međuspremnika. Ovo je mjesto gdje napad namjerno stavlja toliko koda u mali međuspremnik da se ‘prelijeva’ i zapisuje kod na mjesto kojem ne bi trebao moći pristupiti.

Ovaj napad instalirao je stariji i dobro poznati špijunski softver pod nazivom Pegasus. To je hakerima omogućilo prikupljanje podataka o telefonskim pozivima, porukama, fotografijama i videu. Čak im je omogućio da aktiviraju kamere i mikrofone uređaja za snimanje.

Društveno projektirani napadi

Još jedan način na koji ste ranjivi na hakiranje vašeg WhatsAppa jesu tzv. društveno projektirani napadi koji iskorištavaju ljudsku psihologiju i ponašanje za krađu informacija ili širenje dezinformacija.

Sigurnosna tvrtka Check Point Research otkrila je jedan primjer ovog napada koji su nazvali FakesApp. To je ljudima omogućilo zlouporabu značajke citata u grupnom chatu i promjenu teksta odgovora druge osobe. U biti, hakeri bi mogli podmetnuti lažne izjave koje izgledaju kao da su od drugih legitimnih korisnika.

Napad kroz medijske datoteke

Ovakav oblik napada utječe i na WhatsApp i na Telegram. Napad iskorištava način na koji aplikacije primaju medijske datoteke poput fotografija ili videozapisa te kako zapisuju te datoteke u vanjsku pohranu uređaja.

Napad započinje instaliranjem zlonamjernog softvera skrivenog unutar naizgled bezopasne aplikacije. Takva aplikacija zatim može pratiti dolazne datoteke za Telegram ili WhatsApp. Kada dođe nova datoteka, zlonamjerni softver može zamijeniti pravu datoteku za lažnu.

Symantec, tvrtka koja je otkrila problem, sugerira da bi se mogao koristiti za prijevaru ili širenje lažnih vijesti.

Facebook bi mogao špijunirati razgovore na WhatsAppu

U službenoj objavi na blogu WhatsApp je naveo da zbog end-to-end enkripcije Facebook ne može čitati sadržaj WhatsAppa:

‘Kada vi i ljudi kojima šaljete poruke koristite najnoviju verziju WhatsAppa, vaše su poruke šifrirane prema zadanim postavkama, što znači da ste vi jedini ljudi koji ih mogu čitati. Ni WhatsApp, ni Facebook, niti bilo tko drugi ne može im pristupiti.’

Međutim, prema programeru Gregoriju Zanonu, to nije točno. Činjenica da WhatsApp koristi end-to-end enkripciju ne znači da su sve poruke privatne. Na operativnom sustavu kao što je iOS 8 i noviji aplikacije mogu pristupiti datotekama u ‘dijeljenom spremniku’.

Facebook i WhatsApp koriste isti zajednički spremnik na uređajima. Dok su chatovi šifrirani kada se pošalju, nisu nužno šifrirani na izvornom uređaju, a to znači da bi Facebook potencijalno mogao kopirati informacije s WhatsAppa.

Nema dokaza da je Facebook koristio zajedničke spremnike za pregled privatnih poruka preko WhatsAppa, no potencijal postoji.

Aplikacije ‘trećih strana’

Na tržištu se svako malo pojavi niz legalnih aplikacija koje se plaćaju, a koje postoje isključivo za hakiranje sigurnih sustava. Izuzetno je jednostavno izvršiti prikriveno hakiranje WhatsAppa ovom metodom.

Lažne aplikacije WhatsApp

Korištenje lažnih klonova web stranica za instaliranje zlonamjernog softvera stara je strategija hakiranja koju još uvijek provode kriminalci diljem svijeta.

Kako bi izvršio hakiranje WhatsAppa na vašem računu, napadač će prvo pokušati instalirati klon WhatsAppa, a koji bi mogao izgledati nevjerojatno slično originalnoj aplikaciji.

Uzmimo npr. slučaj prijevare nazvan WhatsApp Pink. Ovaj klon izvornog WhatsAppa tvrdi da mijenja standardnu zelenu WhatsAppovu pozadinu u ružičastu.

Evo kako to funkcionira: korisnik koji ništa ne sumnja dobiva poveznicu za preuzimanje aplikacije WhatsApp Pink za promjenu boje pozadine svoje aplikacije. Dodatak će vam doista promijeniti boju pozadine aplikacije u ružičastu, no čim instalirate aplikaciju, ona će početi prikupljati podatke ne samo s vašeg WhatsAppa, već i sa svega ostalog što je pohranjeno na vašem telefonu.

WhatsApp za web

WhatsApp Web je zgodan alat za osobe koje većinu dana provode na računalu. Omogućuje jednostavnost pristupa korisnicima te vas rješava stalnog uzimanja mobitela kako biste provjerili poruke. Veliki zaslon i tipkovnica također pružaju bolje korisničko iskustvo.

Koliko god praktična bila web verzija, lako se može koristiti za hakiranje vaših chatova. Ova opasnost javlja se kada koristite WhatsApp Web na tuđem računalu.

Dakle ako je vlasnik računala odabrao opciju ‘ostavi me prijavljenim’ tijekom prijave, tada će vaš WhatsApp račun ostati prijavljen čak i nakon što zatvorite preglednik. Vlasnik računala tada može pristupiti vašim podacima bez većih poteškoća.

Preuzimanje arhive razgovora

Ovaj oblik napada funkcionira ako vam zlonamjernik dođe u posjed mobitela.

Takvom hakeru ne treba puno vremena, samo nekoliko sekundi. Upravo toliko mu je dovoljno da izveze vaše poruke na mjesto kojem kasnije može pristupiti. To može biti bilo što – račun e-pošte, pohrana u oblaku ili čak aplikacija za razmjenu poruka.

Nakon što haker dobije pristup vašem telefonu, sve što treba učiniti je prijeći na određeni chat, kliknuti na opciju Export chat i odabrati lokaciju na koju želi premjestiti vašu povijest poruka. Najbolji način da se zaštitite je da svoj telefon uvijek držite podalje od nepoznatih ruku.

Što možete učiniti?

Najvažnije od svega je da iste sekunde kada se pojavi nadogradnja za aplikaciju WhatsApp odmah je preuzmete i instalirate. Ovim načinom zaštitit ćete se od većine propusta koje hakeri otkriju na WhatsAppu i pokušaju iskoristiti za krađu osobnih podataka.

 
Nastavi čitati

Tech

Opasni izazovi na TikToku: Što roditelji mogu učiniti i je li zabrana rješenje?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

S pojavom bilo koje nove društvene mreže počinju i rasprave o njenim dobrim i lošim stranama i o tome koja bi dobna granica trebala biti za korištenje. Iako TikTok nije nova aplikacija, još uvijek budi brojna pitanja, prvenstveno zbog toga što je izrazito popularan među mlađima i maloljetnicima, ali i zbog niza suludih izazova koji u nekim slučajevima, nažalost, imaju tragične posljedice.

Prošli tjedan smo jedan takav primjer imali i u Hrvatskoj. Naime, u Osijeku je zaprimljeno više djece s takozvanom torzijom testisa, a iako nema službene potvrde, sumnja se da je to posljedica opasnog izazova na TikToku.

Prošle godine tragična vijest stigla je iz Italije. Naime, 10-godišnja djevojčica je, prema riječima njenih roditelja, sudjelovala u takozvanom izazovu gušenja na TikTok-u, stavljajući remen oko vrata i zadržavajući dah dok se snimala na telefon. Djevojčica je nakon toga preminula.

Jedan od izazova koji je posebno užasno stomatologe je onaj u kojemu su korisnici aplikacije snimali kako turpijaju zube. Tako su pokušali izravnati svoje zube, no stomatolozi su upozoravali da tako zapravo mogu samo učiniti nepopravljivu štetu zubima.

Razbijanje lubanje je još jedan od izuzetno opasnih izazova u kojemu dvije osobe nagovaraju treću da skoči u zrak, a potom joj izmaknu noge i treća osoba tada pada na leđa, a nerijetko i na glavu. Liječnici su snažno osudili ovaj izazov, ističući da može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih ozljeda.

Upišete li samo u svoj pretraživač “najopasniji TikTok izazovi”, suočit ćete se s nizom opasnih i bizarnih videozapisa, a ono što posebno zabrinjava jest da su u mnogima od njih u glavnim ulogama – maloljetnici.

Kako razgovarati s djecom?

Iako TikTok u svojim uvjetima korištenja navodi da je aplikacija namijenja za osobe starija od 13 godina (pri čemu treba naglasiti da postoje iznimke za starosno ograničenje u određenim zemljama poput Brazila, Indonezije i Meksika), kao i na drugim aplikacijama i popularnim mrežama, korisnik može dati lažne podatke i nastaviti s korištenjem usluge.

Kako razgovarati s djecom o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama? Kako im objasniti koliko ovakvi izazovi mogu biti opasnih po njih? Je li zabrana TikToka ili neke druge aplikacije ispravno rješenje? To su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s kliničkom psihologinjom i profesoricom psihologije Sanjom Jusufbegović.

Ona navodi da roditelji trebaju imati uvid u aktivnosti koje djeca obavljaju na društvenim mrežama te da trebaju biti svjesni mogućih opasnosti iza toga.

“O tim je opasnostima važno informirati djecu ne stvarajući osjećaje straha, nego poticati osjećaj da su istoga sposobni zaštititi se”, navodi Jusufbegović i dodaje:

“Uobičajene su preporuke ne ostavljati osobne podatake o sebi ili svojoj obitelji, ali suštinska se zaštita se prije svega odnosi na stvaranje kritičkog pogleda na neke od sadržaja s kojima se djeca susreću. Glavna je zaštita kojoj roditelj može poučiti dijete, stvaranje kritičkog mišljenja, nezavisnosti u prosudbama, koje su onda i zaštita pred sugestijama koje na tim mrežama mogu biti snažno prezentirane.”

Ako roditelj primijeti da dijete prati neke od opasnih izazova, treba ga suočiti s mogućim negativnim posljedicama, kojih dijete nije nužno svjesno, a isto tako iznijeti svoj stav prema tome, koji uključuje neslaganje/neodobravanje, dodaje.

Ističe da su glavni zaštitni čimbenici poznavanje interesa djeteta te otvorena komunikacija praćena razumijevanjem i povjerenjem.

Je li zabrana TikToka rješenje?

Jusufbegović navodi da je zabrana korištenja bilo koje društvene mreže, pa tako i TikToka, u domeni roditeljskih procjena i odgovornosti.

“Pretpostavljam da bi takvoj odluci mogli prethoditi prethodni (neuspješni) pokušaji kontrole praćenja negativnih sadržaja, a koja dijete nije uvažilo”, kazala je.

Jedno od pitanja koje se postavlja u kontekstu zabrane jest i hoće li se djeca u tom slučaju osjećati isključeno i izolirano od svojih vršnjaka.

“Osjećaj izoliranosti među vršnjacima nije nužna posljedica takve roditeljske odluke, štoviše neka djeca poslije tog iskustva, kažu kako su shvatili da zapravo mogu na drugačiji način provoditi vrijeme, a što im se ranije činilo nemogućim. Kod one pak djece koja su razvila osjećaj ovisnosti o istima, može doći do burnih reakcija praćenih ispadima ljutnje, što je roditelju svakako znak da treba razmisliti o količini vremena koje dijete provodi na mobitelu, tabletu, kompjuteru”, pojašnjava psihologinja.

Naglašava da roditelji trebaju biti strpljivi i uporni “u pronalaženju djetetu zanimljivih tema i prevladati osjećaj bespomoćnosti pred atraktivnošću onoga što je ponuđeno online”. No, ističe i važnost načina na koji roditelji koriste medije u svakodnevnom životu, jer su svojim primjerom model ponašanja djetetu.

Što se tiče dobnih ograničenja za korištenje određenih aplikacija, Jusufbegović navodi da su ona postavljena s razlogom te da roditelji imaju puno pravo zabriniti korištenje.

Još jedna važna tema jest i kako sadržaj koji se djeci plasira kroz ovakve platforme utječe na njihov razvoj i pažnju, budući da je upravo TikTok popularan po kratkim videozapisima.

“Dugoročno, za pravilan je dječji razvoj neophodno poticanje različitih aspekata razvoja, različitost sadržaja i primjerenost dječjim mogućnostima. Neprestano gledanje video uradaka na TikToku stvara stalnu potrebu za ubrzanom izmjenom sadržaja, kao i povećavanjem potrebe za intenzitetom sadržaja, što dovodi do narušene koncentracije, nestalne i površne pažnje, što može imati dugoročne posljedice, ne samo na uspjeh u školi, nego i svakodnevno funkcioniranje djeteta”, objašnjava Jusufbegović.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu