Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MISA ZAHVALNICA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić: “Bog koji nas je pratio do sada, ide s nama i dalje i nikada nas neće napustiti”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misu zahvalnicu sa svečanim Tebe Boga hvalimo za proteklu građansku 2025. godinu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u katedrali sv. Stošije u Zadru u srijedu, 31. prosinca. Propovijed nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti.

Iv 1, 1-18

Zahvalnost počinje priznanjem dara

Braćo i sestre!

Na kraju kalendarske godine, Crkva nas poziva da u sebi probudimo osjećaje zahvalnosti Bogu i zaustavimo se pred otajstvom dara kojeg smo primili tijekom protekle godine.

Evanđeoski proslov svetoga Ivana, kojeg smo i večeras slušali, vraća nas na same početke svega stvorenoga: „U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše kod Boga… Sve postade po njoj i bez nje ne postade ništa“ (Iv 1, 1.3). Božja nas Riječ uči kako naš život, naše vrijeme i povijest svijeta nisu plod slučajnosti, nego dar koji ima svoje ishodište u Bogu. Ako je sve stvoreno po Riječi – Sinu Božjem, tada je i svaka godina našeg života, sa svim svojim danima i noćima, dar koji nam je povjeren od Boga.

Zahvalnost Bogu na koju nas Crkva poziva ne proizlazi samo iz uspjeha i postignuća proteklog vremena. Zahvalnost ne znači da zatvaramo oči pred gubicima, patnjama, grijesima, razočaranjima ili propuštenim prilikama. Naprotiv, prava zahvalnost gleda istini u oči i priznaje da je bilo u našoj prošlosti tame, grijeha, propusta, pogrešaka, krivih odluka, ali se istodobno oslanja na obećanje Evanđelja: „Svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze“ (Iv 1, 5). Kada se osvrnemo na godinu koja je iza nas, možda u njoj prepoznajemo trenutke boli, neizvjesnosti, razočaranja, neuspjeha, praznine, straha ili čak smrti. Ipak, vjera nam govori da ni tada Bog nije bio odsutan iz našeg života. On je bio prisutan s nama kao ugodno svjetlo koje ne uklanja tamu odjednom, ali joj ne dopušta da zavlada svime.

Zahvaliti Bogu, dakle, znači priznati da je svaki naš dah, svaki trenutak našeg života, svaki susret, svaka prilika za dobro i svaki novi početak, dar koji nismo zaslužili, nego milost koju smo primili od Boga. To priznanje oslobađa naše srce od iluzije samodostatnosti i vraća ga izvoru života – Bogu stvoritelju neba i zemlje.

Zahvalnost Bogu radi nas

Važno je jasno razumjeti duboki smisao kršćanske zahvalnosti. Bog ne traži naše „Hvala“ zato da bi Njegova slava bila veća ili da bi se Njegovo božanstvo potvrdilo i povećalo našim riječima (usp. Predslovlje IV, Hvala, Božji dar). Bog je već punina, već vječnost, već savršenstvo. Naša zahvala Njemu ništa ne dodaje, niti nezahvalnost od njega nešto oduzima ili ga čini manjim. Bog ostaje Bog – „Optima maximum – najveće dobro“ i bez naših riječi, bez naših molitava i bez naših priznanja  i zahvalnosti.

No, iako Bog ne treba našu zahvalnost, mi je trebamo. Nezahvalno srce polako se zatvara, postaje tvrdo, usmjereno samo na sebe i na ono što nedostaje, a ne na ono što smo od Boga primili. Zahvalno srce, naprotiv, postaje otvoreno za milost, sposobno prepoznati Božje djelovanje i spremno primiti još više. Nezahvalnost nas čini uskogrudnima, a zahvalnost „širi“ naše srce.

U tom kontekstu, dar Isusa Krista, Božjega Sina i našega Spasitelja, kojeg slavimo u božićnim otajstvima i na osobiti način proživljavamo u ovim danima, doista se pokazuje kao najveći mogući Božji dar, jer u njemu Bog ne daje nešto, nego daruje sebe. U Isusu, Bog nam nije darovao samo pomoć, utjehu ili prenio neku pouku, nego nam je u Njemu – Sinu, svome ljubljenome u kome je sva njegova milina (usp. Mt 3, 17) – darovana sva Božja ljubav u osobnom, vidljivom i pristupačnom obliku. Bog nije zadržao ništa za sebe: u Sinu nam je otvorio svoje srce – Duha Svetoga, poklonio svoju blizinu, svoju vjernost do kraja – do križa. Zato se može reći da je Isus „sažetak“ svih darova Božjih čovjeku – jer tko ima Njega – Isusa, ima sve. U tom kontekstu, s pravom će reći sv. Terezija Avilska: „Bog – i dosta je!“.

Upravo tu misao izražavaju i riječi svetoga Ivana iz današnjeg Evanđelja: „Od punine njegove svi mi primismo, i to milost na milost“ (Iv 1, 16). Ta punina odnosi se na Krista u kojem prebiva sva Božja punina božanstva (usp. Kol 2, 9), ljubavi, života i spasenja. Mi ne primamo Božje darove kap po kap, kao da Bog štedi ili odmjerava što će nam dati, nego primamo iz preobilja njegove svemoći, iz izvora koji se ne iscrpljuje. „Milost na milost,“ o kojoj govori sv. Ivan, znači neprestani tok dara: milost koja se nadovezuje na milost, dar koji rađa novi dar, ljubav koja poziva na još dublju ljubav.

U tom kontekstu, nezahvalnost nije samo nedostatak pristojnosti ili zaborav na darovano dobro, nego duboko duhovno iskrivljenje koje nas postupno čini oholima, nepoštenima i sebičnima. Nezahvalan čovjek, svjesno ili nesvjesno, prisvaja sebi ono što je primio kao dar i počinje se ponašati kao da mu to pripada po zasluzi. Time gubi istinu o sebi: prestaje biti primatelj dara i umišlja da je on izvor onoga što jest. Upravo tu započinje nepoštenje – ne samo prema drugima, nego, prije svega, prema stvarnosti i prema Bogu.

Nezahvalnost nas čini nepoštenima, jer briše tragove dara koji vode do Darovatelja. Ako ne priznajem da sam primio, onda lažno predstavljam svoj život, svoje uspjehe, pa čak i svoju vjeru, kao vlastito djelo – postajem tašt i ohol. Takav stav zatvara čovjeka u krivu sliku o sebi i rađa duhovnu sljepoću: više ne vidim koliko me Bog nosi, kolikim sam darovima obdaren, kako sam spašen od vječne smrti. A kad istina o daru nestane, nestaje i istina o odnosu – s Bogom i s ljudima.

Istodobno, nezahvalnost nas čini sebičnima. Onaj tko ne vidi da je sve primio, počinje se grčevito držati onoga što ima, bojeći se gubitka. Zato, umjesto povjerenja rađa se strah od gubitka, umjesto darežljivosti, zatvorenost srca. Nezahvalan čovjek teško dijeli, jer ne vjeruje u puninu Božjeg dara; on živi iz osjećaja oskudice, čak i kada objektivno ima mnogo. Tako nezahvalnost hrani logiku „nedostatka“, dok zahvalnost otvara logiku obilja – logiku srca.

Upravo zato, u razmatranju Božje veličine i dobrote, zahvalnost ima presudnu ulogu: ona nas vraća istini o nama samima. Zahvalnost nas uči da nismo izvori milosti, nego njezini primatelji. Sve što jesmo i što imamo – život, znanje, vjera, oproštenje, ljubav – primili smo od Boga. Ova istina ne ponižava čovjeka, nego ga oslobađa. Ona razbija iluziju samodostatnosti i otvara prostor poniznosti srca, bez koje nema istinske ljubavi.

Zahvalnost nas, nadalje, čini sposobnima za ispravan odnos s Bogom i drugima. Ona rađa povjerenje, slobodu i radost. Onaj tko je zahvalan ne mora dokazivati svoju vrijednost, ne mora se uspoređivati, ne mora se isticati, ne mora se hvaliti. Takav čovjek može ljubiti, jer zna da ne gubi dajući: sve je već primio. Nasuprot tomu, onaj tko misli da sve duguje sebi, teško može ljubiti – jer u ljubavi uvijek postoji rizik darivanja.

Zato zahvalnost nije tek osjećaj, nego duhovni stav koji oblikuje cijeli život, oblikuje našu molitvu. Zahvalnost nas čuva od nepoštenja prema istini, od sebičnosti srca i od zatvorenosti u vlastitom „ja“. Zahvalan čovjek stoji u istini, to jest u poniznosti, živi iz dara i spontano otvara srce zahvalnoj ljubavi – ljubavi koja ne računa, ne mjeri i ne zadržava, jer zna da sve dolazi iz Božje punine.

Kada zahvaljujemo Bogu, odnosno zahvalno molimo, naše srce postaje osjetljivo za tragove njegova milosrđa u vlastitoj povijesti. Počinjemo uviđati da nas je Bog pratio i nosio i onda kad smo mislili da smo bili prepušteni sami sebi, kada ga nismo razumjeli ili kad smo sumnjali u njegovu blizinu. Ta spoznaja rađa povjerenje, a povjerenje rađa ljubav. Ne ljubimo Boga zato što smo ga „dužni“ ljubiti, jer nam je to netko naredio, nego zato što u zahvalnosti prepoznajemo koliko nas Bog ljubi – da nam u svojoj ljubavi ni svoga preljubljenoga Sina nije uskratio.

Zahvalnost, dakle, osposobljava srce za ljubav prema Bogu, jer nas uči gledati njegovim očima: ne kroz prizmu nedostatka, nego kroz prizmu dara. Što je srce Bogu zahvalnije, to je slobodnije ljubiti, jer zna da nas je već obasuo milošću. Tako zahvalnost postaje put prema zrelom odnosu s Bogom – odnosu koji se ne temelji na strahu ili interesu, nego na radosnom odgovoru na ljubav koja nam je darovana „milost na milost“.

Utjelovljena Riječ daje smisao vremenu

Braćo i sestre!

Na kraju godine prirodno se postavlja pitanja: Što smo učinili sa svojim proteklim vremenom? Je li ova godina bila uspješna ili promašena? Što je ostalo iza nas? Evanđelje nam nudi odgovor na ovo pitanje koji nadilazi ljudska mjerila uspjeha i kaže: „I Riječ tijelom postade i nastani se među nama“ (Iv 1, 14). Bog nije ostao izvan našeg vremena, nego je ušao u njega. Ušao je u ljudsku povijest, u ljudsku svakodnevicu, u radost i patnju.

Ako se Bog nastanio među nama, tada nijedan dan našeg života nije bezvrijedan – čak i oni dani koje bismo najradije zaboravili, u Božjim rukama mogu postati mjesto rasta, čišćenja i novoga života. Vrijeme prestaje biti samo niz prolaznih trenutaka i postaje prostor susreta s Bogom.

Zahvalnost nam pomaže da prepoznamo kako je Bog bio prisutan i u običnim, neupadljivim trenucima: u svakodnevnom radu, u obiteljskim razgovorima, u trenucima sabranosti i molitve, u susretima koji su nas obogatili. Kada zahvaljujemo Bogu, priznajemo da je naše vrijeme imalo smisao, jer je bilo prožeto Božjom blizinom.

Zahvalnost otvara vrata novoj godini

Braćo i sestre!

Misa zahvalnica na zadnji dan godine nije, dakle, tek pobožni pogled unatrag, nego bitan čin vjere koji nas priprema za budućnost. Tko zna iskreno Bogu zahvaliti za ono što je prošlo, sposoban je s nadom i povjerenjem zakoračiti u ono što dolazi, u ono što nam Bog pripravlja. Zahvalnost liječi naš strah od nepoznatoga, jer nas podsjeća da isti Bog koji nas je pratio do sada, ide s nama i dalje, i da nas nikada neće napustiti.

Stoga, nova godina koju za nekoliko sati započinjemo, nije nova prazna stranica koju treba početi pisati, nego nastavak Božje vjernosti. Krist, pun milosti i istine, ostaje s nama i ulazi u svaki novi dan koji nam dolazi. Zahvaljujući Bogu za proteklu godinu, mi zapravo ispovijedamo vjeru da Bog nije završio svoje djelo u našem životu.

Zato večeras ne zahvaljujemo Bogu jer je sve bilo dobro u protekloj godini, nego najviše zato što nam je On bio vjeran u svakom trenutku godine koja je na izmaku. Sa zahvalnim srcem ulazimo u novu 2026. godinu, uvjereni da nas Svjetlo koje svijetli u tami neće napustiti, nego nam svijetliti i u vječnosti.

Neka tako bude. Amen.

+ Milan Zgrablić

nadbiskup zadarski

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

66. GLAZBENE VEČERI / Neobičan spoj flaute, roga i klavira donosi manje poznata remek-djela 19. i 20. stoljeća

Objavljeno

-

By

U četvrtak, 16. 7. s početkom u 21 sat u crkvi sv. Krševana nastupa trio koji čine pijanist Danijel Detoni, flautistica Lucija Stilinović Churikova i hornist Yevhen Churikov. Ovaj neobičan instrumentacijski kontekst povezao je vrhunske glazbenike sličnih senzibiliteta u potrazi za posve novim zvučnim bojama. Pred publikom je gotovo impresionistički program koji donosi prelijepa, a manje poznata ostvarenja skladatelja 19. i ranog 20. stoljeća, kao i djela dvojice suvremenih renomiranih autora. Spoj prozračne flaute, toplog i moćnog zvuka roga te bogate harmonije klavira provest će nas kroz šumske pejzaže, mistične nokturne i dinamične plesne ritmove.

Lucija Stilinović istaknuta je solistica, komorna i orkestralna glazbenica. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te na uglednom Manhattan School of Music u New Yorku, a usavršavala se na konzervatorijima u Utrechtu, Antwerpenu i Beču pod vodstvom vrhunskih svjetskih flautista. Pobjednica je brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja, uključujući British Flute Society Competition u Londonu te natjecanja Papandopulo i Ferdo Livadić. Dobitnica je i prestižne stipendije Njujorške filharmonije. Kao solistica i članica uglednih komornih sastava (Duo Eolian, Trio Stilinović-Churikov-Detoni) redovito nastupa na vodećim festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara i Osorskih glazbenih večeri. Ostvarila je bogatu orkestralnu karijeru surađujući sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a i međunarodnim ansamblima, a uspješno je položila i audiciju za UAE National Orchestra u Abu Dhabiju.

Yevhen Churikov jedan je od vodećih hornista svoje generacije. Doktorirao je u Ukrajini, a specijalistički studij završio na prestižnom Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu u klasi Radovana Vlatkovića. Od 2018. godine djeluje kao solo hornist i vođa sekcije Zagrebačke filharmonije, a istu je funkciju prethodno obnašao i u Nacionalnom simfonijskom orkestru Ukrajine. Kao solist i solo hornist uglednih međunarodnih ansambala (poput I, CULTURE orkestra i Ukrainian Freedom Orchestra) nastupao je na najznačajnijim svjetskim pozornicama, uključujući londonski Royal Albert Hall, amsterdamski Concertgebouw i Berlinsku filharmoniju. Redoviti je sudionik prestižnog Marlboro Music Festivala u SAD-u, gdje surađuje s vrhunskim svjetskim umjetnicima. Aktivno se bavi pedagoškim i znanstveno-istraživačkim radom te predaje rog i komornu glazbu na Ljetnoj glazbenoj školi u Sinju. Član je Notus Quinteta te Trija Stilinović-Churikov-Detoni.

Danijel Detoni je priznati pijanist i strastveni komorni glazbenik. Glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, na Glazbenom sveučilištu Liszt Ferenc u Budimpešti te na Konzervatoriju u Parizu u klasi Itamara Golana. Hrvatska glazbena mladež proglasila ga je najboljim mladim glazbenikom 2008. godine. Kao solist i komornih partner surađivao je s vodećim domaćim i inozemnim simfonijskim orkestrima (Zagrebačka, Slovenska i Beogradska filharmonija) te nastupao na prestižnim festivalima poput Varšavske jeseni i Dubrovačkih ljetnih igara. Dobitnik je nagrade Leó Weiner za komornu glazbu i nagrade Zaklade Isman. Posebnu pažnju posvećuje promociji suvremene glazbe i praizvedbama djela domaćih autora, što je zabilježeno i na nekoliko njegovih hvaljenih nosača zvuka. Od 2009. godine prenosi svoje znanje studentima kao docent klavira i komorne glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Sutradan u petak, 17. 7. s početkom u 11 sati u Paviljonu crkve sv. Nikole održat će se druga radionica Tvornica snova namijenjena najmlađima, ali i svima zainteresiranima da se kroz kratki, neformalni susret upoznaju s gostujućim umjetnicima i njihovim instrumentima. Radionica je posvećena rogu, a vodit će ju Yevhen Churikov.
Ulaz je slobodan

PRODAJA ULAZNICA I PRETPLATNIČKIH PAKETA

Ulaznice i pretplatnički paketi (10 koncerata prema vlastitom izboru) su dostupne u online prodaji putem poveznice: https://kuzd.mojekarte.hr/

Fizička prodaja odvija se od ponedjeljka do subote na info pultu Providurove palače od 11 do 13 sati i na pop-up info pultu na Narodnom trgu od 19 do 21 sat sve do 6. kolovoza kada završava festival.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OB ZADAR / Instalirano pet suvremenih respiratora za najteže pacijente

Objavljeno

-

By

Ukupno pet suvremenih respiratora/uređaja za ventilaciju, vrijednih 141.180,00 eura nabavila je Opća bolnica Zadar. Jedan uređaj Hamilton – C6 instaliran je na Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, a jedan prijenosni Philips Respironics na Odjel za pulmologiju. Respirator Hamilton – C6 i dva respiratora Drager Evita V800 osnažila su Odjel za intenzivnu internističku skrb pri Klinici za interne bolesti.

Svi ovi uređaji su visoke klase i omogućuju preciznu, sigurnu i individualno prilagođenu ventilacijsku potporu bolesnicima u najtežim kliničkim stanjima koja zahtijevaju kontinuiran nadzor, brzu dijagnostiku, naprednu respiratornu potporu i multidisciplinarni pristup liječenju.

„Mi smo i dosada imali respiratore za intenzivnu medicinu, ali ovo su ipak napredniji i moderniji sustavi koji pružaju mogućnost svih modernih oblika mehaničke ventilacije. Našim pacijentima koji su na respiratoru sada je osigurana vrhunska skrb te brže i lakše skidanje s respiratora“, kazao je Ante Ćorić, dr. med., internist intenzivist.

Na novim se uređajima mogu ventilirati sve dobne skupine, a stanje pacijenta prati se čitavo vrijeme čime se povećava sigurnost liječenja i smanjuje opterećenje medicinskog osoblja.

Razvoj intenzivne medicine jedan je od ključnih smjerova zdravstvenog sustava. Nažalost, ona je danas nerijetko marginalizirana, pa nedostaje internista intenzivista. Nadamo se kako će se i to uskoro promijeniti, a mi do tada stvaramo sve preduvjete za jačanje Odjela“, dodaje dr. Ćorić.

U prilog tome govori i planirano daljnje prostorno uređenje intenzivnih internističkih kapaciteta u Općoj bolnici Zadar koje će uslijediti po završetku projekta energetske obnove. Stvorit će se tako bolji uvjeti za pacijente i zdravstvene djelatnike te dodatno unaprijediti kvaliteta liječenja.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADAR: U manje od dva mjeseca nadzorne kamere i scan vozilo zabilježili više od 1.700 prometnih prekršaja

Objavljeno

-

By

Pojačani nadzor na kritičnim prometnim točkama već donosi prve rezultate.

U manje od dva mjeseca od uvođenja pojačanog nadzora prometa, nadzorne kamere, scan vozilo i pauk služba evidentirali su gotovo 2.100 prometnih prekršaja. Nadzorne kamere zabilježile su 1.100 prekršaja, scan vozilo 620, dok je pauk služba intervenirala u 367 slučajeva.

”Kamere i scan car se pokazuju kao vrlo učinkovito rješenje za lokacije na kojima učestalo dolazi do prometnih prekrršaja i ugroze sigurnosti pješaka. Zato apeliramo prema vozačima da pripaze. Orijentirali smo se na lokacije koje su građani sami istaknuli kao problematične, a krajnji je cilj više reda i sigurnosti.”, istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić.

Kamere za evidentiranje nepropisno parkiranih vozila postavljene su na križanju Ulice dr. Franje Tuđmana s Put Stanova i Ulicom Polačišće te na križanju Obale kralja Tomislava s Ulicom Zrinsko-frankopanskom i Ulicom Marka Marulića.

“Već u testnoj fazi evidentirana su 1.263 prometna prekršaja, a u nepuna dva mjeseca od početka rada nadzornih kamera i scan vozila zabilježeno ih je 1.720. Cilj nije kažnjavanje, nego uvođenje reda u promet. Prije postavljanja kamera učestalo smo bilježili nepropisno parkiranje na nogostupima i kolnicima, čime se ugrožavala sigurnost pješaka i otežavao promet. Već sada vidimo pozitivne pomake – primjerice, u posljednja tri dana u Zrinsko-frankopanskoj ulici, ispred zgrade Pošte na Relji, nije evidentiran nijedan prometni prekršaj”, kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Hrvoje Marić.

Pojačani nadzor nepropisnog parkiranja putem nadzornih kamera i scan vozila uveden je 18. svibnja 2026. godine na najkritičnijim prometnim točkama u gradu. Scan vozilo nadzire više od deset lokacija koje su prepoznate kao mjesta učestalih prometnih prekršaja.

Obavijesti o počinjenim prekršajima dostavljaju se na kućne adrese vlasnika vozila. Za prekršaje koje evidentiraju analitičke kamere Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su novčane kazne od 30 eura za zaustavljanje vozila na nogostupu te 60 eura za nepoštivanje prometnog znaka zabrane zaustavljanja i parkiranja.

U planu je postavljanje novih nadzornih kamera na križanju Ulice Put Petrića i Ulice Ivana Zajca te u Ulici Matije Gupca, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu