Connect with us

Hrvatska

Otvara se pet braniteljskih centara i 18 centara za starije. U svima će trebati njegovatelji, a u sustavu fali 2000 ljudi

Objavljeno

-

Radek Šviderský/PEXELS/ilustracija

Potkraj lipnja potpisan je ugovor za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Braniteljskog centra u Bukovlju kod Slavonskog Broda. Riječ je o jednom od pet takvih centara koji se grade ili planiraju graditi u sklopu projekta Ministarstva hrvatskih branitelja.

Za razliku od veteranskih centara (četiri postojeća i pet u izgradnji) namijenjenih rehabilitaciji veterana Domovinskog rata, braniteljski centri bit će ustanove za trajni boravak branitelja i stradalnika Domovinskog rata kojima je potrebna dugotrajna skrb i smještaj.

U budućem Braniteljskom centru u Bukovlju, kako je rečeno na potpisivanju ugovora, planirano je zapošljavanje tridesetak stručnih osoba koji će ondje brinuti za stotinjak korisnika.

Osim ovoga u Bukovlju, U izgradnji je braniteljski centar u Pakracu (zapravo rekonstrukcija nekadašnje psihijatrijske bolnice, nap.a.) dok je u studenome prošle godine potpisan je ugovor za izgradnju takvog centra u Slunju, a u planu je gradnja braniteljskih centara u Imotskom i Vukovaru.

Od pomoćnih radnika do medicinskih sestara

Kada svi budu dovršeni, u tih pet braniteljskih centara za nekoliko stotina korisnika morat će brinuti nekoliko desetaka stručnih osoba – medicinskih sestara, njegovateljica, fizioterapeuta… No nije baš jasno gdje će se naći toliko njih s obzirom na kronični manjak radnika u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi.

Govoreći o tom problemu, dopredsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Pavo Ćorluka nedavno nam je rekao kako u sustavu nedostaje oko dvije tisuće radnika raznih profila.

“Radeći projekciju sustava skrbi za starije osobe u narednih pet godina došli smo do zaključka da zbog biološkog odljeva kadrova nećemo moći podmiriti ni postojeće, a ni buduće kapacitete koji su u izgradnji. U sustavu trenutno nedostaje oko dvije tisuće radnika, počev od pomoćnog osoblja i radnika u kuhinji pa do njegovateljica, medicinskih sestara, fizioterapeuta i socijalnih radnika”, upozorio je Ćorluka.

“Projekcija broja zaposlenih još nije utvrđena”

Tragom toga pitali smo Ministarstvo hrvatskih branitelja koliko bi u pet braniteljskih centara ukupno trebalo biti zaposlenih, koliko bi od toga trebalo biti medicinskih sestara, njegovateljica i fizioterapeuta te kako planiraju osigurati dovoljan broj zaposlenih za njegu i rehabilitaciju korisnika koji će biti trajno smješteni u budućih pet braniteljskih centara. Sudeći po onome što su nam rekli, ni u Ministarstvu još nemaju jasan odgovor na ta pitanja.

“Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Braniteljskog centra do sada su ustrojene tri podružnice te javne ustanove – u Pakracu, Slunju i Bukovlju. Ukupna projekcija broja zaposlenih za svih pet braniteljskih centara u ovom trenutku nije formalno utvrđena jer sistematizacije za pojedine podružnice tek slijede kako se dovršavaju projektne dokumentacije i preciznije definira struktura budućih korisnika”, kažu.

Raspisani natječaji za manji broj njegovateljica

Dodaju kako će kadroviranje braniteljskih centara teći postupno i sukladno dinamici dovršetka pojedinih centara te propisanoj obvezi raspisivanja javnog natječaja radi popunjavanja radnih mjesta.

No neki javni natječaji već su raspisani. Primjerice, sredinom travnja, dva i pol mjeseca prije potpisivanja ugovora o gradnji centra u Bukovlju, krovna ustanova Braniteljski centar objavila je javni natječaj za zapošljavanje jedne medicinske sestre ili medicinskog tehničara te jednog njegovatelje ili njegovateljice u budućem centru u Bukovlju.

A nedavno je objavljena i odluka o izboru jedne medicinske sestre i jedne njegovateljice.

Sličan natječaj (jedna medicinska sestra, jedan njegovatelj/ica) raspisan je lani u lipnju i za potrebe Braniteljskog centra u Pakracu, a u lipnju ove godine raspisan je natječaj za još jednog njegovatelja ili njegovateljicu u tom budućem centru.

Svih pet centara u funkciji do kraja 2028.?

“Braniteljski centri u Pakracu i Slunju trebali bi biti građevinski dovršeni do kraja 2026. godine, nakon čega slijedi njihovo opremanje i stavljanje u funkciju. Za Bukovlje se do kraja ove godine očekuje izrada projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole, a početak radova početkom 2027. Slična dinamika predviđena je i za centre u Imotskom i Vukovaru, gdje se također izrađuju idejna rješenja te se očekuje dovršetak projektne dokumentacije do kraja godine, radovi bi trebali započeti u proljeće 2027., a planirano je da svih pet centara budu u funkciji do kraja 2028. godine. Ukupan broj korisnika tog smještaja za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, kojima je zbog zdravstvenih, socijalnih ili životnih okolnosti potrebna dugotrajna skrb i smještaj, bit će definiran nakon izrade projektne dokumentacije za sve centre”, rečeno nam je u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

No bez konkretnijih projekcija i brojki.

U centrima za starije trebat će 1.400 radnika

Podsjetimo da su uz gradnju pet braniteljskih centara u Hrvatskoj privodi kraju i veliki projekt izgradnje 18 centara za starije osobe gdje će također biti potrebno zaposliti desetke djelatnika istih profila kao i u budućim braniteljskim centrima.

Centri za starije do sada su otvoreni u Voćinu, Našicama, Medulinu, Dubrovniku, Đurđevcu i Loboru, a uskoro će biti otvoreni i centri u Grubišnom Polju, Dugoj Resi, Vrpolju, Drnišu i Svetom Filipu i Jakovu. Otvarajući Centar za starije u Medulinu, premijer Andrej Plenković rekao je da će u 18 novih centara ukupno biti smješteno 1.850 korisnika, među kojima 260 osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (koji iziskuju veću skrb od ostalih, nap.a.) te će biti zaposleno 1.400 radnika raznih profila.

I dalje nije jasno gdje se planira naći toliko djelatnika koji će pokriti velike kadrovske potrebe u centrima za starije osobe i nešto manje u budućim braniteljskim centrima.

“Domaćih radnika nema dovoljno”

Govoreći o tome, Ćorluka iz Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri HUP-u, kazao nam je kako će otvaranjem spomenutih centara izaći na vidjelo problem manjka radnika educiranih za te poslove.

“Ne pripremimo li one koji bi trebali raditi te poslove, a nismo daleko odmakli u tome, imat ćemo problem kada se otvori tih 18 centara. Domaćih radnika nemamo dovoljno, a na tim poslovima strani radnici ne mogu kvalitetno raditi jer se postavlja pitanje njihove komunikacije s korisnicima, a i povjerenja.”

Početkom ovoga tjedna samo na internetskoj oglasnoj ploči Burze rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je dvjestotinjak oglasa u kojima su poslodavci iz čitave Hrvatske (i jedan iz Njemačke) ukupno tražili čak 329 njegovatelja i njegovateljica. Njegovatelji i medicinske sestre već godinama su među deset najtraženijih zanimanja na domaćem tržištu rada.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko je u deset godina porastao broj državljana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Početkom ožujka odjeknula je informacija da je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije svrstalo Hrvatsku u skupinu zemalja u koje svojim građanima savjetuju “putovanje u slučaju krajnje potrebe”. No Hrvatska je kasnije vraćena među zemlje u koje se preporučuje “putovanje uz dodatne mjere opreza”.

Proljetos je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razvrstalo zemlje svijeta u četiri skupine prema procijenjenom stupnju rizika – od najrizičnije crvene skupine u kojoj su zemlje poput Irana, Libanona, Jemena i Ukrajine gdje se ratuje pa do zelene skupine zemalja koje se smatraju sasvim sigurnima. Hrvatska je na tom “semaforu” tada bila jedina europska zemlja u narančastoj skupini, svrstana u društvo dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele. Preporuka građanima Srbije bila je da ne putuju u Hrvatsku “osim ako to nije apsolutno neophodno”.

1772710948_Snimka_zaslona_2026-03.format-avif.width-900
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

U međuvremenu je, uz puno manje pompe, službena Srbija procijenila Hrvatsku manje rizičnom te ju je ipak svrstala u žutu skupinu među zemlje u koje se preporučuje putovanje “uz dodatne mjere opreza”.

Snimka zaslona 2026-08-10 114241
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

No Hrvatska je i u toj “žutoj” skupini jedina članica Europske unije koju Srbija ne smatra posve sigurnom za svoje građane.

Na odmoru i radu u Hrvatskoj 140.000 građana Srbije

No dok je Hrvatska na semaforu Ministarstva vanjskih poslova Srbije još bila u “narančastom”, među zemljama procijenjenog velikog rizika, građani Srbije u prilično velikom broju su stizali u Hrvatsku ili na odmor ili na privremeni, mahom sezonski rad u turizmu.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije ostvarivši 578 tisuća noćenja, bivajući tako jedanaesti po brojnosti. Istodobno, u lipnju je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) s dozvolama za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj bilo 15.863 državljana Srbije. Ukupno je do lipnja u Hrvatsku došlo na odmor i privremeni rad skoro 140 tisuća građana Srbije.

Snimka zaslona 2026-08-10 094649
MUP RH

A koncem srpnja su državljani Srbije bili drugi najbrojniji iza državljana Bosne i Hercegovine po broju izdanih dozvola za boravak i rad. Prema tim svježijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 17.876 državljana Srbije – oko dvije tisuće manje nego građana BiH te dvije tisuće više od Filipinaca koji su na trećem mjestu.

U 10 godina 35 puta više radnika iz Srbije

Još je zanimljivije vidjeti kako je u proteklih deset godina rastao broj građana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a iz 2016. u Hrvatskoj je tada bilo 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već sljedeće, 2017. godine njihov broj se udvostručio – na 767. Za razdoblje od 2018 do 2020. MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj. No ima ih za 2021. godinu kada je u Hrvatskoj na privremenom radu već bilo 13.579 građana Srbije, što je u odnosu na 2016. bilo čak 35 puta više.

U proteklih pet godina, broj izdanih dozvola za rad građanima Srbije dodatno je rastao pa ih je 2022. godine bilo 19.127, godine 2023. bilo ih je 24.028, a najviše 2024. godine – 27.988. Prošle godine zabilježen je pad na 24.278, odnosno na razinu iz 2023. godine. Lani su građani Srbije bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj iza građana BiH i Nepala.

U pet godina 78 posto više

Da je njihov priljev prvenstveno vezan uz turističku sezonu govore i ovogodišnji mjesečni podaci. Uočljivo je, naime, trostruko povećanje broja izdanih radnih dozvola građanima Srbije od ožujka (5.871) do srpnja.

A u proteklih pet godina broj državljana Srbije na privremenom boravku i radu u Hrvatskoj povećao se 78 posto.

Broj državljana Srbije na radu u RH

2016. godine – 379

2017. godine – 767

2021. godine – 13.579

2022. godine – 19.127

2023. godine – 24.028

2024. godine – 27.988

2025. godine – 24.278

Broj radnika iz Nepala najbrže raste

Do 2023. godine uvjerljivo najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su državljani BiH. Te godine bilo ih je čak 38.236, ali otada im se brojkom približavaju državljani Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH te samo 517 Nepalaca manje.

Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, Nepalaca s dozvolom za boravak i rad bilo je 31.708, a Filipinaca 17.629.

Nastavi čitati

Hrvatska

OBJAVLJENE BROJKE / HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 56,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 0.5 posto u odnosu na lani, a na kontinentu, uključujući i grad Zagreb, ostvareno je više od 3 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani, objavio je HTZ.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom srpnja ove godine, zabilježeno 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja, što u odnosu na srpanj lani, predstavlja rast od 2,5 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. U sedmom mjesecu najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke, Austrije, Mađarske i dr. Gledano prema županijama, najviše turista brojale su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a kada se uzmu u obzir same destinacije, najposjećeniji bili su Rovinj, Vir, Poreč, Medulin i Dubrovnik.

“Zadovoljni smo turističkim rezultatima”

„Zadovoljni smo turističkim rezultatima ostvarenima u prvih sedam mjeseci ove godine, a posebno činjenicom da smo u srpnju ostvarili najbolji rezultat u posljednje dvije godine. To potvrđuje da hrvatski turizam i dalje zadržava svoju konkurentnost i otpornost te da, unatoč promjenama na tržištu, uspijevamo održati pozitivne trendove. Posebno veseli što dobre rezultate bilježimo i u financijskim pokazateljima. U srpnju je vrijednost fiskaliziranih računa porasla 18 posto, dok je broj izdanih računa veći za 8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rast bilježimo i u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu, a svi ovi rezultati potvrđuju da smo dobro odgovorili na okolnosti na tržištu – i kroz kvalitetnu promociju Hrvatske i kroz pravodobnu prilagodbu ponude. Zahvaljujem cijelom turističkom sektoru na uloženom trudu, a posebno pružateljima usluga smještaja koji su reagirali na naše apele i svojim akcijskim ponudama dodatno pridonijeli konkurentnosti naše ponude. Pred nama je još dobar dio kolovoza nakon kojeg ćemo napravit cjelovit presjek ovog glavnog dijela turističke godine. Hrvatski turizam i ove godine potvrđuje svoju snagu, a ostvareni rezultati pokazuju da smo na dobrom putu i da zajedno uspješno odgovaramo na promjene i izazove“, izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri (16,7 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 milijuna noćenja) te na Kvarneru (9,7 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu i Umagu.

„Dosadašnji tijek i rezultati turističke godine pokazuju da Hrvatska i dalje ima vrlo snažnu poziciju na globalnom turističkom tržištu, unatoč svim zahtjevnim okolnostima. Ono što posebno iščitavamo iz ovogodišnjih turističkih kretanja jest promjena načina na koji gosti donose odluke o svojim putovanjima. Last minute rezervacije imaju važnu ulogu, a pri odabiru destinacije sve se više traži najbolji omjer cijene i kvalitete, uz sigurnost i jednostavnu dostupnost. Hrvatska u tom kontekstu ima niz prednosti; od blizine našim najvažnijim emitivnim tržištima i dobre prometne povezanosti do raznolikosti ponude koja omogućuje različite vrste odmora. Ostvareni rezultati stoga nam daju dodatni vjetar u leđa za nastavak turističke godine, tim više što je pred nama razdoblje Ferragosta, tradicionalno vrlo važno za putovanja talijanskih gostiju. Osim glavnih ljetnih mjeseci, odlične najave bilježimo i za posezonu, za koju promotivne aktivnosti kreću sredinom kolovoza, i to posebno na tržištu Poljske i Velike Britanije“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano prema tržištima, tijekom prvih sedam mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (10,3 milijuna noćenja), Hrvatske (7,6 milijuna noćenja), Slovenije (6,7 milijuna noćenja), Austrije (4,3 milijuna noćenja), Poljske (3,9 milijuna noćenja), Češke (3 milijuna noćenja), UK-a (2,2 milijuna noćenja), Mađarske (2,1 milijuna noćenja) i dr.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu