U četvrtak, 16. 7. s početkom u 21 sat u crkvi sv. Krševana nastupa trio koji čine pijanist Danijel Detoni, flautistica Lucija Stilinović Churikova i hornist Yevhen Churikov. Ovaj neobičan instrumentacijski kontekst povezao je vrhunske glazbenike sličnih senzibiliteta u potrazi za posve novim zvučnim bojama. Pred publikom je gotovo impresionistički program koji donosi prelijepa, a manje poznata ostvarenja skladatelja 19. i ranog 20. stoljeća, kao i djela dvojice suvremenih renomiranih autora. Spoj prozračne flaute, toplog i moćnog zvuka roga te bogate harmonije klavira provest će nas kroz šumske pejzaže, mistične nokturne i dinamične plesne ritmove.

Lucija Stilinović istaknuta je solistica, komorna i orkestralna glazbenica. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te na uglednom Manhattan School of Music u New Yorku, a usavršavala se na konzervatorijima u Utrechtu, Antwerpenu i Beču pod vodstvom vrhunskih svjetskih flautista. Pobjednica je brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja, uključujući British Flute Society Competition u Londonu te natjecanja Papandopulo i Ferdo Livadić. Dobitnica je i prestižne stipendije Njujorške filharmonije. Kao solistica i članica uglednih komornih sastava (Duo Eolian, Trio Stilinović-Churikov-Detoni) redovito nastupa na vodećim festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara i Osorskih glazbenih večeri. Ostvarila je bogatu orkestralnu karijeru surađujući sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a i međunarodnim ansamblima, a uspješno je položila i audiciju za UAE National Orchestra u Abu Dhabiju.

Yevhen Churikov jedan je od vodećih hornista svoje generacije. Doktorirao je u Ukrajini, a specijalistički studij završio na prestižnom Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu u klasi Radovana Vlatkovića. Od 2018. godine djeluje kao solo hornist i vođa sekcije Zagrebačke filharmonije, a istu je funkciju prethodno obnašao i u Nacionalnom simfonijskom orkestru Ukrajine. Kao solist i solo hornist uglednih međunarodnih ansambala (poput I, CULTURE orkestra i Ukrainian Freedom Orchestra) nastupao je na najznačajnijim svjetskim pozornicama, uključujući londonski Royal Albert Hall, amsterdamski Concertgebouw i Berlinsku filharmoniju. Redoviti je sudionik prestižnog Marlboro Music Festivala u SAD-u, gdje surađuje s vrhunskim svjetskim umjetnicima. Aktivno se bavi pedagoškim i znanstveno-istraživačkim radom te predaje rog i komornu glazbu na Ljetnoj glazbenoj školi u Sinju. Član je Notus Quinteta te Trija Stilinović-Churikov-Detoni.

Danijel Detoni je priznati pijanist i strastveni komorni glazbenik. Glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, na Glazbenom sveučilištu Liszt Ferenc u Budimpešti te na Konzervatoriju u Parizu u klasi Itamara Golana. Hrvatska glazbena mladež proglasila ga je najboljim mladim glazbenikom 2008. godine. Kao solist i komornih partner surađivao je s vodećim domaćim i inozemnim simfonijskim orkestrima (Zagrebačka, Slovenska i Beogradska filharmonija) te nastupao na prestižnim festivalima poput Varšavske jeseni i Dubrovačkih ljetnih igara. Dobitnik je nagrade Leó Weiner za komornu glazbu i nagrade Zaklade Isman. Posebnu pažnju posvećuje promociji suvremene glazbe i praizvedbama djela domaćih autora, što je zabilježeno i na nekoliko njegovih hvaljenih nosača zvuka. Od 2009. godine prenosi svoje znanje studentima kao docent klavira i komorne glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Sutradan u petak, 17. 7. s početkom u 11 sati u Paviljonu crkve sv. Nikole održat će se druga radionica Tvornica snova namijenjena najmlađima, ali i svima zainteresiranima da se kroz kratki, neformalni susret upoznaju s gostujućim umjetnicima i njihovim instrumentima. Radionica je posvećena rogu, a vodit će ju Yevhen Churikov.
Ulaz je slobodan

PRODAJA ULAZNICA I PRETPLATNIČKIH PAKETA

Ulaznice i pretplatnički paketi (10 koncerata prema vlastitom izboru) su dostupne u online prodaji putem poveznice: https://kuzd.mojekarte.hr/

Fizička prodaja odvija se od ponedjeljka do subote na info pultu Providurove palače od 11 do 13 sati i na pop-up info pultu na Narodnom trgu od 19 do 21 sat sve do 6. kolovoza kada završava festival.

Pojačani nadzor na kritičnim prometnim točkama već donosi prve rezultate.

U manje od dva mjeseca od uvođenja pojačanog nadzora prometa, nadzorne kamere, scan vozilo i pauk služba evidentirali su gotovo 2.100 prometnih prekršaja. Nadzorne kamere zabilježile su 1.100 prekršaja, scan vozilo 620, dok je pauk služba intervenirala u 367 slučajeva.

”Kamere i scan car se pokazuju kao vrlo učinkovito rješenje za lokacije na kojima učestalo dolazi do prometnih prekrršaja i ugroze sigurnosti pješaka. Zato apeliramo prema vozačima da pripaze. Orijentirali smo se na lokacije koje su građani sami istaknuli kao problematične, a krajnji je cilj više reda i sigurnosti.”, istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić.

Kamere za evidentiranje nepropisno parkiranih vozila postavljene su na križanju Ulice dr. Franje Tuđmana s Put Stanova i Ulicom Polačišće te na križanju Obale kralja Tomislava s Ulicom Zrinsko-frankopanskom i Ulicom Marka Marulića.

“Već u testnoj fazi evidentirana su 1.263 prometna prekršaja, a u nepuna dva mjeseca od početka rada nadzornih kamera i scan vozila zabilježeno ih je 1.720. Cilj nije kažnjavanje, nego uvođenje reda u promet. Prije postavljanja kamera učestalo smo bilježili nepropisno parkiranje na nogostupima i kolnicima, čime se ugrožavala sigurnost pješaka i otežavao promet. Već sada vidimo pozitivne pomake – primjerice, u posljednja tri dana u Zrinsko-frankopanskoj ulici, ispred zgrade Pošte na Relji, nije evidentiran nijedan prometni prekršaj”, kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Hrvoje Marić.

Pojačani nadzor nepropisnog parkiranja putem nadzornih kamera i scan vozila uveden je 18. svibnja 2026. godine na najkritičnijim prometnim točkama u gradu. Scan vozilo nadzire više od deset lokacija koje su prepoznate kao mjesta učestalih prometnih prekršaja.

Obavijesti o počinjenim prekršajima dostavljaju se na kućne adrese vlasnika vozila. Za prekršaje koje evidentiraju analitičke kamere Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su novčane kazne od 30 eura za zaustavljanje vozila na nogostupu te 60 eura za nepoštivanje prometnog znaka zabrane zaustavljanja i parkiranja.

U planu je postavljanje novih nadzornih kamera na križanju Ulice Put Petrića i Ulice Ivana Zajca te u Ulici Matije Gupca, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

U samostanu sv. Frane u Zadru sačuvana je bula na pergameni koju je 8. srpnja 1228. papa Grgur IX. uputio zadarskom samostanu („Ad conventum Jadrensem“). Pismo je najstariji franjevački dokument u Hrvatskoj. A činjenica da papa dokument adresira na samostan u Zadru, samo dvadeset mjeseci poslije Franjine smrti, potvrđuje navode franjevačkih povjesničara kako je samostan sv. Frane u Zadru osnovan još za života Sveca, točnije 1212. kad je Franjo posjetio Zadar. U pismu izvještava papa biskupe Istre, Dalmacije i Sklavonije (Hrvatske) da se Franjo Asiški uvrštava u katalog svetaca i da se njegov blagdan ima svečano slaviti 4. listopada.

Bula pape Grgura IX. od 8. srpnja 1228. transkribirana i objavljena u knjizi: Donat Fabijanić. Convento il più antico dei Frati Minori in Dalmazia. Prato, 1882., str. 33 i 34.

Gregorius episcopus, servus servorum Dei, venerabi-libus fratribus archiepiscopis et episcopis, et dilectis filiis, abbatibus, prioribus, decanis, archidiaconis, et aüis Ecclesiarum prelatis per Istriam, Dalmatiam et Scla-voniam constitutis, salutem et apostolicam benedictionem. Sicut fiale auree, quas vidit lohanes plenas odoramento-rum,que sunt orationes sanctorum, in conspectu Altissimi, ad abolendum nostrorum criminum corruptelam, odorem suavitatis emittunt; ita saluti nostre credimus plurimum expedire si eorum in terris celebrem habeamus memo-riam, ipsorum merita solemnibus recolendo preconiis, quorum in coelis speramus intercessionibus assiduis adiu-vari. Sane cum de conversaiione, vita et meritis beati Francisci institutoris et rectoris Ordinis Fratrum Minorum, qui, iuxta consilium Salvatoris, contemptis transi-toriis et terrenis, secundum promissionem eiusdem ad coelestia premia feliciter et eterna pervenit, cuius vita et fama preclara, peccatorum depulsa caligine, ambulantes in regionem umbre mortis, de vitiorum tenebris ad penitentie vitam vocat; quorum tarn virorum quam mu-lierum ad fidem Ecclesiae roborandam et confutandam hereticam pravitatem, vivit adhuc et viget non modica moltitudo; tarn per nos quam per multos alios fide di-gnos, qui miracula, que Deus per illius Sancti viri merita operatur, plenius cognoverunt certiores effecti; auditis etiam eius virtutibus et miraculorum insignis, et quod inter carnales spiritualiter, et inter homines etiam con-versationem angelicam habuisset, qui corporaliter disso-lutus cum Christo esse meruit in coelestibus; ne ipsius honori debito et gloriae detrahere quodammodo vide-remur, si glorificatum a Domino permitteremus ulterius humana devotione privari; de fratrum nostrorum consilio et prelatorum omnium qui tunc temporis apud Sedem Apostolicam consistebant, sanctorum cathalogo duximus adscribendum. Cum igitur sicut lucerna sic arserit ha-ctenus in hoc mundo, quod per Dei gratiam iam non sub modio sed super candelabrum meruit collocari, univer-sitatem vestram rogamus, monemus et attentius hortamur per apostolica scripta mandantes, quatenus devotionem fidelium ad venerationem ipsius salubriter excitantes, festivitatem eius nn, Non. Octobr. annis singulis solemniter celebratis, constitute die similiter celebrandam, ut eius precibus Dominus exoratus suam nobis gratiam tribuat in praesenti et gloriam in futuro.

Dat. Perusii, vn id. iulii. Pontific. nostri anno secundo.

Ad conv. Jadren.

Bula pape Grgura IX. Zadarskom samostanu, prevedena i objavljena u knjizi: Stanko Josip Škunca. Povijesni pregled franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Pula – Zadar, 2006. str. 138 i 139.

Grgur biskup sluga slugu Božjih. Časnoj braći nadbiskup-ima i biskupima i dragim sinovima opatima, priorima, dekanima, arhiđakonima i drugim crkvenim prelatima u Istri, Dalmaciji i Slavoniji (Hrvatskoj) pozdrav i apostolski blagoslov.

Kao što zlatne posudice, koje je vidio Ivan, pune miomirisa, a to su molitve svetih pred licem Svevišnjega, zrače miris slasti da uklone trulež naših zlih djela, tako vjerujemo da našem spasenju mnogo koristi, ukoliko se na zemlji svečano spominjemo onih istih čijim se trajnim zagovorom, slaveći svečano njihove zasluge, nadamo biti potpomognuti.

Doista, budući da od druženja, života i zasluga blaženoga Franje – osnivača i upravitelja Male braće, koji je po Spasiteljevom savjetu, prezrevši prolazne i zemaljske stvari, po obećanju istog sretno prispio k nebeskim nagradama, čiji život i slava od tmina opačina doziva na život one koji odbacivši tamu grijeha putuju u sjeni smrti, među kojima je mnogo muževa i žena – još snažno živi ne malo mnoštvo, kako sami obaviješteni tako i od mnogih drugih vjerodostojnih svjedoka koji su bolje upoznati o čudesima što ih Bog čini po zaslugama ovoga svetog muža, i pošto smo čuli o njegovim krepostima i izvanrednim čudesima, te stoga što je među ljudima od krvi i mesa imao duhovni i anđeoski odnos on, koji je oslobodivši se tijela zaslužio biti s Kristom među nebesnicima; te da ne bi izgledalo da njegovom dužnom poštovanju nešto uskraćujemo ako bismo dopustili da bude lišen ljudskog štovanja onaj koga je Gospodin proslavio, po savjetu naše braće i svih prelata držali smo da treba biti uvršten u popis svetaca.

Budući, dakle, da sve do sada kao svjetiljka plamsa na ovome svijetu, i jer po Božjoj milosti više ne zaslužuje da bude stavljen pod posudu, nego na svijećnjak, sve vas šaljući vam apostolsko pismo molimo, opominjemo i hrabro potičemo, da spasonosno ohrabrujući pobožnost vjernika na štovanje istoga, njegov blagdan svečano slavite 4. listopada i da, dok ga slavite istog dana molite Gospodina, eda bi umilostivljen njegovim molitvama nama udijelio u sadašnjem svijetu svoju milost, a slavu u budućem.

Dano u Peruđi, 8. srpnja druge godine našeg pontifikata (1228.)

fra Stpe Nosić