Svijet
Trump je isključio Europu iz pregovora, ali ona ima adut vrijedan 200 milijardi eura
Američki predsjednik Donald Trump isključio je Europu iz pregovora o ratu u Ukrajini. No Bruxelles ima tajno oružje vrijedno čak 200 milijardi eura koje bi moglo promijeniti igru, piše Politico. Nakon što je Europa ostala po strani tijekom razgovora između SAD-a i Rusije 18. veljače o završetku rata u Ukrajini, europske bi vlade mogle posegnuti za “nuklearnom opcijom” – zapljenom ruskih državnih sredstava koja su zamrznuta nakon što je Moskva prije tri godine pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.
Najveći dio tih sredstava – oko 200 milijardi eura – nalazi se u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu i već sada donosi značajne kamate. S druge strane, SAD drži tek oko pet milijardi dolara. Zapljena tih sredstava bila bi radikalan potez, koji bi gotovo sigurno Europi osigurao veći utjecaj u pregovorima, posebno nakon što je isključena iz nedavnih razgovora Washingtona i Kremlja u Rijadu.
Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju ovog tjedna u Južnoafričkoj Republici na summitu G20, europske vlade i dalje su podijeljene oko toga bi li odmrzavanje tih sredstava dokazalo Trumpu da Bruxelles još uvijek ima političku i ekonomsku snagu – ili bi im se taj potez mogao obiti o glavu.
Pregovarački adut ili rizik?
Usred prijetnji o mogućem povlačenju SAD-a iz Ukrajine, zagovornici čvrstog stava prema Rusiji smatraju da bi odmrzavanje zamrznutih sredstava i njihovo prosljeđivanje Kijevu omogućilo ratom pogođenoj zemlji da stekne prednost na bojištu i odupre se Trumpovim zahtjevima za okončanje rata. “Imamo 300 milijardi eura vrijednih ruskih zamrznutih sredstava u Europi i moramo ih iskoristiti”, izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna dodavši kako bi ta sredstva mogla zamijeniti američku vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini ako se SAD povuče.
Baltičke i nordijske zemlje, koje dijele granicu s Rusijom, smatraju da novac treba odmah predati Ukrajini. Takav stav podržavaju i Poljska, Češka te visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, bivša estonska premijerka Kaja Kallas.
“Ne prihvaćam argument da je to pravno problematično… Potrebna nam je politička volja za takav potez”, izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys naglasivši da skeptične članice EU trebaju pružiti “snažnije argumente zašto to ne radimo”.
Podijeljena Europa
S druge strane, veliki igrači poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen strahuju da bi zapljena sredstava mogla uplašiti međunarodne investitore i oslabiti europski pregovarački položaj u mirovnim pregovorima s Rusijom.
“Ako odmrznemo sredstva i predamo ih Ukrajini, gubimo ih kao pregovarački adut”, rekao je jedan europski diplomat želeći ostati anoniman.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom sastanka s Trumpom u Bijeloj kući istaknuo je kako bi zapadne saveznice legalno mogle koristiti prihode od tih sredstava tijekom rata, ali da bi bilo nezakonito zaplijeniti same rezerve. “Zamrzavanje pruža važnu polugu u pregovorima”, naglasio je.
Kaja Kallas priznala je da su šanse za zapljenu ruskih sredstava u bliskoj budućnosti male. “Treba nam podrška svih članica. Zasad je nemamo”, rekla je na konferenciji za novinare.
Zamrznuta sredstva kao poluga
Zemlje EU svjesne su da im zamrznuta ruska sredstva pružaju dodatni utjecaj na Kremlj. “Ako Rusija želi natrag svoj novac, mora nešto ponuditi zauzvrat”, kazao je diplomat EU.
U dokumentu pripremljenom za sastanak ministara vanjskih poslova EU estonska vlada je navela da “nastavak zadržavanja sredstava služi kao financijska i diplomatska poluga osiguravajući da Rusija ima jasan, opipljiv poticaj za pregovore o rješenju i naknadi štete Ukrajini”.
Procjenjuje se da bi sredstva mogla pomoći u obnovi Ukrajine, čiji se troškovi, prema procjeni Svjetske banke, penju na 486 milijardi dolara. Mnoge članice EU protive se odmrzavanju sredstava jer ih vide kao ključni fond za obnovu ratom razrušene Ukrajine. “Mnogi su protiv jer ovo vide kao novac za obnovu”, rekao je drugi diplomat EU.
Dok traju pregovori s SAD-om, Rusija razmatra ideju korištenja sredstava za obnovu, ali uz uvjet da financiranje obuhvati i ukrajinske regije pod ruskom kontrolom, izvijestio je Reuters.
Skupina G7 prošle je godine postigla dogovor o korištenju profita od tih sredstava za osiguranje zajma Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara. Ministri financija G7 ponovno će se sastati u Cape Townu ovog tjedna, u sklopu summita G20, kako bi raspravljali o budućoj podršci Ukrajini i mogućem nastavku sankcija Rusiji.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
Hrvatska5 dana prijeNova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura







