Svijet
Pola Europe priprema se za rat, vidi se po brošurama za građane. Neke države objavile su čitave ‘knjižurne’
Proljetos je Europska komisija pozvala građane da pripreme komplet za hitne slučajeve u slučaju kriza ili rata, dovoljan za preživljavanje 72 sata bez ikakve opskrbe.
Mnoge države članice Europske unije već su u proljeće 2022. godine reagirale objavljujući ili revidirajući dotad postojeće brošure i letke s uputstvima za kućanstva u slučaju kriznih stanja. Bilo je to nedugo nakon što je otpočeo rat u Ukrajini koji je posljedično izazvao energetsku krizu u Europi te nakon dugo vremena unio psihozu rata na Stari kontinent.
Nadovezalo se to i na pandemiju covida-19 kada je za vrijeme ‘lockdowna’ građanima preporučeno da imaju kućne zalihe namirnica i potrepština.
Hrvatska objavila dva letka za građane
Proljetošnja strategija koju je predstavila Europska komisija sastoji se od 30 konkretnih akcija koje bi članice EU-a trebale poduzeti radi poboljšanja pripravnosti za potencijalne buduće krize, od prirodnih katastrofa i industrijskih nesreća do kibernetičkih i vojnih napada.
Glavna je preporuka građanima bila (i jest) da za hitne i izvanredne slučajeve kod kuće imaju pripremljen trodnevni ili desetodnevni komplet za preživljavanje u kojemu bi uz hranu, vodu, osnovne higijenske i medicinske potrepštine te priručna sredstva poput baterijske lampe ili otvarača konzervi trebale biti i preslike osobnih dokumenata.
Kod nas je Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske na svojim mrežnim stranicama još ranije objavilo dva letka s uputama za građane. Jedan je naslovljen Komplet za preživljavanje, a drugi Obiteljski plan i mogu se vidjeti OVDJE i OVDJE.
“Države različito pripremljene”
Članice EU-a različito su reagirale na poziv Europske komisije i različito shvatile moguće prijetnje. Štoviše, neke poput Njemačke shvatile su je vrlo ozbiljno, čak dramatično. Pa je, primjerice, njemački Ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama nedavno revidirao svoju brošuru “Priprema za krize i katastrofe” dodavši rečenicu koja kaže da se “čak ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina”.
Slične ozbiljne i opširne priručnike za građane objavile su i skandinavske i baltičke zemlje – Finska, Poljska, pa Rumunjska, Češka… Mahom one koje su geografski blizu ili graniče s Rusijom, koja se očito smatra jedinim mogućim protivnikom u slučaju rata.
Proljetos je, nakon objave smjernica Europske komisije, jedan visoki neimenovani dužnosnik EU-a izjavio za Euronews da je “razina pripremljenosti diljem Unije, među državama članicama, vrlo različita” i da se “među državama članicama pripremljenost definitivno shvaća na različite načine”.
Što piše u brošurama?
Zavirili smo u ‘krizne’ priručnike desetak zemalja koje su, očito, najozbiljnije shvatile ‘prijeteću opasnost’ odnosno potrebu za “pripravnošću” (preparedness) koja se značenjski ponajviše odnosi na moguću ratnu prijetnju.
Sadržaj brošura nismo posebno analizirali jer u svima uglavnom piše isto. No iz obima sadržaja i količine informacija, pa čak i samog dizajna tih priručnika, jasno se vidi kolika je u kojoj zemlji razina ‘pripravnosti’ ali i straha od mogućeg rata.
Radi lakšeg razumijevanja, objavljujemo poveznice na engleske verzije svih brošura.
NJEMAČKA
Link na priručnik.
Njemački priručnik za “krize i preživljavanje” ima čak 68 stranica. Uz sve detaljno opisane situacije i savjete građanima za pripravnost u slučaju elementarnih nepogoda i drugih kriza, spominje se i mogući rat.
“U Njemačkoj doživljavamo da krize remete naše uobičajene dnevne rutine. Ekstremni vremenski događaji sve su češći. Kibernetički napadi, dezinformacije ili sabotaže dovode do napada na infrastrukturu, javno mnijenje i solidarnost. Čak se ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina”, piše u brošuri.
ŠVEDSKA
Link na priručnik.
Osim popisa namirnica i potrepština koje valja imati u kućanstvu u slučaju izvanrednih situacija, u lani objavljenu švedsku brošuru uvrštene su i tablete joda za slučaj nuklearne nesreće.
“Živimo u neizvjesnim vremenima. Oružani sukobi se trenutno vode u našem kutku svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se za potkopavanje i utjecaj na nas. Da bismo se oduprli tim prijetnjama, moramo biti ujedinjeni. Ako Švedska bude napadnuta, svatko mora dati svoj doprinos u obrani njezine neovisnosti – i naše demokracije”, piše u uvodu te brošure otisnute na 32 stranice.
Dvije stranice dalje istaknuta je motivacijska poruka: “Ako Švedska bude napadnuta, nikada se nećemo predati. Svaka drugačija tvrdnja je lažna.”
POLJSKA
Link na priručnik.
“Prijetnje s kojima se Poljska suočava značajno su porasle u posljednjih nekoliko godina. Dezinformacije, kibernetički napadi, hibridne prijetnje, neprijateljsko ometanje i sabotaža koriste se za destabilizaciju zemlje. Rat na našim istočnim granicama također utječe na naš osjećaj sigurnosti”, piše u poljskoj brošuri otisnutoj na 54 stranice.

FINSKA
Link na priručnik.
Finska je radi uštede svoj priručnik za građane objavila samo u digitalnom obliku. U rubrici “Vojni sukobi i civilna zaštita” među ostalim piše: “Finska je oduvijek bila spremna i za najgoru moguću prijetnju, rat. Pripravnost i održavanje obrane imaju za cilj stvaranje preventivne mjere kako bi se izbjegla vojna prijetnja Finskoj. Neprijateljske strane mogu ugroziti nacionalnu sigurnost širokim rasponom zlonamjernih aktivnosti, čak i bez upotrebe vojne sile. Ova vrsta hibridne akcije ne znači da će situacija kulminirati vojnim sukobom. Intenzivnije situacije također se mogu riješiti.”

DANSKA
Link na priručnik.
Danski priručnik nije posebno dizajniran i objavljen je na ‘samo’ šest stranica. Ratna prijetnja, odnosno sukob izrijekom s ne spominju. U uvodu piše: “Danska je u osnovi sigurna i zaštićena zemlja. Živimo u jednom od najnaprednijih i najdigitaliziranijih društava na svijetu s dobro razvijenom i integriranom infrastrukturom, što znači da imamo stabilan pristup osnovnim potrepštinama poput struje, vode, grijanja, komunikacija i hrane.”
ESTONIJA
Link na priručnik.
U estonskom priručniku na 52 stranice građane se upozorava na mogući informacijski rat, a ima i poglavlje naslovljeno “Što učiniti kao civil u zoni skoba”.

LATVIJA
Link na priručnik.
U latvijskoj ‘kriznoj’ brošuri za građane na 25 stranica među ostalim stoji dramatično upozorenje. “Ako zemlji zaprijeti vanjski neprijatelj, Kabinet ministara proglasit će izvanredno stanje, a oružane snage zajedno s relevantnim službama poduzet će zaštitne mjere. Latvija će biti zaštićena! Svaka informacija o predaji ili nepružanju otpora je lažna vijest! Zajedno s NATO saveznicima zaštitit ćemo svakoga od vas!”
LITVA
Link na priručnik.
U litvanskoj brošuri “Ako rat i krize dođu što trebam učiniti” na 24 stranice rat se spominje desetak puta u poglavljima “Što učiniti u slučaju krize ili rata” te “Što morate zanti ako bude proglašena mobilizacija”.

ČEŠKA
Link na priručnik.
U češkoj kriznoj brošuri naslovljenoj “72 sata – Kako se pripremiti za krizne situacije i zajednički ih pobijediti” na dvadesetak stranica potencijalni rat se ne spominje, samo uobičajene preporuke građanima za krizne situacije.

RUMUNJSKA
Link na priručnik.
Rumunjski priručnik za slučaj krize ili rata objavio je tamošnji Centar za euroatlantsku krizu otpornosti. Na 32 stranice među ostalim se navodi kako prema dostupnim analizama “velike krize u Rumunjskoj nisu neizbježne”.
“Ipak, prirodne katastrofe, kibernetički napadi, ratovi ili financijske krize događaji su koji se stalno manifestiraju na globalnoj razini i koji, izravno ili neizravno, kroz nastale posljedice, mogu utjecati i na našu zemlju”, stoji također u toj brošuri.
Slične slovačke i mađarske brošure s uputama za građane u slučaju kriza i rata nismo pronašli.
Svijet
FOTO / Bijeli Božić? Najavljen poremećaj polarnog vrtloga
Uskoro će započeti znatan poremećaj polarnog vrtloga zbog neuobičajeno ranog i iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Prognoze pokazuju kolaps polarne cirkulacije u drugoj polovici mjeseca, s hladnim vremenom i snijegom u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, ali zasad s manje jasnim utjecajima na Europu, piše Severe Weather.
Polarni vrtlog obično je čuvar hladnoće, zadržava je u polarnim regijama kada je jak. Ali kada je poremećen ili urušen, hladni zrak može izaći, stvarajući pravo zimsko vrijeme u srednjim geografskim širinama, prenosi Net.hr.
Nadolazeće stratosfersko zagrijavanje pomoći će u donošenju hladnoće i snijega u Sjedinjene Države, Kanadu te potencijalno i u Europu, stvarajući “prosinac za pamćenje” i potencijalno čak bijeli Božić.
Što je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju iznad sjeverne (i južne) hemisfere, objašnjava Severe Weather. Polarni vrtlog možete jednostavno zamisliti kao zid koji se vrti iznad i oko polarnih područja od površine do stratosfere (visine veće od 50 km), a unutra sadrži hladni polarni zrak.
Cijeli polarni vrtlog dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Svaki imaj različitu ulogu, pa ih se prati odvojeno. Ali oba dijela zajedno tvore cijelu zimsku cirkulaciju i rezultirajuće dnevno vrijeme na površini.
Onda kada je jak polarni vrtlog, snažna je i polarna cirkulacija. Time se zadržava hladniji zrak u polarnim područjima, sprečavajući njegov izlazak i stvarajući blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih geografskih širina.

Kada se polarni vrtlog poremeti ili čak potpuno uruši, puno mu je teže zadržati hladni zrak, koji može lako pobjeći iz polarnih područja u Sjedinjene Države ili druga područja srednjih geografskih širina. Ako više volite topliju/blažu zimu u Sjedinjenim Državama ili Europi, bit će vam drag snažan polarni vrtlog, ali ako želite pravo zimsko vrijeme s hladnoćom i snijegom, slab/poremećen polarni vrtlog je upravo ono što želite vidjeti.
Prema najnovijim analizama, polarni vrtlog trenutno ima normalnu veličinu, lijep kružni oblik i kreće se oko dugoročne prosječne jačine. Stratosferski polarni vrtlog izgleda kao velika ciklona s hladnom jezgrom blizu svog središta niskog tlaka.
Iako polarni vrtlog na ovoj razini u stratosferi izgleda pristojno, već se mogu vidjeti prvi znakovi problema. Počinje se formirati područje visokog tlaka, a slab val zagrijavanja već je vidljiv u vanjskim slojevima. Naime, može se vidjeti anomalija tlaka na istoj razini u stratosferi, što pokazuje da glavna jezgra polarnog vrtloga ima propisno niski tlak. Anomalija visokog tlaka razvija se u stratosferi i očekuje se da će se dalje povećavati i jačati.
Bijeli Božić?
Nad Europom trenutačno vidimo podršku za anomaliju hladnog zraka uglavnom nad sjevernim dijelovima, a potencijalno i u Velikoj Britaniji, ako se područje niskog tlaka nalazi niže. Ali, ovo je opet potpuno isti scenarij kao što smo vidjeli u prošlim ranim SSW događajima, koji obično snažno pogoduju hladnom zraku i snijegu u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Još smo u ranoj fazi procesa i ovi stratosferski događaji nisu svi isti, pa još uvijek ima više nego dovoljno vremena da prognoze pokažu širenje hladnijeg zraka u središnje i sjeverozapadne dijelove, kao što to obično čine neki događaji južnog i južnog toka (SSW) sredinom zime.

Gledajući dublje u prosinac, možemo vidjeti da se anomalija hladnog zraka nastavlja širiti, sada dosežući dalje u sjeverozapadnu Kanadu. To nam govori da prognoza očekuje da će sjeverni tok ostati stabilan, povlačeći hladniji zrak iz dubokog polarnog područja i prenoseći ga dolje u Sjedinjene Države.
Takav obrazac mogao bi ostati stabilan do kraja prosinca, što bi uvelike povećalo vjerojatnost bijelog Božića u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država.

Gledajući prognozu snježnih padalina za prosinac, možete vidjeti dobru raspodjelu ukupnih snježnih padalina od Kanade do sjevernog, zapadnog i istočnog dijela Sjedinjenih Država. Snježni pokrivač također se širi preko ravnica. Ovo je prosjek za cijelu zemlju, tako da gledamo samo pokrivenost, a ne stvarne brojke.
Ovo je još jedan pozitivan znak da postoje dobre šanse za bijeli Božić dublje na jugu SAD-a nego u nekim nedavnim zimama. Na temelju gore navedenog trenda snježnih padalina i obrasca temperature površine, ovaj trend za sada izgleda doista obećavajuće – mogao bi biti snježni pokrivač i hladnije temperature nad velikim dijelom Sjedinjenih Država.
Svijet
STRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”
Sezonski virus gripe iznenada je mutirao tijekom ljeta. Sezona gripe počela je više od mjesec dana ranije, a stručnjaci upozoravaju da bi ova sezona mogla biti jedna od težih u posljednjem desetljeću.
NHS je izdao upozorenje zbog straha da bi sve to moglo dovesti do iznimno teške zime.
Postoji mnogo nijansi i neizvjesnosti, ali vodeći stručnjaci kažu da ne bi bili iznenađeni kada bi ovo bila najgora sezona gripe u posljednjih deset godina, piše BBC.
“Nismo već neko vrijeme vidjeli virus poput ovog, ovi obrasci su neuobičajeni,“ kaže profesorica Nicola Lewis, ravnateljica Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick .
“To me zabrinjava, apsolutno. Ne paničarim, ali jesam zabrinuta“, dodala je.
Uzrok je iznenadna mutacija virusa sezonske gripe H3N2, koja se dogodila tijekom ljeta, izvan uobičajenog razdoblja širenja gripe.
Sedam mutacija pojavilo se u soju H3N2 sezonske gripe, što je dovelo do “brzog porasta“ prijava slučajeva mutiranog virusa, objašnjava profesor Derek Smith, ravnatelj Centra za evoluciju patogena na Sveučilištu u Cambridgeu.
“Gotovo sigurno će se proširiti svijetom“ kaže prof. Smith.
U Velikoj Britaniji i Japanu već su zabilježeni porasti slučajeva od rujna, potaknuti povratkom djece u škole i početkom hladnijeg vremena. Iako točne posljedice mutacija još nisu u potpunosti razjašnjene, znanstvenici vjeruju da one omogućuju virusu da lakše zarazi ljude, čak i one s djelomičnim imunitetom. To objašnjava zašto sezona gripe nije čekala uobičajene zimske uvjete, poput boravka u zatvorenim prostorima s uključenim grijanjem i zatvorenim prozorima.
Sezonska gripa obično ima R broj (reprodukcijski broj) oko 1,2, dok se rana procjena za ovu godinu kreće oko 1,4, navodi prof. Lewis. Vrlo pojednostavljeno, ako bi 100 ljudi imalo gripu, oni bi je u prosječnoj godini prenijeli na 120 ljudi – a ove godine na 140.
U tipičnoj sezoni gripe, otprilike se jedna od pet osoba zarazi se virusom, no ove bi godine ta brojka mogla biti i veća, upozorava profesor Christophe Fraser iz Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.
Ipak, sve te prognoze još su obavijene neizvjesnošćuAustralija, koja je ove godine zabilježila najgoru sezonu gripe ikad, služi kao upozorenje, iako se tamošnji val gripe odnosio na drugačiji soj.
Svijet
Pogledajte što je otkrilo veliko istraživanje o štetnosti cjepiva protiv covida
Najveće istraživanje koje se tiče cjepiva Pfizer-BioNTecha protiv covida-19 pokazalo je da uzrokuje znatno manje zdravstvenih problema kod djece i mladih od samog virusa.
Ovo otkriće dolazi nakon ranijih zabrinutosti zbog mogućih štetnih učinaka cijepljenja.
Novo istraživanje, koje su proveli stručnjaci sa sveučilišta UCL, Cambridge i Edinburgh, uz potporu BHF Data Science Centra pri Health Data Research UK, obuhvatilo je zdravstvene zapise 13,9 milijuna djece mlađe od 18 godina u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022.
Rizici povezani s infekcijom trajali dulje
U tom razdoblju oko 3,9 milijuna mladih dijagnosticiran je covid-19, dok je 3,4 milijuna primilo prvu dozu Pfizer-BioNTech cjepiva, koje je bilo glavno cjepivo za dobnu skupinu od pet do 18 godina.
Istraživači ističu da su rizici povezani s infekcijom covidom-19 trajali mnogo dulje u usporedbi s onima zabilježenima nakon cijepljenja.
Tijekom pandemije utvrđena je povezanost između cjepiva protiv covida-19 i povećanog rizika od miokarditisa (upale srčanog mišića) te perikarditisa (upale ovojnice oko srca).
Većina osoba koje su razvile te simptome učinila je to unutar tjedan dana nakon primanja cjepiva, a slučajevi su bili češći kod mladih muškaraca mlađih od 25 godina.
Tim je analizirao rizik od rijetkih komplikacija poput trombocitopenije (niskih razina krvnih pločica), krvnih ugrušaka u arterijama i venama (tromboza) te miokarditisa i perikarditisa.
Istraživači su otkrili da su djeca i mladi imali veći rizik od navedenih stanja do 12 mjeseci nakon dijagnoze covida-19.
S druge strane, rizik od miokarditisa ili perikarditisa bio je povišen tijekom četiri tjedna nakon cijepljenja, ali su istraživači naglasili da je taj rizik značajno manji od rizika koji slijedi nakon infekcije virusom.
“Naše istraživanje cijele populacije tijekom pandemije pokazalo je da, iako su ta stanja rijetka, djeca i mladi imaju veću vjerojatnost da razviju srčane, vaskularne ili upalne probleme nakon infekcije covidom-19 nego nakon cijepljenja, a rizici nakon infekcije traju znatno dulje”, izjavila je dr. Alexia Sampri sa Sveučilišta u Cambridgeu za Independent.
Teške odluke
Također, istraživači procjenjuju da je tijekom šest mjeseci infekcija covidom-19 dovela do 2,24 dodatna slučaja miokarditisa ili perikarditisa na 100.000 djece i mladih, dok se taj broj smanjuje na 0,85 dodatnih slučajeva na 100.000 kod cijepljenih.
“Roditelji i skrbnici suočili su se s teškim odlukama tijekom pandemije. Izgradnjom snažnije baze dokaza o ishodima infekcije i cijepljenja, nadamo se da ćemo pomoći obiteljima i zdravstvenim djelatnicima da donose odluke utemeljene na najboljim dostupnim podacima”, komentirala je koautorica prof. Pia Hardelid sa sveučilišta UCL i Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja – Great Ormond Street Hospital Biomedical Research Centre.
Tim je također proučavao niz upalnih stanja, uključujući pediatrijski multisistemski upalni sindrom (PIMS) – bolest koja se javlja nekoliko tjedana nakon preboljelog covida-19 i uzrokuje oticanje cijelog tijela – te Kawasaki bolest, upalu krvnih žila koja uzrokuje temperaturu, osip i oticanje.
“Nakon dijagnoze covida-19 vidimo da je rizik od upalnih stanja bio oko 15 puta veći u prvim tjednima, a taj se rizik zadržavao mjesecima – možda i gotovo do godinu dana. Nakon cijepljenja, međutim, vidimo da su rizici bili čak i nešto niži od prosječne razine, što vjerojatno odražava zaštitni učinak cjepiva”, dodala je koautorica prof. Angela Wood sa Sveučilišta u Cambridgeu i zamjenica ravnateljice u BHF Data Science Centru.
Stručnjaci naglašavaju da su nalazi, objavljeni u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health, od velike važnosti za nacionalne kreatore politika i skrbnike koji odlučuju o davanju suglasnosti za cijepljenje djece.
Također su zaključili da rezultati podržavaju javnozdravstvenu strategiju cijepljenja protiv covida-19 djece i mladih kako bi se ublažili češći i dugotrajniji rizici povezani s infekcijom.
“Iako su rizici povezani s cjepivom vjerojatno rijetki i kratkotrajni, budući rizici nakon infekcije mogu se mijenjati kako se pojavljuju novi sojevi i kako se mijenja imunitet. Zato je praćenje zdravstvenih podataka cijele populacije i dalje ključno za donošenje odluka o cjepivima i drugim važnim javnozdravstvenim mjerama”, navodi dr. Wood.
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeMORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru rade ove nedjelje…
-
Svijet4 dana prijePogledajte što je otkrilo veliko istraživanje o štetnosti cjepiva protiv covida
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeJAVNI NATJEČAJI / Za četrnaest radnih mjesta u Gradu Zadru – 81 prijava






