Connect with us

Hrvatska

Neto i bruto plaća: Koliko zapravo zarađuju Europljani i kako stoji Hrvatska?

Objavljeno

-

Euronews Business je analizirao četiri scenarija kako bi utvrdio koliko zapravo Europljani zarađuju. Neto primanja izvode se iz bruto primanja oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak zaposlenika, te dodavanjem obiteljskih naknada u slučaju kućanstava s djecom.

Eurostatov skup podataka za 2023. uključuje sve države članice EU-a, tri zemlje EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u.

1.scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij odnosi se na samca, dakle bez djece, koji zarađuje 100% prosječne plaće. Među 31 uključenom europskom zemljom, omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće značajno je varirao, u rasponu od 60,1% u Belgiji do 85,9% na Cipru, s prosjekom EU-a od 68,8%.Osim Cipra, najmanje četiri petine svojih bruto plaća kući nose i zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%). U Hrvatskoj taj broj iznosi 70%.

Godišnje neto plaće unutar EU-a pokazale su značajne varijacije, u rasponu od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, pri čemu je prosjek u bloku dosegnuo 28.217 eura. Što se tiče Hrvatske, godišnja neto primanja iznose 12.330 eura, a bruto 17.714 eura.

2.scenarij: Par bez djece
Omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće za zaposleni par bez djece vrlo je sličan onom za samca bez djece, uz samo male varijacije.

    Zaposleni par bez djece doma ponese 56.359 eura od bruto prihoda od 81.732 eura u EU-u, što je rezultiralo omjerom neto-bruto od 69%.

    Godišnja neto zarada za par bez djece u Hrvatskoj iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314 eura.

    3.scenarij: Par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece
    Omjeri primanja za parove s djecom značajno se povećavaju u usporedbi s kućanstvima bez djece, bez obzira na to čini li kućanstvo samac ili par.

      Kretao se od 70,4% u Rumunjskoj do 109,3% u Slovačkoj, s prosjekom EU-a od 82,7%. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – bile su među pet s najnižim brojkama, a svaka je prijavila omjer ispod 76%. U EU-u par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece ima neto prihod od od 33.940 eura od bruto plaće koja izbnosi 41.043 eura. Samac bez djece imao je neto prihod od 28.217 eura. Kada je u pitanju Hrvatska, neto na godišnjoj razini u ovom scenariju iznosi 14.807 eura, a bruto 17.714.

      Parovi s djecom
      Parovi koji imaju djecu na kraju doma donose ipak više novca od bruto iznosa, a razlika od 5.723 eura u neto zaradi prvenstveno proizlazi iz dva faktora: par je primio 1.846 eura obiteljskih naknada i, što je još značajnije, platio je 3.764 eura manje poreza na dohodak.

      Neto zarada veća od bruto u dvije zemlje
      U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura.

      Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene “negativnog poreza na dohodak”, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.

      4.scenarij: Zaposleni par s dvoje djece
      Plaća koju kući donosi zaposleni par s dvoje djece kretala se od 65,7% bruto zarade u Belgiji do 89,5% u Slovačkoj. Prosjek EU-a bio je 73,8%, što znači da bi par dobio 60.332 eura od ukupne bruto zarade koja iznosi 81.732 eura.

        Kada su u pitanju podaci za Hrvatsko u ovom scenariju, neto na godišnjoj razini iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314.

        Dakle, koliki udio svoje bruto plaće Hrvati donesu kući:

        1.scenarij: 73.8%.

        2.scenarij: 69.6%

        3.scenarij: 69.4%

        4.scenarij: 83.6%

             
            Nastavi čitati
            Kliknite za komentar

            Ostavite komentar

            Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

            Hrvatska

            Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

            Objavljeno

            -

            By

            Pexels

            Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

            Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

            Što to znači?

            Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

            U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

            Kakve su to tarife?

            Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

            Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

            Koliko je to jeftinije?

            Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

            Kada to počinje?

            Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

            Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

            Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

            Ljetno računanje vremena:

            viša tarifa: od 8 do 22 sata
            niža tarifa: od 22 do 8 sati

            Zimsko računanje vremena:

            viša tarifa: od 7 do 21 sat
            niža tarifa: od 21 do 7 sati

            Kad počinje ljetno računanje?

            2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

            Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

            Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

             
            Nastavi čitati

            Hrvatska

            MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

            Objavljeno

            -

            By

            foto: MORH

            Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.

            Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.

            Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).

            Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).

            Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.

            Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:

            • životopis,
            • dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
            • potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
            • dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
            • rodni list i
            • dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).

            Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.

            Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.

            Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

             
            Nastavi čitati

            Hrvatska

            Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura

            Objavljeno

            -

            By

            Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.

            Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.

            Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.

            Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.

            Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.

            Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.

            Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.

            Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.

            Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.

            “Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.

            Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.

            Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.

             
            Nastavi čitati
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi

            U trendu