Hrvatska
Hrvatska narodna banka uvodi strože kriterije za kredite zbog neurednih otplata

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je danas da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere, kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako bi se ublažilo rizike za potrošače i postigla financijska stabilnost.
“Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava te ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću”, istaknuli su iz HNB-a.
Novi omjeri mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka
U trenutačnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Iznimke za građane koji rješavaju stambeno pitanje
Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a. Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
“Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača”, naveli su iz središnje banke, podsjećajući da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.
Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Iz HNB-a su istaknuli da su ove mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024., napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.
Tako je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorili su iz središnje banke.
I kod stambenih kredita naznake rasta rizika neuredne otplate
I u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.
“Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava te na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost”, upozorili su središnji bankari.
Otvoreno savjetovanje s javnošću
Kažu da se navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. “Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove”, navode.
Povodom uvođenja novih mjera, HNB je na svojim mrežnim stranicama otvorio savjetovanje s javnošću, a javna rasprava otvorena je do 20. veljače.
Hrvatska
“Hrvatska za obuku stranih radnika treba otvarati kampove na Filipinima”

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.
Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.
Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.
Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.
Hrvatska
Izdana upozorenja zbog iznimno niskih temperatura. U jednoj regiji bit će ispod -10

U unutrašnjosti će prijepodne biti pretežno oblačno uz mjestimice slab snijeg uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj. U drugom dijelu dana razvedravanje sa sjevera. Na Jadranu pretežno sunčano, no jutro u Dalmaciji oblačnije, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za danas.
Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na moru umjerena do jaka bura, podno Velebita na udare i olujna. Najviša dnevna temperatura zraka od -1 do 3, na Jadranu od 7 na sjeveru do 13 stupnjeva Celzijusovih na jugu Dalmacije.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u Zagrebu se u nadolazećim danima očekuje stabilno i hladno vrijeme. U utorak, 18. veljače, prevladavat će vedro nebo s najvišom dnevnom temperaturom oko 5°C, dok će se noćne temperature spustiti do -8°C. Slično vrijeme nastavit će se i u srijedu, 19. veljače, s dnevnim maksimumom od 4°C i noćnim minimumom od -7°C.
Izdana upozorenja za iznimno niske temperature
Važno je napomenuti da su za utorak i srijedu izdana žuta upozorenja za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature očekuju se ispod -5°C, što može predstavljati zdravstveni rizik za osjetljive skupine poput starijih osoba, male djece i beskućnika. Preporučuje se adekvatna zaštita od hladnoće i izbjegavanje dugotrajnog boravka na otvorenom tijekom najhladnijih dijelova dana.
Utorak, 18. veljače:
- Zagrebačka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C.
- Osječka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C
- Karlovačka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C.

Srijeda, 19. veljače:
- Zagrebačka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C.
- Osječka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C
- Karlovačka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -5°C.
- Gospićka regija: Žuto upozorenje za ekstremno niske temperature. Minimalne temperature ispod -10°C.

U drugoj polovini tjedna postupno zatopljenje
U drugoj polovini tjedna očekuje se postupno zatopljenje. U četvrtak, 20. veljače, pretežno sunčano s temperaturama od -6°C do 6°C. Petak donosi porast temperature s najvišom dnevnom oko 8°C i najnižom noćnom oko -4°C. U subotu, 22. veljače, djelomično sunčano vrijeme s najvišom temperaturom od 10°C i najnižom od -5°C.
Hrvatska
Sutra inauguracija Milanovića. Cijeli HDZ bojkotira, doći će više uzvanika nego 2020.

Predsjednik Republike Zoran Milanović sutra će položiti prisegu za svoj drugi petogodišnji mandat . Na inauguraciji u Uredu predsjednika na Pantovčaku bit će stotinjak uzvanika, među njima i četvero potpredsjednika sabora, ali nitko iz vlade.
Milanović je drugi put izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja, kad je u drugom krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.
Na inauguraciji, koja će početi u utorak u podne, prisustvovat će bivši predsjednici države, predstavnici institucija i udruga, Oružanih snaga RH, vjerskih zajednica, šefovi stranaka koje su Milanovića podržale u kampanji, članovi tima koji su mu vodili izbornu kampanju te obitelj i prijatelji.
Prisega i inauguracijski govor
Inauguracija će početi prijavkom Počasno-zaštitne bojne na platou ispred Ureda predsjednika, a cijela svečanost trebala bi trajati oko 45 minuta.
Nakon pregleda Počasno-zaštitne bojne predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom ući će u svečanu dvoranu, gdje će biti uzvanici i suci Ustavnoga suda.
Uslijedit će državna himna Lijepa naša domovino, koju će otpjevati klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj, a potom će Milanović pred sucima Ustavnoga suda, na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, prisegnuti svojom čašću da će “dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana”.
“Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, tekst je prisege koju će izreći za govornicom držeći ruku na Ustavu.
Nakon potpisivanja prisege i glazbenog broja, pjesme Cetina u izvedbi Sinjske klape, uslijedit će Milanovićev inauguracijski govor.
Za sam kraj svečanosti klapa Trogir izvest će Bodulsku baladu, učenica Chritzel Renae Aceveda pjesmu Dej mi Bože oči sokolove, a Ansambl Lado fragmente iz Slavonske kraljice, nakon čega je predviđen kratak koktel za uzvanike.
Veći broj uzvanika nego prije pet godina
U utorak će na Pantovčaku biti veći broj uzvanika nego na inauguraciji prije pet godina, kad ih je bilo četrdesetak. Među stotinjak gostiju bit će troje bivših predsjednika Republike – Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.
Milanović je poslao pozivnice i predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću te potpredsjednicima vlade, no oni na svečanost neće doći.
Neće doći ni predsjednik sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik sabora Željko Reiner (HDZ), koji su se ispričali, ali će inauguraciji prisustvovati ostali potpredsjednici sabora – Ivan Penava (DP), Furio Radin (NZ) te Sabina Glasovac i Peđa Grbin (SDP), potvrdio je Ured predsjednika.
Na svečanosti će biti i predsjednici saborskih odbora koji pokrivaju ustavne ovlasti predsjednika Republike – Arsen Bauk (Odbor za obranu) i Ranko Ostojić (Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), dok se Andro Krstulović Opara (Odbor za vanjsku politiku) ispričao.
Dolaze i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid, zapovjednici svih grana Oružanih snaga, ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i predstojnik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Također i predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, vojni ordinarij Jure Bogdan i apostolski nuncij Giorgio Lingua te predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
Na inauguraciji će biti i predsjednici stranaka koje su ga podržale u kampanji za izbor predsjednika države – Siniša Hajdaš Dončić (SDP), Matija Posavec (NPS), Ivica Puljak (Centar), Krešo Beljak (HSS), Radimir Čačić (Reformisti), Lazar Grujić, (SU), Milivoj Špika (BUZ), Dalija Orešković (DOSIP), Stanko Borić (Glas), Željko Pavlic (MDS) te Dalibor Paus (IDS) i Darijo Vasilić (PGS).
Uz suprugu Sanju, na Milanovićevoj inauguraciji bit će i njihovi sinovi Ante Jakov i Marko, kao i članovi šire predsjednikove obitelji.
Akreditirano 180 predstavnika medija
Na inauguraciji će biti i generali iz Domovinskog rata Ante Gotovina, Mladen Markač, Ivan Čermak, Rahim Ademi, Ljubo Česić, Ante Kotromanović te Antun Kikaš, bivša premijerka Jadranka Kosor te bivši načelnik Glavnog stožera OS Robert Hranj.
Nazočit će i Gordan Maras, eurozastupnica Biljana Borzan, Mihael Zmajlović, župani Željko Kolar i Zlatko Komadina te drugi Milanovićevi prijatelji.
Za praćenje inauguracije akreditirano je ukupno 180 novinara, snimatelja i fotografa.
Milanović je prvi mandat osvojio 5. siječnja 2020. nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Drugi je put izabran prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja.
Održavanje inauguracije na Pantovčaku uveo je upravo Milanović prije pet godina, nakon što su prethodne, predsjednika Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Ive Josipovića te predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, održavane na Markovu trgu.
Milanović je otklonio mogućnost da se inauguracija održi na nekom drugom mjestu poručivši da je vezan odlukom o tome od prije pet godina.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
Uhićen maloljetnik koji je nožem izbo ženu dok je trčala na Karmi. Sve je priznao
-
Svijet7 dana prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
magazin2 dana prije
ŠPICA!