Hrvatska
Neto i bruto plaća: Koliko zapravo zarađuju Europljani i kako stoji Hrvatska?
Euronews Business je analizirao četiri scenarija kako bi utvrdio koliko zapravo Europljani zarađuju. Neto primanja izvode se iz bruto primanja oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak zaposlenika, te dodavanjem obiteljskih naknada u slučaju kućanstava s djecom.
Eurostatov skup podataka za 2023. uključuje sve države članice EU-a, tri zemlje EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u.
1.scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij odnosi se na samca, dakle bez djece, koji zarađuje 100% prosječne plaće. Među 31 uključenom europskom zemljom, omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće značajno je varirao, u rasponu od 60,1% u Belgiji do 85,9% na Cipru, s prosjekom EU-a od 68,8%.Osim Cipra, najmanje četiri petine svojih bruto plaća kući nose i zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%). U Hrvatskoj taj broj iznosi 70%.
Godišnje neto plaće unutar EU-a pokazale su značajne varijacije, u rasponu od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, pri čemu je prosjek u bloku dosegnuo 28.217 eura. Što se tiče Hrvatske, godišnja neto primanja iznose 12.330 eura, a bruto 17.714 eura.
2.scenarij: Par bez djece
Omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće za zaposleni par bez djece vrlo je sličan onom za samca bez djece, uz samo male varijacije.
Zaposleni par bez djece doma ponese 56.359 eura od bruto prihoda od 81.732 eura u EU-u, što je rezultiralo omjerom neto-bruto od 69%.
Godišnja neto zarada za par bez djece u Hrvatskoj iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314 eura.
3.scenarij: Par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom značajno se povećavaju u usporedbi s kućanstvima bez djece, bez obzira na to čini li kućanstvo samac ili par.
Kretao se od 70,4% u Rumunjskoj do 109,3% u Slovačkoj, s prosjekom EU-a od 82,7%. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – bile su među pet s najnižim brojkama, a svaka je prijavila omjer ispod 76%. U EU-u par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece ima neto prihod od od 33.940 eura od bruto plaće koja izbnosi 41.043 eura. Samac bez djece imao je neto prihod od 28.217 eura. Kada je u pitanju Hrvatska, neto na godišnjoj razini u ovom scenariju iznosi 14.807 eura, a bruto 17.714.
Parovi s djecom
Parovi koji imaju djecu na kraju doma donose ipak više novca od bruto iznosa, a razlika od 5.723 eura u neto zaradi prvenstveno proizlazi iz dva faktora: par je primio 1.846 eura obiteljskih naknada i, što je još značajnije, platio je 3.764 eura manje poreza na dohodak.
Neto zarada veća od bruto u dvije zemlje
U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura.
Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene “negativnog poreza na dohodak”, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.
4.scenarij: Zaposleni par s dvoje djece
Plaća koju kući donosi zaposleni par s dvoje djece kretala se od 65,7% bruto zarade u Belgiji do 89,5% u Slovačkoj. Prosjek EU-a bio je 73,8%, što znači da bi par dobio 60.332 eura od ukupne bruto zarade koja iznosi 81.732 eura.
Kada su u pitanju podaci za Hrvatsko u ovom scenariju, neto na godišnjoj razini iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314.
Dakle, koliki udio svoje bruto plaće Hrvati donesu kući:
1.scenarij: 73.8%.
2.scenarij: 69.6%
3.scenarij: 69.4%
4.scenarij: 83.6%
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







