Prije nego što je premijer Andrej Plenković danas pred saborskim Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku predstavio novu ministricu zdravstva Irenu Hrstić, oporba ga je prozvala za sustavno uništavanje zdravstva zadnjih osam godina.

“Gospodin Plenković ili mister ’30 pogrešaka u svojim kadroviranjima’ nema političko ni moralno pravo da danas ovdje predstavlja novu ministricu. Korupcija je ogroman problem i, ne samo moralni nego i politički, i ne možemo raspravljati o meritumu problema i zdravstvenom sustavu koji je u kaosu jer je zamućen politički bunar lopovlukom ljudi koji dolaze od strane Plenkovića, to je problem ove države”, poručio je SDP-ov Mišo Krstičević.

Rekao je da HDZ-ov Mislav Herman tu dolazi u svojstvu kandidata za gradonačelnika Zagreba, a na tvrdnju o skraćivanju listi čekanja rekao je da je Beroš uveo model u kojem je “malo više odvrnuo pipu i kanalizirao javni novac u privatne poliklinike koje su uglavnom u vlasništvu ljudi vrlo bliskih HDZ-u”.

Plenković: Više puta je došlo do osvježavanja ministarske postave
Plenkovića je u odgovoru ponovno osudio postupke za koje se Beroš tereti, rekavši da je posebno osjetljivo kada se ovakvi slučajevi optužbi za korupciju događaju u sustavu zdravstva, na koji su svi građani s pravom dodatno senzibilizirani.

“Žao nam je da je do toga došlo”, dodao je.

Reagirajući na Krstičevićevu tvrdnju o 30 Plenkovićevih smijenjenih ministara, podsjetio je kako je zbog nelojalnosti smijenio i Mostove ministre, rekao da se SDP-ovci nastoje povezati s Mostom pa im preporučio da to ne čine, piše HRT.

Rekao je i da je u devet godina vladanja došlo do “osvježavanja ministarske postave više puta i to je u demokracijama normalno” te da je samo troje ministara otišlo zbog eventualnih optužbi za korupciju počinjene u vremenu dok su obnašali dužnost.

Udruga CESI u svom je današnjem priopćenju poseban naglasak stavila na tinejdžerice, podsjećajući da žrtve nisu samo žene, već je i gotovo četvrtina djevojaka u dobi između 15 i 19 godina doživjela seksualno i/ili fizičko nasilje u adolescentskim vezama.

Nedostatak obrazovnog sustava
Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu – uvodna je to rečenica u priopćenju udruge CESI povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Upozoravaju da je četvrtina djevojaka između 15 i 19 godina doživjela nasilje u vezi.

No, unatoč toj poražavajućoj statistici u okviru našeg obrazovnog sustava mlade se ne podučava kako prepoznati i reagirati na nasilje ili graditi ravnopravne veze, upozorava CESI.

Podaci WHO-a
Svake se godine 25. studenog obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, dok podaci za Hrvatsku pokazuju da je svakih 15 minuta jedna žena izložena nasilju, prenosi Srednja.hr.

Mladi ne znaju što je nasilje
“Nasilje se dodatno intenzivira na internetu i društvenim mrežama, gdje je gotovo 77 posto žena i djevojčica doživjelo neki oblik uznemiravanja. Budući da u Hrvatskoj ne postoji sistematski pristup obrazovanju koje bi im pružilo znanje o tome što nasilje jest i kako ga spriječiti, upravo mlade djevojke postaju lake mete – kako u stvarnom, tako i u online svijetu”, navode iz CESI-ja.

Zašto šutimo?
Nataša Bijelić, stručna suradnica udruge, na današnji dan ističe kako suzbijanje nasilja zahtijeva sustavan i sveobuhvatan pristup prevenciji.

“U okviru aktualnog obrazovnog sustava, mlade se ne podučava kako prepoznati i reagirati na nasilje, zaštiti se ili pomoći i pružiti podršku žrtvama. Ne razgovara se ni o tome kako izgraditi kvalitetne, ravnopravne veze. Stoga CESI, uz podršku drugih udruga i raznih stručnjakinja i stručnjaka, već godinama zagovara uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole, koja će učenicama i učenicima približiti temu i doprinijeti suzbijanju rodno utemeljenog i seksualnog nasilja”, poručila je Bijelić.

Cilj kampanje
Inače, CESI već dulje vrijeme provodi i kampanju #Zaštošutimo kroz koju upozorava na manjak zdravstvenih tema u školskom kurikulumu, pogotovo kada je riječ o seksualnosti, samopoštovanju, uvažavanju drugih i poštivanju granica.

Cilj kampanje je uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u zagrebačke škole, koja će mladima pružiti potrebne alate za izgradnju kvalitetnih odnosa, a o kampanji je bilo riječi i na našoj nedavnoj konferenciji Obrazovanje u pubertetu.

Prozvali su i Grad Zagreb za to što obećano seksualno obrazovanje još uvijek nije zaživjelo u školama.

Grad Zagreb se priključio globalnoj kampanji
Iz Grada Zagreba su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, izvijestili da se pridružuju globalnoj kampanji ’16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama’ s temom prepoznavanja obilježja nasilnih odnosa.

U zagrebačkim domovima zdravlja, domovima za starije osobe, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te policijskim postajama bit će istaknuti edukativni plakati, a građankama i građanima bit će distribuirani letci s prikazom skale nasilja, gradacijom i obilježjima nasilnih odnosa.

Putem QR koda istaknutog na materijalima dostupna je i informativna brošura s podacima o savjetovalištima i skloništima za žene žrtve nasilja na području Grada Zagreba.

Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.

Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.

U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.

Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.

Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.

Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.

U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.

Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.

Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.