Hrvatska
HGSS ima sve više intervencija: “Svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju”
Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.
“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.
Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.
Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.
“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.
Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.
“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.
U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.
Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.
Unatoč kampanjama, broj intervencija raste
Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.
Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.
“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.
“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.
Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.
Spašavanja migranata, gubljenje u šumama
Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.
“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.
Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.
“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.
U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.
Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.
Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.
“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.
Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom
Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.
Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.
GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.
Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.
Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.
Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.
Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.
Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.
“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.
Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.
“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.
A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.
Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.
Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.
“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no mjestimice ima oblaka i magle, Hrvatski autoklub ističe kako je vidljivost mjestimice u unutrašnjosti smanjena. Vozači, budite na oprezu!
U nastavku ponedjeljka prevladavat će sunčano, tek će poslijepodne sa zapada rasti naoblaka, a navečer treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe riječku regiju kao područje gdje je lokalno moguće i nevrijeme.
Nestabilno će biti tijekom utorka, od jutra na zapadu zemlje lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti izraženiji. U skladu s tim, bit će manje toplo. Na istoku i jugu zemlje uglavnom će se zadržati toplije, kako će ostati uglavnom sunčano i suho.
Tijekom srijede će se kiše i pljuskova biti u većini krajeva, mjestimice mogu biti izraženiji, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će osvježiti.
Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, češće tijekom jutra, kad može lokalno biti izraženijih pljuskova s grmljavinom.
U petak prema večeri novo jače pogoršanje s novim valom oborine, tako će i tijekom subote oborina biti česta pojava, mjestimice može biti i obilnija.
Nedjelja će biti sunčanija i stabilnija.
Lažni savjeti, deepfake videi i kripto manipulacije uzimaju maha: sve više građana gubi životnu ušteđevinu u sofisticiranim online prevarama. Povrat novca je gotovo nemoguć.
Prevara pod nazivom “Pig Butchering” sve češća
Ono što je za mladog ulagača Lukasa (ime promijenjeno) počelo kao bezazlena potraga za burzovnim savjetima, završilo je gubitkom 7.000 eura — žrtva je jedne od najraširenijih internetskih kripto prevara u Europi.
Lukas je preko WhatsApp poruka dobivao lažne savjete o dionicama, a zatim su ga “financijski savjetnici” usmjerili prema kriptovalutama s obećanjima o visokim prinosima i do 20% u nekoliko dana. Ubrzo mu je ponuđena aplikacija za učenje trgovanja, navodno pod nadzorom njemačkih državnih institucija, što je dodatno ulilo povjerenje.
Međutim, iza svega se krila lažna platforma “Bamepro”, koju danas stručnjaci prepoznaju kao dio velike međunarodne kripto prevare poznate kao “Pig Butchering” – prijevara u kojoj prevaranti mjesecima grade povjerenje s ciljem krađe što većih iznosa, prenosi Fenix Magazin.
Kako funkcionira prevara?
- Početni kontakt: preko društvenih mreža ili aplikacija poput WhatsApp-a.
- Lažno povjerenje: lažni portali, deepfake videi i izmišljeni profili stvaraju dojam legitimnosti.
- Lažna dobit: žrtvama se prikazuju fiktivni profiti kako bi ih se potaknulo na dodatne uplate.
- Nepostojeće naknade: pri pokušaju isplate izmišljaju se porezi, mrežne naknade i regulatorni zahtjevi.
- Blokiranje isplate: korisnički računi bivaju zaključani čim prestanu plaćati.
Lukas je, misleći da mu portfelj vrijedi 55.000 eura, uplatio dodatnih 960 eura za “mrežnu naknadu” i još 13.000 eura za “porez”, koji nikada nije postojao. Kada je odbio platiti treći iznos, aplikacija je blokirala njegov račun.
Nova era prijevara: Deepfake i AI alati u službi kriminalaca
Kriminalci sve češće koriste deepfake tehnologiju, kojom oponašaju glasove i lica poznatih osoba, uključujući slavne poduzetnike i influencere, kako bi prevarili korisnike. Korištenje tzv. Drainer-as-a-Service (DaaS) alata, koji omogućuju pražnjenje digitalnih novčanika, u naglom je porastu.
Stručnjak za sigurnost Ilya Brovin upozorava: “Čak i iskusni investitori teško prepoznaju zamke. Deepfake prevara je najbrže rastuća prijetnja na tržištu.”
Signal i WhatsApp: glavni kanali prijevara, a najčešće ćete prepoznati prevaru uz ove znakove:
- Nerealna obećanja o zaradi
- Nepostojeće dozvole regulatora (npr. BaFin)
- Prisilna ulaganja i iznenadni “porezi”
- Izbjegavanje isplata bez razloga
- Nepozvani kontakti putem aplikacija
Preporuke stručnjaka:
- Provjerite licencu platforme
- Testirajte isplatu prije većih ulaganja
- Ne dijelite seed phrase, lozinke ni osobne podatke
- Koristite sigurnosne provjere i autentične izvore
Povrat novca gotovo nemoguć
Nakon što novac jednom nestane u kripto mrežama, povrat je izuzetno rijedak. Stručnjaci upozoravaju i na tzv. “recovery prevare”, gdje drugi prevaranti nude pomoć uz dodatnu uplatu – i tako dodatno iskorištavaju žrtve.
Lukas je podnio kaznenu prijavu policiji. Iako šanse za povrat sredstava nisu velike, njegov slučaj može poslužiti kao upozorenje drugima. Svaka prijavljena prevara pomaže u otkrivanju kriminalnih mreža.
Kripto prijevare poprimaju nove dimenzije, a tehnologije poput umjetne inteligencije i deepfakea čine ih sve uvjerljivijima. U doba digitalnog ulaganja, oprez je najbolja zaštita. Ulaganje u edukaciju, provjera izvora i zdravi skepticizam ključni su za sigurnost u online financijskom svijetu.
Hrvatska
Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce
Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.
Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.
Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.
Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.
Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.
Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.
Stručnjaci strahuju od pojave fentanila
Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.
Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.
S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.
U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.
U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.
Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.
SVIMA DOBRE VOLJE / Nadbiskup Zgrablić pozvao vjernike na prijavu za Trajno euharistijsko klanjanje u Zadru
Grad Zadar financirao nabavu radnih bilježnica za osnovnoškolce
Učenička razmjena u posjetu Gradu Zadru
OD 12. DO 19. LISTOPADA / Zadar domaćin Europskog prvenstva u stolnom tenisu
GRAĐEVINSKI RADOVI / U utorak bez vode čak 24 ulice u Zadru!
-
magazin4 dana prijeRUJANSKA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI!
-
Svijet5 dana prijePojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Bablje ljeto kroz objektiv Saše Čuke
-
Sport5 dana prijeEuropski kup u daljinskom plivanju – Ražanac, 27. rujna 2025.
GTJ
6. srpnja 2024. at 14:56
Kad ćemo, kao svaki civilizirani svijet početi ozbiljno naplaćivati te bezumne” eskapade” tih neodgovornih likova koji se u japankama i majici” na špaline” veru po vrletima naših planina???!!!