Hrvatska
HGSS ima sve više intervencija: “Svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju”
Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.
“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.
Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.
Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.
“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.
Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.
“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.
U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.
Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.
Unatoč kampanjama, broj intervencija raste
Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.
Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.
“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.
“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.
Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.
Spašavanja migranata, gubljenje u šumama
Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.
“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.
Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.
“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.
U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.
Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.
Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.
“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.
Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom
Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.
Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.
GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.
Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.
Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.
Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.
Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.
Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.
“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.
Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.
“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.
A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.
Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.
Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.
“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.
Hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines objavio je zimski red letenja za sezonu 2025./2026., sa 7,7 posto letova više u odnosu na prošlu godinu.
Zimski red letenja primjenjivat će se od 26. listopada 2025. do 28. ožujka 2026. godine.
Uključuje produljenje sezonskih linija u zimske na relacijama Zagreb – Berlin (utorkom, petkom i nedjeljom), Zagreb – Stockholm (ponedjeljkom, srijedom i petkom), Zagreb – Barcelona (utorkom, četvrtkom i nedjeljom), Split – Istanbul (utorkom, četvrtkom i nedjeljom), Dubrovnik – Frankfurt (utorkom, petkom i nedjeljom) i Dubrovnik – Rim (četvrtkom i nedjeljom).
Pritom će Rijeka, Osijek i Zadar ostati povezani s Münchenom.
Zimski red letenja obuhvaća 27 međunarodnih linija, vezu šest domaćih sa 17 inozemnih zračnih luka kao i povezivanje Hrvatske domaćim linijama iz Zagreba za Split, Dubrovnik, Pulu i Zadar te letove iz Pule i Zadra.
Planirano je 9.811 letova, 1.184.020 sjedala, a što je povećanje broja letova za 7,7 posto uz 21 posto više sjedala.
“Zimski red letenja odražava promjene koje donosi nova faza razvoja kompanije – obnova flote već je vidljiva u prometu, a suvremeni Airbus A220 postaje nova norma udobnosti i sigurnosti u domaćem zračnom prijevozu”, kaže se u priopćenju Croatia Airlinesa.
Općina Sali i ove godine prednjači po potporama za prvo i drugo dijete od 7.963 eura, za treće najviše daju Imotski i Novska, 10.000 eura, dok je Vir rekorder po potporama za četvrto i peto dijete, a iznose 13.000, odnosno čak 26.000 eura, a pritom Vir ima i besplatni vrtić.
Podaci su to o demografskim mjerama u 2025., koje sedmu godinu za redom prikuplja Ministarstvo demografije i useljeništva, a na upitnik o mjerama odgovorilo je 570 od ukupno 575 općina, gradova i županija.
Od tih 570 jedinica, njih samo 18 ne daje novčane potpore za rođenje djeteta, šest općina i 12 županija.
Općine koje ne daju potpore su Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Peteranec i Petrijanec.
Županije koje ne daju potpore su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska.
Potpore daju i bogatiji i siromašniji
Podaci iz upitnika upućuju da jednokratne potpore koje općine i gradovi daju za rođenje svojih novih stanovnika nisu nužno vezane za njihovu razvijenost, primjere dobre prakse bogatijih turističkih jedinica, prate i one siromašnije, slabije razvijene u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji.
Po potpori koju isplaćuje za prvo dijete, Sali prati općina Ražanac koja daje 7.000 eura. Respektabilnih 3.000 eura daju općine Povljana i Kolan, Grad Imotski daje 500 eura manje, a čak pet jedinica daje po 2.000 eura, to su Novi Vinodolski, Pašman, Vir, Đulovac i Magadenovac. Neznatno manje, 1.990 eura daje Grad Otočac.
Sličan je redoslijed i kod potpora za drugo dijete, općine Sali i Ražanac, koja i za drugo dijete daje 7.000 eura, slijedi Povljana koja je u odnosu na prvo dijete za drugo udvostručila iznos, na 6.000 eura.
Imotski za drugo dijete daje dvostruko više nego za prvo, 5.000 eura, Pašman i Kolan daju po 4.000 eura, Vir 3.500, a mala općina Magadenovac u Osječko-baranjskoj županiji, 3.000 eura. Osim toga, ta općina ima i besplatan vrtić.
Za treće i četvrto dijete Imotski i Novska daju po 10.000 eura
Imotski i Novska široke su ruke kod rođenja trećeg i četvrtog djeteta, u oba slučaja daju po 10.000 eura. Isto vrijedi i za Stari Grad na Hvaru koji daje po 9.310 eura, te Povljanu koja daje po 9.000 eura. Za treće dijete Blato na otoku Korčuli daje potporu od 7.963 eura.
Split je jedini veliki grad koji rođenje trećeg djeteta podupire sa 7.300 eura. U potporama je izdašna i općina Ražanac koja za treće dijete daje 7.000 eura, ali i mala, slabo razvijena općina Cista Provo koja daje 6.635 eura.
Nešto manje, 6.500, odnosno 6.000 eura, daju turistički Vir i Pašman, a 5.400 eura Runovići, slabo razvijena općina pored Imotskoga.
Sa po 5.000 eura rođenje trećeg djeteta financijski prate Županja, Cres, Biograd na Moru, Brela i Kolan.
U potporama za rođenje četvrtog djeteta rekorderi su Vir i Bol, turistička općina na Braču, koji daju 13.000 odnosno 12.000 eura.
Uz Imotski i Novsku, rođenje četvrtog djeteta sa 10.000 eura nagrađuje i Biograd na Moru, neznatno manje daju Blato na Korčuli (9.556 eura), Stari Grad na Hvaru (9.310 eura), Povljana na Pagu (9.000 eura).
Po 8.000 eura za četvrto dijete daju općine Pašman i Preko, a po potporama ih slijede Sali (7. 963 eura), Split (7.300), Cista Provo (7.300), Ražanac (7.000), Lokvičići (6.643 eura) itd.
Vir: Jednokratne potpore, besplatan vrtić, stipendije
Sa 26.000 eura, koliko daje za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta, Vir je apsolutni rekorder. Ta općina, koja ima i besplatan vrtić, i drugim mjerama nastoji olakšati roditeljima, pa ih je tako nedavno pozvala da podnesu zahtjev da im pomogne u kupovini udžbenika i školske opreme za učenike u 2024./2025. u iznosu od 350 eura.
Redovite studente pozvala je da se jave za dodjelu stipendija u iznosu od 200 eura mjesečno. Onima koji su ostvarili odličan uspjeh u prethodnoj akademskoj godini stipendiju uvećava za 100 eura.
Na rang-listi deset općina koje daju najveće potpore za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta su i Pašman (14. 000 eura), Bol (12.000), Biograd na Moru (11. 000), Imotski i Novska (po 10.000), Blato (9.556), Stari Grad (9. 310), Povljana (9.000) i Preko (8.000).
I (pre)skupi i besplatni vrtići
Od 570 jedinica koje su odgovorile na upitnik o demografskim mjerama, 46 općina i gradova, što je oko osam posto, ima besplatan vrtić. Mahom se radi o manjim općinama, no ima i većih gradova poput Velike Gorice, Slavonskog Broda, Siska, ali i onih manjih poput Jastrebarskog, Svete Nedelje, Belišća, Nina, Obrovca, Sinja, Paga, Ploča, Trilja.
Besplatan vrtić imaju i Baška, Biograd na Moru, Biskupija, Brod Moravice, Cres, Čabar, Čaglin, Čeminac, Draž, Dvor, Gola, Gradina, Ivankovo, Kalinovac, Karlobag, Kneževi Vinogradi.
U istom društvu su i Koška, Lipovljani, Lopar, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Nova Rača, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Smokvica, Sokolovac, Šolta, Umag, Vir, Vrlika i Vrsi.
Najskuplji vrtić za prvo dijete u pedagoškoj 2024./2025. plaćaju roditelji u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, čak 226 eura, a kad se tome doda 169 eura, koliko plaćaju za drugo, dolazi se do pozamašnih 395 eura.
Na neslavnom drugom mjestu po cijeni vrtića su Gorjani, općina u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj roditelji za prvo dijete plaćaju 196 eura, a za drugo 159 eura.
Na trećem je mjestu zagorska općina Radoboj, gdje prvo dijete u vrtiću roditelje stoji 178 eura, a drugo 135 eura.
Za prvo vrtićko dijete u međimurskoj općini Dekanovec roditelji plaćaju 170 eura, u Ljubešćici u Varaždinskoj županiji 160 eura, u zagorskoj općini Budinščina 152 eura, a po 150 eura u općinama Breznica, Marija Gorica i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.
U usporedbi s tim cijenama, roditelji vrtićanaca u tri velika grada Osijeku, Splitu i Rijeci mogu biti zadovoljni, u Osijeku za prvo dijete plaćaju 84, a za drugo 76 eura, u Splitu 80 i 56 eura, a u Rijeci 70 eura za prvo, a 49 eura za drugo dijete.
Koliko plaćaju u Zagrebu, nepoznato je, tih podataka nema u upitniku o demografskim mjerama u 2025. godini.
U idućim danima mogući su pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, osobito u unutrašnjosti, pri čemu se ponegdje očekuju i izraženije oborine
Ponovno stiglo osvježenje
Danas i do kraja tjedna Hrvatsku očekuje novo razdoblje nestabilnijeg vremena uz pad temperature zraka, dok bi se prema vikendu ponovno trebale vratiti prave ljetne vrućine.
U idućim danima mogući su pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, osobito u unutrašnjosti, pri čemu se ponegdje očekuju i izraženije oborine
Na kopnu će do vikenda prevladavati razmjerno svježe, uz povremenu kišu i lokalne nevere, no od subote temperature ponovno rastu. Na Jadranu će se vrućina nakratko ublažiti u četvrtak i petak, ali će se već za vikend i početkom novog tjedna vratiti stabilnije, sunčanije i toplije vrijeme, javlja HRT.
Pljuskovi i grmljavina mogući su već od danas, najprije na sjevernom dijelu obale, a zatim u četvrtak i u Dalmaciji. Uz to će puhati umjeren do jak vjetar – bura, sjeverozapadnjak i jugozapadnjak – s izraženijim udarima podno Velebita.
Brza promjena vremena sredinom tjedna, zatim povratak ljeta
Srijeda donosi kratkotrajni prodor nestabilnijeg vremena, uz pomicanje frontalnog sustava koji će većim dijelom proći sjevernije od Hrvatske. Zahvaljujući dotoku hladnijeg zraka u višim slojevima atmosfere, temperature će privremeno pasti, ali već u drugom dijelu tjedna slijedi novo zatopljenje.
Danas će na istoku zemlje doći do postupnog naoblačenja, uz razvoj kišnih oblaka, pljuskova i lokalno izraženije grmljavine. Vjetar će okrenuti na sjeverne i sjeverozapadne smjerove, povremeno pojačan tijekom grmljavinskih nevremena. Jutarnje temperature bit će oko 19 °C, a dnevne će se kretati između 24 i 28 °C.
U središnjim krajevima zemlje također promjenjivo, uz povremenu kišu i pljuskove, dok se u drugom dijelu dana očekuju razdoblja s više sunca. Puhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, uz maksimalne dnevne temperature između 22 i 25 °C.
Na zapadu vrlo nestabilno
Na zapadu zemlje vrijeme ostaje nestabilno. U Gorskoj Hrvatskoj dnevni maksimumi kretat će se od 21 do 27 °C, dok će na sjevernom dijelu Jadrana biti oko 30 °C. Kiša, pljuskovi i grmljavina zahvatit će najprije Gorski kotar, a kasnije moguće i područje Like i sjevernog primorja. Bura će povremeno jačati, osobito pod Velebitom gdje se očekuju i olujni udari tijekom dana, a zatim privremeno oslabjeti.
Na području srednjeg Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije vrijeme će u srijedu biti pretežno sunčano do djelomice oblačno, s većinom suhim razdobljima. Ujutro će puhati bura, a tijekom dana će prevladavati zapadni i jugozapadni vjetar. Temperatura mora će biti blago valovita, dok će se dnevne vrijednosti kretati između 30 i 33 °C, uz nešto svježija jutra u unutrašnjosti.
Najpovoljniji vremenski uvjeti očekuju se u srijedu na krajnjem jugu Hrvatske, gdje će prevladavati sunčano i toplo. “Jutro toplo, danju vruće, između 30 i 33°C”, navode prognostičari.
Četvrtak donosi svježinu i kišu, ali vikend vraća ljeto
U četvrtak će unutrašnjost zemlje biti pod utjecajem promjenjive naoblake, s mogućim povremenim kišama i još uvijek svježim zrakom. No, već u petak se očekuje stabilizacija, a vikend donosi više sunca i porast temperatura.
Na obali će se nestabilnosti zadržati još tijekom četvrtka, najizraženije u Dalmaciji, dok će već od petka zapuhati topliji jugozapadnjak i sjeverozapadnjak, a bura će oslabjeti.
U četvrtak na kopnu promjenjivo uz sunčana razdoblja, ali i nestabilno uz mjestimičnu kišu te još razmjerno svježe. Zatim djelomice, u subotu i pretežno sunčano te ponovno vruće. Na Jadranu još u četvrtak lokalno pljuskovi, uglavnom u Dalmaciji, a zatim prema vikendu ponovno sunčanije i toplije. Vjetar umjeren jugozapadni i sjeverozapadni, a jaka bura u četvrtak će oslabjeti, prognozirala je za HRT Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a.
Veliki Paški ljetni karneval 2025. 25. i 26. srpnja u gradu Pagu!
(FOTO) SURADNJA S CARITASOM / Grad Zadar u obnovi i proširenju prenoćišta i prihvatilišta za beskućnike
Pogledajte listu najboljih europskih otoka: Hrvatski biser u top tri
PREGRŠT DESTINACIJA / Croatia Airlines najavio zimsku sezonu s više letova
(VIDEO) “ZAČARANI KRUG” / Zadarski glazbenik Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. Donosimo spot…
MORATE U SPIZU? / Danas rade ove trgovine u Zadru…
(SUBOTNJA VEČERNJA) ŠPICA!
(FOTOGALERIJA) TZO JASENICE / Dvostruki sportski spektakl u Modriču i Maslenici!
Toplinski val iz Afrike hara jugom Europe: “Ovo je ekstremno i za srpanj”
Osmeročlana posada sa dva djeteta evakuirana sa nasukane brodice kod otoka Ugljana!
(VIDEO) “ZAČARANI KRUG” / Zadarski glazbenik Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. Donosimo spot…
VIDEO / Klapa Munita predstavlja novi singl i spot K’o maslina
VIDEO / “Utjeha” – vrući ljetni hit Natali Dizdar i Nipplepeople sada ima spot!
(VIDEO) “PROCVITALO CVIĆE” / Novi singl Elkan Floride, u spotu rekreirani kadrovi legendarne Kalelarge
VIDEO / Pero Galić singlom Na kraju započinje svoju solističku karijeru
-
magazin2 dana prije(FOTOGALERIJA) TZO JASENICE / Dvostruki sportski spektakl u Modriču i Maslenici!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeNOĆAS U VRSIMA: U prometnoj nesreći smrtno stradalo dijete na motociklu
-
magazin2 dana prijeHoroskop za 14. srpnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeNESRETAN SLUČAJ / Na Ravnicama u grmlju pronađeno mrtvo tijelo 20-godišnjeg Nijemca
GTJ
6. srpnja 2024. at 14:56
Kad ćemo, kao svaki civilizirani svijet početi ozbiljno naplaćivati te bezumne” eskapade” tih neodgovornih likova koji se u japankama i majici” na špaline” veru po vrletima naših planina???!!!