Connect with us

Hrvatska

SABORSKA STATISTIKA / Zastupnici u tri mjeseca potrošili 247 tisuća eura, najviše na kilometražu

Objavljeno

-

foto: Vlada RH

Od početka siječnja ove godine do konca ožujka, saborski zastupnici sada već raspuštenog 10. saziva Hrvatskog sabora, mimo plaće potrošili su 247 tisuća eura, najviše, 102 tisuće eura, kako bi se osobnim automobilom dovezli na zasjedanje.

Zastupnicima se, naime, plaća kilometraža koju prijeđu osobnim automobilom do posla, a uz nju i cestarina, za koju im je u istom razdoblju isplaćeno gotovo 18 tisuća eura.

Kad se ta dva troška zbroje, dolazi se do iznosa od 120 tisuća eura, a to je gotovo polovica svih troškova koje su imali.

U troškovima je sudjelovalo 106, od 151 zastupnika, njih 45 nije imalo nikakvih troškova, mahom se radi o zastupnicima koji žive u Zagrebu ili njegovoj bližoj okolici i dolaze i iz vlasti i iz oporbe, lijevih i desnih stranaka.

Među zastupnicima bez dodatnog troška je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).

Radinovih 9,38 eura

Furio Radin (NZ) ukupnom je trošku pridonio sa simboličnih 9, 38 eura, koji su iskazani u rubrici ostalo, a koja uključuje troškove taksija, parkinga, vinjete itd.

U istoj rubrici Urša Raukar Gamulin (Možemo) iskazala je 49, 19 eura, dok je 80 eura, koliko je potrošio Milorad Pupovac (SDSS), iznos dnevnice.

Gledaju li se troškovi po svakom zastupniku, kao i ranije, najviše su potrošili oni koji žive daleko od Zagreba ili su članovi raznih izaslanstava, pa često putuju u inozemstvo.

Na vrhu popisa je Katica Glamuzina (SD) koja je potrošila gotovo 5.500 eura, slijede je HDZ-ov Nevenko Barbarić (5. 069 eura), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković (4. 955 eura), nezavisna Marijana Petir (4.899 eura), HDZ-ov Jure Brkan (4. 892 eura), SD-ov Željko Pavić (4. 727), HDZ-ov Ante Bačić ( 4. 713), Mostovi Zvonimir Troskot (4. 598) i Božo Petrov ( 4. 384 eura) itd.

Za prijeđenu kilometražu najviše je isplaćeno SD-ovu Paviću (3. 560 eura), HDZ-ovu Barbariću (3.188) i Mostovu Petrovu (2.824 eura).

Pavić (HDZ) preferira javni prijevoz i avion

Do sjednica Sabora na Trgu svetog Marka zastupnici mogu doći i javnim prijevozom uz refundiranje troškova, no u nepuna tri mjeseca za taj, manje komforan vid dolaska, opredijelilo se samo sedmero zastupnika, potrošivši zajedno oko 300 eura, od čega je 108 eura potrošio Marko Pavić (HDZ).

Taj zastupnik nije imao ‘automobilskih troškova’, no kako je član međunarodnih izaslanstava na avion je potrošio 1. 238 eura. Više od njega na avion je potrošila samo nezavisna Petir (2. 640 eura), a gotovo isto Mostova Marija Selak Raspudić (1. 220 eura).

Za zastupničke stanarine u nepuna tri mjeseca isplaćeno je gotovo 43 tisuće eura, za odvojeni život 21. 500 eura, za avionske karte 19. 100 eura, za cestarinu 18 tisuća eura itd.

Hrvatski sabor je ove godine plenarno zasjedao od 15. siječnja do 14. ožujka, kada je 10. saziv raspušten, no troškovi su iskazani do 26. ožujka i još nisu konačni, jer neke račune, poput onih za stanarinu, zastupnici i dalje dostavljaju, jer im mandat traje dok se ne izaberu novi, objašnjeno je iz Sabora.

Uz plaću, koja ovisi o njihovom radnom stažu, osobnom odbitku i porezu, a koja je prošle godine prosječno iznosila 2326 eura, zastupnici mjesečno primaju i paušal od oko 200 eura za pokrivanje materijalnih troškova. Onima koji žive izvan Zagreba zajamčena je i mjesečna naknada za odvojeni život od 133 eura koju primaju samo kad Sabor zasjeda.

Zastupnicima čije je prebivalište od Zagreba udaljeno više od 50 kilometara pokriva se i trošak službenog ili unajmljenog stana do 332 eura i režija do 66 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu