Hrvatska
Država će građanima sufinancirati kupnju električnih vozila ili hibrida, pogledajte koliko možete dobiti…
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv vrijedan 15 milijuna eura kojim će se građanima sufinancirati kupnja energetski učinkovitih vozila, a prijave će se moći podnositi od 22. travnja.
Energetski učinkovitim vozilima čiju kupnju će sufinancirati Fond smatraju se vozila kategorija L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7 na električni pogon, što uključuje i mopede i motocikle, kao i vozila kategorije M1 na električni, plug-in hibridni pogon ili pogon na vodik, što podrazumijeva osobna vozila koja osim sjedišta vozača imaju još najviše osam sjedišta.
“U smislu ovog poziva vozilom se smatra isključivo novo motorno vozilo homologirano za cestovni promet u Republici Hrvatskoj koje će nakon kupnje u RH biti prvi put registrirano”, navode iz Fonda, uz napomenu da predmet poziva nije sufinanciranje kupnje električnih bicikala, uključujući i bicikle s pomoćnim motorom.
Očekivani učinci provedbe poziva su ušteda energije i smanjenje emisija ugljičnog dioksida, a očekuje se da će se registrirati 2.000 novih energetski učinkovitih vozila. “Korisnici sredstava mogu biti punoljetne fizičke osobe s prebivalištem na području Hrvatske. Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom pozivu je 15 milijuna eura”, navodi se u javnom pozivu objavljenom na internetskoj stranici Fonda.
Subvencije po vozilu od 2,5 do 9 tisuća eura
Fizička osoba može ostvariti sredstva za kupnju najviše jednog vozila, najviša cijena vozila može biti 50 tisuća eura s PDV-om, a najviše postotno učešće 40 posto. Pritom, ograničenje najviše cijene vozila ne primjenjuje se na vozila s pogonom na vodik.
Najviši iznos sredstava Fonda po vozilima na električni pogon iz kategorija L1 do L7 tako iznosi 2.500 eura, a devet tisuća eura za vozila M1 kategorije na električni pogon. Za kupnju vozila iz potonje kategorije na pogon na vodik također se može dobiti najviše devet tisuća eura, dok za kupnju vozila na plug-in hibridni pogon se može ostvariti pet tisuća eura poticaja.
Prijava mora sadržavati uvjerenje o prebivalištu prijavitelja, ponudu za kupnju vozila izdanu od strane prodajnog mjesta, račun za predujam te dokaz o primitku uplate obveznog minimalnog predujma na račun prodajnog mjesta, to jest dokaz prodajnog mjesta o primitku sredstava na račun u vidu ispisa iz transakcijskog računa ili fiskalizirani račun iz kojeg je vidljiva uplata sredstava.
“Prihvatljivi i opravdani trošak po pozivu je isključivo trošak kupnje vozila, koji može nastati kupnjom radi stjecanja vlasništva ili financijskim leasingom, najranije na dan objave ovog poziva (5. travnja, op.a.). Vrijeme nastanka troška utvrđuje se datumom izdavanja računa za kupnju vozila”, napominju iz Fonda.
Podnošenje prijava na poziv započinje 22. travnja 2024. u devet sati, a poziv će trajati do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava. Pritom, informacija o iznosu iskorištenih sredstava bit će javno dostupna putem mrežne stranice Fonda te će se ažurirati u stvarnom vremenu.
Lista energetski učinkovitih vozila i prodajnih mjesta
Fond je na svojoj internetskoj stranici, na temelju ranije provedenog javnog poziva, objavio i listu energetski učinkovitih vozila, dakle modela koji udovoljavaju uvjetima poziva, te prodajnih mjesta raspoloživih za provođenje poziva.
“Prijavitelj podnosi prijavu na poziv isključivo preko prodajnog mjesta prema listi prodajnih mjesta s liste energetski učinkovitih vozila”, istaknuli su.
Između ostalog, iz Fonda napominju da je korisnik bespovratnih sredstava u obvezi zadržati u vlasništvu/korištenju sufinancirano vozilo dvije godine od datuma prve registracije.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







