Connect with us

Hrvatska

Ovo su zakoni koji se mijenjaju u Hrvatskoj u ovoj godini…

Objavljeno

-

U ovoj godini očekuje se novi Zakon o privremenom uzdržavanju u korist uzdržavane djece, izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba u sustavu zapošljavanja, Zakona o tržištu rada radi reguliranja naknade za nezaposlene i paket izmjena zakona u resoru pravosuđa.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za ovu godinu predviđa donošenje novog Zakona o privremenom uzdržavanju, kako bi se poboljšao materijalni položaj djece čiji obveznici uzdržavanja ne doprinose njihovu uzdržavanju.

Izmjene Zakona o strancima radi sprječavanja zlouporaba

To se želi postići kroz potporu uzdržavanju djece sredstvima iz državnog proračuna, povećanjem iznosa privremenoga uzdržavanja i dužim trajanjem prava na privremeno uzdržavanje. Olakšalo bi se i ostvarivanje toga prava pojednostavnjenjem postupka i ublažavanjem uvjeta.

Novim bi se zakonom uvela i mogućnost da obveznik uzdržavanja isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja državi vrati putem javnog rada, uz preduvjet da je neuspješno provedena ovrha radi povrata isplaćenog iznosa.

U suradnji s MUP-om Ministarstvo rada pripremit će izmjene Zakona o strancima, cilj je spriječiti zlouporabe i nepravilnosti uočene tijekom primjene postojećeg modela zapošljavanja stranih radnika i omogućiti učinkovito izdavanje dozvola za njihov boravak i rad u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada.

Naglasak će biti, kažu iz ministarstva, na osiguranju kvalificirane strane radne snage koja će doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, njegovu rastu i razvoju.

Izmjenama Zakona o tržištu rada želi se pružiti adekvatna materijalno-pravna zaštita nezaposlenim osobama, odnosno osiguranje “bolje adekvatnosti novčane naknade”.

Trenutno je obuhvat korisnika novčane naknade relativno nizak jer uključuje oko 20 posto nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a uvjeti za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti strogi su i ograničavajući, objašnjavaju iz ministarstva.

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti mora biti primjerena, tako da nezaposlenoj osobi osigura dostojanstven život koji će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja, a s druge strane da ne utječe na njezinu motiviranost za zaposlenje.

Uvodi se novo kazneno djelo – femicid

Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru će uputiti paket zakonskih izmjena kojima će se uvesti novo kazneno djelo – femicid, povećati kazne za silovanje, osigurati snažniju zaštitu prava žrtava kroz pravo na žalbu kod odlučivanja o mjerama opreza, a nastavit će se i sa širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima i dva općinska suda u Zagrebu i Splitu.

Sukladno izmjenama Zakona o sudovima, tijekom ove godine trebala bi biti uspostavljena platforma za javnu objavu svih sudskih odluka koje će javnosti biti dostupne na jednom mjestu na lako pretraživ i transparentan način.

U ovoj godini nastavit će se provedba kategorizacije bolnica i obnove zdravstvenih ustanova oštećenih u potresu, a kod primarne zdravstvene zaštite iz Ministarstva zdravstva najavljuju osnivanje dispanzera i mobilnih timova za mentalno zdravlje, mobilne ambulante i ljekarne.

To ministarstvo, u sklopu digitalizacije zdravstvenog sustava, najavljuje i dovršetak projekta migracija i konsolidacije CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga (CDU), potpuno uključivanje izvanbolničke hitne medicine u CEZIH, kao i e-Radiologiju – jedinstveni sustav koji će omogućiti brzu i svrhovitu razmjenu radioloških medicinskih informacija između bolničkih informacijskih sustava (BIS) i CEZIH-a.

Nastavit će se i objedinjavanje javne nabave za zdravstvene ustanove provedbom postupaka zajedničke javne nabave za kapitalnu opremu.

U ovoj godini nastavljaju se projekti iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, pa tako Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavljuje nastavak projekta “e-Sveučilišta“ koji će biti usmjeren na mrežnu i računalnu infrastrukturu, unaprjeđenje postojećega informatičkog sustava i povezivanje evidencija u visokom obrazovanju, a jedna od njih je Evidencija diploma i dopunskih isprava o studiju, odnosno digitalni registar diploma.

Šest Rafalea u svibnju bi trebalo stići u Hrvatsku

Nakon što je prošle godine preuzela dva, Hrvatska bi od Francuske trebala preuzeti još četiri višenamjenska borbena aviona Rafale te bi pola eskadrile u svibnju trebalo doći u Hrvatsku, dok je prijem preostalih šest aviona i njihov prelet u Hrvatsku planiran od kraja ove godine na dalje, prema dinamici jedan avion mjesečno, a iz MORH-a najavljuju i nastavka opremanja s helikopterima Black Hawk.

MUP za ovu godinu očekuje finaliziranje pregovora s kanadskim proizvođačem protupožarnih zrakoplova te zaključivanje ugovora o kupoprodaji dva zrakoplova vrijednosti veće od 100 milijuna dolara čime će Hrvatska zajedno s Italijom, Grčkom, Portugalom, Francuskom i Španjolskom sudjelovati u formiranju trajnih protupožarnih kapaciteta na razini EU.

U ovoj godini nastavljaju se i projekti obnove potresima oštećenih zgrada, a iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu i da se očekuje rješavanje tranzicijskog pitanja zaštićenih najmoprimaca, kao i rješavanje pitanja sindikalne imovine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu