Sveučilište u Zadru s partnerima iz Alijanse EU CONEXUS provodi diplomski studij Biotehnologija mora, ne kojemu će od 2022. do 2025. godine 20 kandidata iz cijelog svijeta moći steći diplome sva četiri sveučilišta na kojima će studirati. Prvi semestar studija studenti polaze na Katoličkom sveučilištu Valencija (Španjolska), drugi semestar na Sveučilištu La Rochelle (Francuska). Na početku trećeg semestra studenti biraju jednu od četiri ponuđene specijalizacije (Inovativni bioproizvodi za budućnost, Plava biomasa, Morska biorafinerija, Biotehnologija u akvakulturi) i sukladno tome dolaze na  Sveučilište u Zadru, Poljoprivredno sveučilište u Ateni ili Sveučilište Klaipeda (Litva).

Prestižni Erasmus Mundus studijski program Biotehnologije mora odabran je od strane Erasmus+ programa Erasmus Mundus Joint Masters (2022. – 2027.) , koji studentima omogućuje mjesečnu stipendiju od 1.400 € za sudjelovanje u programu, troškove putovanja i životne troškove za vrijeme studija.  U ovom semestru na Sveučilištu u Zadru boravi dvoje studenata, Kathryn Hensler iz Sjedinjenih Američkih država i Akira Harding iz Japana.

– Nakon prve godine koju su proveli u Španjolskoj i Francuskoj, ovaj semestar provode u Zadru. Oboje je izabralo projekte u kojima će sudjelovati – Kathryn sudjeluje u istraživanju školjkaša u recirkulacijskim sustavima, odnosno u pokušaju da se školjkaše, uslijed klimatskih promjena, pokuša mrijestiti i uzgajati u laboratoriju, u svrhu uzgajanja hrane i repopulacije, odnosno vraćanja školjkaša u prirodu. Akira sudjeluje u istraživanju utjecaja akvakulture, riba i školjkaša, na okoliš. To su dvije teme koje će prezentirati na završetku semestra, kaže izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

Prva tri dana u tjednu studenti polaze predavanja, a četvrtkom i petkom sudjeluju u istraživanjima. Kathryn je uključena u kondicioniranje školjkaša u laboratorijskim uvjetima, odnosno u pokusnom uzgoju kamenica i Jakobovih kapica: pripremi fitoplanktona za hranu, kontroli uvjeta u recirkulacijskim bazenima, temperature i ostalih parametara. Na temelju uzetih uzoraka provest će analizu školjkaša prije i nakon pokusa, a konačni cilj je mrijest Jakobove kapice i uzgoj ovih dviju vrsta.

– EU-CONEXUS master program otkrila sam dok sam na IMEDMAR-u u Španjolskoj radila na istraživanju plemenite periske. Osjećala sam da je ovo sjajna prilika za studiranje u inozemstvu i upoznavanju različitih kultura. Od početka sam znala da ću izabrati smjer akvakulture i živjeti u Zadru, iako nisam mogla pretpostaviti koliku će mi podršku kolege studenti i profesori. Uvijek sam imala namjeru raditi s kamenicama ili školjkama, pa je prilika za rad na uzgoju kamenica u recirkulirajućim sustavima akvakulture uz uzgoj fitoplanktona u kontroliranom okruženju veliko iskustvo koje će uvelike koristiti mojim izgledima za buduću karijeru. Toplo preporučujem drugim studentima da iskoriste priliku i posjete Zadar s njegovim prekrasnim otocima i parkovima prirode, ali i da iskoriste prednosti koje sveučilište nudi, kaže Kathryn.

Istraživanje akvakulture važno je u doba globalnih klimatskim promjena, koje značajno utječu na morski okoliš i populaciju morskih organizama, što je vidljivo po recentnom mortalitetu periske. Sveučilište u Zadru u svom laboratoriju Sfinga orijentiralo se na  druge vrste koje su prisutne u akvakulturi, kamenicu i Jakobovu kapicu, za koju do sada nije razvijen mrijest i reprodukcija izvan prirodnog staništa.

– Instalirali smo dosta sofisticiranu opremu za uzgoj školjkaša, proizvodimo hranu za školjkaše te ih nastojimo kondicionirati, potaknuti na mrijest u laboratorijskim uvjetima kako bi mogli pripomoći oporavku vrste postane li ugrožena kao periska i uvesti u komercijalnu akvakulturu, da ne ovisimo o prikupljanju mlađi iz prirode, što je vrlo nestabilno a i negativno utječe na populaciju u prirodi, kaže dr. sc. Ivan Župan,  voditelj studija Podvodnih znanosti i tehnologija.

Akira je za svoj projekt izabrao temu utjecaja akvakulture na okoliš te je uključen u dva istraživanja. U istraživanju utjecaja uzgajališta riba i školjaka na morski sediment prati se sastav meiofaune, organizama veličine mikroskopskih čestica u sedimentu. Nakon terenskog uzorkovanja provode se analize u Laboratoriju za istraživanje mora i akvakulturu „Sfinga“. Drugo istraživanje vezano je za smanjenje utjecaja kaveznog uzgoja morskih organizama na okoliš i to introdukcijom trpova koji u sebe ugrađuju višak nutrijenata iz uzgajališta riba. Kako bi se to moglo postići, od Ministarstva poljoprivrede ishođena je dozvola za korištenje trpova koji su inače zaštićena vrsta.

– Zaista je lijepo studirati na ovom prostoru, klima je izvrsna, sve donedavno bilo je vrlo toplo. U Japanu sam odradio prvi stupanj obrazovanja, nisam imao mnogo iskustva i želio sam doći u Europu. S obzirom na to da su moji interesi i akvakultura i morski okoliš, u Zadru sam mogao povezati oboje. Hrvatska ima mnogo farmi u akvakulturi, istražujem utjecaj njihovog velikog broja na jednom prostoru i kakve su posljedice za okoliš, ističe Akira.

Sva ta istraživanja u Zadru su moguća zbog ulaganja u laboratorij, koji je kroz različite projekte opremljen u svrhu istraživanja akvatičnih organizama. Posebice se može istaknuti nabava recirkulacijskog sistema od 12 bazena za uzgoj i istraživanje morskih organizama s kontrolom temperature i svjetlosnog režima, bioreaktore za proizvodnju fitoplanktona te opremu za provođenje kemijskih analiza i nutritivnog sastava te biokemijskih parametara uzgajanih organizama.

– Laboratorij smo opremili kako bismo se mogli nositi sa zadacima koje smo si postavili, pa sada u njemu možemo provoditi većinu analiza, kontrolirati parametre u bazenima, količinu hrane, proizvodnju fitoplanktona. Projekti koje smo proveli omogućili su nam da napravimo iskorak i  omogućimo studentima obrazovanje veće razine nego je bilo prije, ističe Župan.

Također, uspostavljena je terenska istraživačka postaja u Novigradskom moru koja se sastoji od moderne splavi za uzgoj školjkaša, opremljena s uređajima za kontinuirano praćenje kvalitete mora te opremom za uzgoj školjkaša i drugih morskih organizama.

Združeni diplomski studijski program Biotehnologije mora studentima pruža visoko kvalitetno interdisciplinarno obrazovanje izgrađujući njihove profesionalne kompetencije u području biotehnologije mora. Ovaj diplomski studij najbolje će odgovarati studentima koji su završili preddiplomske ili diplomske studije biotehnologije, biokemije, farmacije, kemije, biologije, znanosti o moru, znanosti o okolišu, prehrambene biotehnologije, agronomije, kemijskog inženjerstva i slične studijske programe, a otvoren je i novi krug prijava.