Connect with us

Svijet

Europom se širi nova teorija zavjere, ima veze s eurom: “To je j***na zamka!”

Objavljeno

-

Willfried Wende/Unsplash

Europom se širi teorija zavjere. Nije riječ o gušterima u ljudskom obliku, masonima ili Covidu, a vjerojatno za nju nikada niste niti čuli. Ima vremena. Čut ćete.

Ona je razlog zašto 47-godišnji pisac bestselera o financijama Marc Friedrich upozorava da se ljudima pod kožu ugrađuju mikročipovi i zašto član Europskog parlamenta Jörg Meuthen upozorava na tajno vladino nadziranje javnosti. U Amsterdamu se već održavaju javni prosvjedi, piše Politico.

Na površini ne djeluje da bi ovaj problem mogao prouzročiti snažnu reakciju javnosti. No upravo to je razlog, kažu protivnici, zašto je toliko zlokoban. Radi se o digitalnoj verziji eura – “gotovini” koja se čuva i koristi za plaćanja putem pametnih telefona, za razliku od plaćanja kreditnim karticama, bankovnim transferima ili dobrim starim kešom – koju Europska centralna banka želi uvesti 2026. godine. Posljednje ankete pokazuju da za ovaj plan zna tek trećina Europljana, a još manje ga razumije.

Friedrich razumije. “To je j***na zamka,” objasnio je sažeto.

Ovaj 47-godišnji Nijemac stvara si reputaciju protivnik digitalnih valuta na YouTubeu, gdje njegovi videozapisi imaju preko 350.000 pretplatnika. Za njega ovo nije teorija zavjere, već istinski strah o tome kamo svijet ide.

“Neki će reći da je ovo jednostavnije, urednije, ne morate prstima dirati prljave novčanice i nećete dobiti koronavirus, nešto slično. Kažu da vas više nitko neće moći opljačkati, no možda ćete imati ugrađen čip pod kožom,” tvrdi on. “Ovo je savršeni alat za nadzor i digitalnu diktaturu.”

U ovom trenutku valja naglasiti da plan Europske centralne banke ne uključuje čipiranje ljudi.

Prema riječima psihologa, mnoge skupine među kojima su tijekom pandemije bila popularna mišljenja izvan mainstreama povjerovale su i u ovu teoriju zavjere. Pitanje je – zašto?

Rupa bez dna

Teško je doći do konsenzusa gdje završava legitimna kritika, a počinje teorija zavjere. Postoji mnogo legitimnih razloga za protivljenje digitalnom euru, no psiholozi kažu da treba obratiti pozornost na činjenicu da je tema koja je inače usko specijalizirana sada postala glavni okidač za ljude koji se sve više živciraju oko takvih stvari.

Nešto se tijekom pandemije promijenilo. Studija objavljena prošlog listopada u znanstvenom časopisu Plos One navodi da teorije zavjere oko koronavirusa zapravo služe kao ulaz u svijet drugih teorija.

“Ako vjerujete da vam je vlada lagala oko broja oboljelih od covida ili da su virus među ljude pustili namjerno… postavit ćete si pitanje o čemu sve vlada još laže?” kaže Javier Granados Samayoa, suradnik u centru za javne politike Annenberg na sveučilištu u Pennsylvaniji i glavni autor studije. “Dok tražite informacije, komunicirat ćete s ljudima koji dijele vaše poglede, a oni će vam dijeliti informacije o drugim teorijama zavjere i to se pretvara u začarani krug.”

Primjer toga su komentari ispod Friedrichovih YouTube videa, koji uključuju rečenice poput: “Ako sada očima ne gledate, kasnije ćete njima plakati”, “Vjerujem da je ova propast bila priželjkivana i namjerno izazvana” ili “Borim se za slobodu!”

Priča o digitalnom euru idealna je za ljude koji se boje da oni na vlasti imaju zle namjere, kaže Granados Samayoa.

“Bankari su savršen primjer ljudi koji imaju moć nad vama, a vi ne znate do kraja što se zapravo događa,” kaže on. “Takve priče odgovaraju generalnim strahovima teoretičara zavjere.”

Isto mišljenje ima i Peter Ditto, profesor psihologije na sveučilištu u Kaliforniji i specijalist za političke teorije zavjere. On navodi da je kaos proteklih godina udahnuo novi život starim teorijama. Čak i ako zaboravimo na tren pandemiju, predsjednički mandat Donalda Trumpa, Brexit i ruska invazija na Ukrajinu naglavce su okrenuli mnoge dosad uvriježene stavove.

Kada ljudi osjećaju da žive u politički kaotičnim vremenima, teorije zavjere doživljavaju procvat, kaže on, a pogotovo kada su ljudi već sumnjičavi oko mogućih skrivenih motiva medija, vlada i sudova.

Zbog svega toga je lakše vjerovati da postoje “globalne elite koje pokušavaju stvoriti digitalni novac kako više ne bi bilo stvarnog novca u svijetu,” kaže on.

Luđaci i idioti

Političari inzistiraju da je jedan od koristi digitalnog eura i takozvanih CBDS-a (digitalnih valuta centralne banke), poput onih koje se predlažu u Britaniji, SAD-u i Rusiji, garancija da postoji oblik digitalne gotovine koju podržava vlada, budući da velike tehnološke kompanije planiraju uvesti vlastiti novac, a kriptovalute su iznimno popularne.

Prijedlozi zakona za uvođenje digitalnog eura pred europskim parlamentarcima pojavit će se u narednih nekoliko mjeseci. Europska povjerenica za financije Mairead McGuinness već je pozvala europarlamentarce da zauzdaju retoriku o “Velikom bratu”, a Europska komisija iznijela je karakteristike dizajna koje će, kako kaže, zaštititi privatnost plaćanja. Također su predložili zakone kojima bi prisilili prodavače da prihvaćaju gotovinu.

Nizozemski europarlamentarac Michiel Hoogeveen koji je predvodio iscrpnu analizu tih zakona u ime skupine Europskih konzervativaca i reformista, a skeptičan je oko čitavog projekta, kaže da postoji razlika između onih koji šire teorije zavjere i onih koji su legitimno zabrinuti.

“Imali smo ljude koji su prosvjedovali protiv Covida, dobili su svojih pet minuta slave, postali su uspješni influenceri na društvenim mrežama i prikupljali donacije. Sada je Covid nestao, restrikcije su ukinute i oni se moraju okrenuti nekoj novoj temi,” kaže Hoogeveen. “Moj posao je čitati i slušati o njihovim strahovima, ne reći im da su luđaci i idioti već da shvaćam kako se osjećaju i pokušati privući ljude u prihvatljiviji oblik debate.”

Dok javnost odlučuje koji su pravi razlozi zašto bi digitalne valute mogle biti mnogo zlokobnije nego se na prvu čine, a političari polako shvaćaju da mogu skupljati glasove raspirujući takve perspektive, vlasti će možda imati problema pri uvjeravanju javnosti da će zaista štititi privatnost i korištenje novca.

“Moj dojam je da oni zapravo uopće to niti ne žele, jer im je krajnji cilj društvo bez fizičkog novca i vladin nadzor,” kaže Meuthen, član njemačke stranke Centar i član Europskog parlamenta. “Duboko sam zabrinut da projekt digitalnog eura nije samo projekt razvoja korisnog dodatnog instrumenta za plaćanja u budućnosti, već da je stvarna namjera da se ukine bilo kakva vrsta plaćanja fizičkim novcem.”

Nepoželjne kupovine

Jedan od najvećih strahova među ljudima je da će digitalne valute omogućiti vladama da ograničavaju što ljudi mogu kupovati. I vlade i centralne banke odrješito odbacuju tu teoriju. U Europi se najviše priča o navodnom ograničavanju kupovanja mesa ili goriva, kojim bi, kaže teorija zavjere, vlasti pokušale kontrolirati pretilost ili klimatske promjene. U SAD-u populistički političari tvrde da bi se nekim članovima društva mogla zabraniti kupnju oružja.

“To će im omogućiti da zabrane nepoželjne kupovine poput goriva ili streljiva,” tvrdio je tijekom nedavne debate guverner američke savezne države Floride Ron DeSantis, veliki Trumpov rival za nominaciju republikanske stranke u utrci za Bijelu kuću. “One sekunde kada im date moć da takvo nešto čine, oni će uvesti sustav socijalnih kredita u našu zemlju. CBDC je ogromna prijetnja američkoj slobodi.”

S druge strane Atlantika, jedan od glavnih arhitekata Brexita Nigel Farage iskoristio je intervju za BBC o zatvaranju svog bankovnog računa kako bi se osvrnuo na – nepovezanu – temu digitalne funte.

“Ja sam sada heroj i križar za muškarce i žene kojima su banke zatvorile račune. Želim kulturalne promjene unutar banaka, želim zakonske promjene, ne želim vidjeti nestajanje gotovine iz sustava i pozivanje na digitalne valute centralne banke,” rekao je Farage tom prilikom.

Nacistička Njemačka?

Suočeni s takvim komentarima, političari se boje da ih čeka teška bitka.

Reakcije na nedavne konzultacije o digitalnoj funti “sugeriraju da postoji strah od toga da vlasti žele zadirati u privatnost građana, što je apsolutno u suprotnosti od onoga što trebamo i planiramo činiti,” rekao je guverner britanske centralne banke Andrew Bailey u govoru u srpnju.

Britanska centralna banka i ministarstvo financija razmišljaju o zaključcima konzultacija. Trebat će nekoliko godina dok se ne odluči treba li krenuti s uvođenjem digitalne verzije funte. Očekuje se da će pregovori o zakonskom okviru u Europskoj uniji potrajati i nakon izbora sljedećeg lipnja.

U Njemačkoj Friedrich upozorava da su “sloboda i demokracija u opasnosti”, a povlači i neke neugodne povijesne paralele.

“Nadam se da takav plan ne postoji, no po meni nema smisla stvarati digitalni euro, osim ako ne želite kontrolirati ljude,” kaže on. “Kada je moj djed bio na samrti, tražio sam ga da mi ispriča sve o nacističkoj Njemačkoj. Znam kako do toga dolazi.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Mila

    30. kolovoza 2023. at 15:31

    Ocjena 1 za članak i anonimnog novinara koji ga je pisao.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hoće li ove godine biti više snijega nego inače? Evo što kaže prognoza…

Objavljeno

-

By

Utjecaj El Niña osjetit će se i u Europ, koju zbog njega čeka manje snježnih padalina nego što smo navikli proteklih godina. Iako, proteklih godina smo navikli, barem u Hrvatskoj, na zime bez previše snijega.

Naime, Severe Weather Europe analizirao je situaciju te prognozirao da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. Iznimka su Alpe i viši dijelovi sjeverne Europe.

U prosincu će snijeg u Europi većinom izostati, ponajprije zbog zapadnijeg prema jugozapadnom strujanju u većem dijelu Europe, koje je bogato oborinama, ali je i toplije. U siječnju stiže promjena pa će u više područja srednje Europe padati snijeg. Veljača neće donijeti značajnije promjene.

U konačnici, predviđa se da će sezonski prosjek za Europu biti manje snježnih oborina od uobičajenog. Unatoč tome, neke više nadmorske visine u srednjoj i sjevernoj Europi imat će povećane vrijednosti snježnih oborina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Politico objavio popis: Ovo su najmoćniji ljudi u Europi

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Uz najmoćniju osobu na kontinentu, popis je podijeljen u tri kategorije, izvršitelji, ometači i sanjari, od kojih svaka predstavlja drugu vrstu moći.

Donald Tusk

Dva desetljeća dva su čovjeka vodila bitku za Poljsku. U plavom kutu, boreći se za demokratsku, modernu, europsku viziju budućnosti: Donald Tusk, bivši premijer koji je bio predsjednik Europskog vijeća prije nego što se vratio kao vođa centrističke oporbe; u crvenom kutu, izdvajajući ga za tradicionaliste, katoličke konzervativce, nacionaliste: Jarosław Kaczyński, vođa vladajuće Stranke prava i pravde, prenosi Politico.

Izvršitelji

1. Giorgia Meloni

Uspon Giorgie Meloni na mjesto talijanske premijerke prošle je godine užasnuo sve centriste diljem kontinenta i šire. Bruxelles se pripremao da član postfašističke stranke dobije mjesto (i glas) za njegovim najvišim stolovima, pojačavajući redove problematične djece EU-a. Kijev je bio spreman da se Italija odvoji od paketa i pokuša ublažiti podršku Ukrajini i povući sankcije Rusiji. Ali godinu dana nakon što je postala čelnica trećeg najvećeg gospodarstva u EU-u, Meloni je prkosila očekivanjima i izgradila značajan (iako oprezan) klub obožavatelja.

Na listi su i Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron, Andriy YermakRecep Tayyip Erdoğan, Maroš Šefčovič, Marine Le Pen, Christine Lagarde, Keir Starmer.

Ometači

1. Elvira Nabiullina

Elvira Nabiullina je vrhunska tehnokratkinja koja održava ratni stroj ruskog predsjednika Vladimira Putina u pogonu. Tijekom desetljeća dok je sjedila na čelu ruske središnje banke, Nabiullina je svojom monetarnom politikom više puta spasila rublju i održala gospodarstvo zemlje. U tom procesu, kao Putinov bankar, nekoć smatran umjerenim utjecajem, a sada njegovim tihim pomagačem, uspjela je spriječiti učinke zapadnih sankcija bez presedana osmišljenih da isprazne blagajnu Kremlja, produžujući rat protiv Ukrajine.

Na listu su i Carles PuigdemontViktor Orbán, Annalena BaerbockManfred WeberTom Van GriekenJovita NeliupšienėBidzina IvanishviliBjörn Höcke.

Sanjari

1. Volodimir Zelenski

Winston ChurchillMartin Luther King JrNelson Mandela. S vremena na vrijeme pojavi se vođa i sam promijeni tijek povijesti, ne snagom svoje vojske ili snagom svoje ekonomije, već snagom svojih riječi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takav vođa.

Od njegovog prkosnog videa “Mi smo ovdje” snimljenog u prvim danima rata ispred njegova predsjedničkog ureda u Bankovoj ulici i njegove kultne dosjetke “Trebam municiju, a ne prijevoz” izrečene kao odgovor na američku ponudu za evakuaciju. Zelenski je nadahnuo Ukrajince da se nastave opirati pokušaju ruske invazije punog opsega, te nagovarao, posramljivao i preklinjao nacije da im pomognu u tome.

Na listi su i Alexei NavalnyGérald DarmaninRoberta MetsolaMary Lou McDonald, Petr PavelThomas BachNigel FarageJenni Hermoso.

 
Nastavi čitati

Svijet

KLIMATSKE PRIJETNJE / Svijet kakav smo poznavali polagano nestaje

Objavljeno

-

By

foto: HRT

Ratovi, onaj u Ukrajini i drugi, na Bliskom istoku, velikim dijelom oblikuju globalne političke odnose. No još jedna tema od globalnog značenja bit će u fokusu od sutra, kada u Dubaiju počinje COP28, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Prije osam godina na takvom skupu u Parizu zemlje su se dogovorile da će zadržati globalni rast temperature ispod jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Gdje smo sada i što se može očekivati na konferenciji, ali i nakon nje u suočavanju s klimatskim promjenama?

Uoči još jednog klimatskog summita, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaputio se s čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem u carstvo vječnog leda gdje klimatske promjene već uzimaju danak.

U posljednjih sedam godina, led na Antarktici topi se rekordnom brzinom. Tijekom 2022. na području gdje su se razmnožavali carski pingvini led je potpuno nestao, zbog čega je uginulo 4 od 5 kolonija njihove mladunčadi. Utopili su se ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led jer nisu bili dovoljno zreli za preživljavanje u takvim uvjetima. Između 2018. i 2022. gotovo trećina od 62 poznate kolonije carskih pingvina stradala je zbog topljenja leda.

– Antarktiku nazivaju usnulim divom, a budi je klimatski kaos. Antarktički morski led je na najnižoj razini. Nove brojke pokazuju da je ovog rujna bio 1,5 milijuna četvornih kilometara manji od prosjeka za ovo vrijeme godine – otprilike područje veličine Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke zajedno, rekao je Antonio Guterres. 

Najveće topljenje zabilježeno je u središnjem i istočnom području Bellingshausenova mora krajem prošle godine, zapadno od Antarktičkog poluotoka, gdje se led potpuno otopio. Topljenje leda podiže razinu svjetskih mora i utječe na vremenske promjene diljem globusa.

Led na Antarktici topi se rekordnom brzinom

U svijetu koji se sve više zagrijava, najteže preživljavaju najsiromašniji. Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca, smještenog usred južnoameričkih Anda, alarmantan su prizor za lokalnog farmera Manuela Floresa. Zbog dugotrajne suše, presušili su bunari, a s njima i njegovi usjevi.

Jezero, koje su pretkolumbovski ljudi vidjeli kao božanstvo, važan je ekosustav za divlje životinje i izvor vode za milijune stanovnika, uključujući grad El Alto.

– Puno je faktora i sa svima s trebamo pozabaviti. S jedne strane imamo lokalne uzroke za koje znamo: krčenje šuma, požari, ljudska aktivnost, velike brane, koji imaju učinak. U globalnom smislu imamo klimatske promjene, pojave kao što su El Nino i La Nina, koje uzrokuju poplave i suše, istaknuo je Rodney Camargo, ekološki aktivist.

Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca

Rog Afrike među najosjetljivijim je područjima na klimatske promjene. Tek što je završilo razdoblje najteže suše u posljednja četiri desetljeća, nakon višestrukih propalih kišnih sezona koje su ostavile milijune ljudi u nevolji, bez usjeva i stoke, stanovnike su sada zadesile i poplave.

Cijele obitelji ostale su bez pristupa hrani, zdravstvenoj zaštiti, vodi i higijenskim potrepštinama. Humanitarne udruge pozvale su na hitnu globalnu intervenciju jer se očekuje da će El Nino trajati najmanje do travnja sljedeće godine.

Prošli je mjesec služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus potvrdila prijašnje prognoze da će ovo biti najtoplija godina još od 1940.

U sušom pogođenoj južnoj Španjolskoj, u travnju se dostavljala pitka voda u cisternama za 80 tisuća ljudi jer je njihov lokalni spremnik presušio. Tijekom ljeta svijet su obilazili prizori turista u mediteranskim zemljama koji jedva stoje u užarenim redovima za obilazak turističkih znamenitosti.

Svijet je na korak od toga da se zagrije za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. A ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na stupanj i pol, kao što je dogovoreno 2015. Pariškim sporazumom, sve zemlje moraju smanjiti emisije štetnih plinova do kraja desetljeća za 42%. No emisije ugljika od izgaranja ugljena, nafte i plina, prošle su godine porasle za 1,2%. U UN-u to opisuju kao kanjon prepun prekršenih obećanja, neuspjeha političkih lidera i izdaje onih najranjivijih.

Klimatske promjene

Uoči novog pokušaja da se postave stroži ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida na summitu u Dubaiju, raste bojazan od neuspjeha, pogotovo jer su oči svjetske javnosti uprte u ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne zna se ni hoće li i u kojim razmjerima u autokratskoj zemlji sedmorice šeika, u kojoj su zabranjene stranke i sindikati, summit pratiti inače nezaobilazni prosvjedi. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati nadaju se uspjehu i novom sporazum po uzoru na onaj Pariški. Ali aktivisti se pitaju koliko je to uopće moguće u pustinjskoj zemlji, neraskidivo povezanoj s naftom u kojoj strani radnici, čak i oni koji rade na energetski održivim projektima, stradavaju radeći u nehumanim uvjetima.

Dok svijet kakav smo poznavali polagano nestaje, borba za njegov opstanak čini se neizvjesnijom nego ikad prije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu