Connect with us

Svijet

Europom se širi nova teorija zavjere, ima veze s eurom: “To je j***na zamka!”

Objavljeno

-

Willfried Wende/Unsplash

Europom se širi teorija zavjere. Nije riječ o gušterima u ljudskom obliku, masonima ili Covidu, a vjerojatno za nju nikada niste niti čuli. Ima vremena. Čut ćete.

Ona je razlog zašto 47-godišnji pisac bestselera o financijama Marc Friedrich upozorava da se ljudima pod kožu ugrađuju mikročipovi i zašto član Europskog parlamenta Jörg Meuthen upozorava na tajno vladino nadziranje javnosti. U Amsterdamu se već održavaju javni prosvjedi, piše Politico.

Na površini ne djeluje da bi ovaj problem mogao prouzročiti snažnu reakciju javnosti. No upravo to je razlog, kažu protivnici, zašto je toliko zlokoban. Radi se o digitalnoj verziji eura – “gotovini” koja se čuva i koristi za plaćanja putem pametnih telefona, za razliku od plaćanja kreditnim karticama, bankovnim transferima ili dobrim starim kešom – koju Europska centralna banka želi uvesti 2026. godine. Posljednje ankete pokazuju da za ovaj plan zna tek trećina Europljana, a još manje ga razumije.

Friedrich razumije. “To je j***na zamka,” objasnio je sažeto.

Ovaj 47-godišnji Nijemac stvara si reputaciju protivnik digitalnih valuta na YouTubeu, gdje njegovi videozapisi imaju preko 350.000 pretplatnika. Za njega ovo nije teorija zavjere, već istinski strah o tome kamo svijet ide.

“Neki će reći da je ovo jednostavnije, urednije, ne morate prstima dirati prljave novčanice i nećete dobiti koronavirus, nešto slično. Kažu da vas više nitko neće moći opljačkati, no možda ćete imati ugrađen čip pod kožom,” tvrdi on. “Ovo je savršeni alat za nadzor i digitalnu diktaturu.”

U ovom trenutku valja naglasiti da plan Europske centralne banke ne uključuje čipiranje ljudi.

Prema riječima psihologa, mnoge skupine među kojima su tijekom pandemije bila popularna mišljenja izvan mainstreama povjerovale su i u ovu teoriju zavjere. Pitanje je – zašto?

Rupa bez dna

Teško je doći do konsenzusa gdje završava legitimna kritika, a počinje teorija zavjere. Postoji mnogo legitimnih razloga za protivljenje digitalnom euru, no psiholozi kažu da treba obratiti pozornost na činjenicu da je tema koja je inače usko specijalizirana sada postala glavni okidač za ljude koji se sve više živciraju oko takvih stvari.

Nešto se tijekom pandemije promijenilo. Studija objavljena prošlog listopada u znanstvenom časopisu Plos One navodi da teorije zavjere oko koronavirusa zapravo služe kao ulaz u svijet drugih teorija.

“Ako vjerujete da vam je vlada lagala oko broja oboljelih od covida ili da su virus među ljude pustili namjerno… postavit ćete si pitanje o čemu sve vlada još laže?” kaže Javier Granados Samayoa, suradnik u centru za javne politike Annenberg na sveučilištu u Pennsylvaniji i glavni autor studije. “Dok tražite informacije, komunicirat ćete s ljudima koji dijele vaše poglede, a oni će vam dijeliti informacije o drugim teorijama zavjere i to se pretvara u začarani krug.”

Primjer toga su komentari ispod Friedrichovih YouTube videa, koji uključuju rečenice poput: “Ako sada očima ne gledate, kasnije ćete njima plakati”, “Vjerujem da je ova propast bila priželjkivana i namjerno izazvana” ili “Borim se za slobodu!”

Priča o digitalnom euru idealna je za ljude koji se boje da oni na vlasti imaju zle namjere, kaže Granados Samayoa.

“Bankari su savršen primjer ljudi koji imaju moć nad vama, a vi ne znate do kraja što se zapravo događa,” kaže on. “Takve priče odgovaraju generalnim strahovima teoretičara zavjere.”

Isto mišljenje ima i Peter Ditto, profesor psihologije na sveučilištu u Kaliforniji i specijalist za političke teorije zavjere. On navodi da je kaos proteklih godina udahnuo novi život starim teorijama. Čak i ako zaboravimo na tren pandemiju, predsjednički mandat Donalda Trumpa, Brexit i ruska invazija na Ukrajinu naglavce su okrenuli mnoge dosad uvriježene stavove.

Kada ljudi osjećaju da žive u politički kaotičnim vremenima, teorije zavjere doživljavaju procvat, kaže on, a pogotovo kada su ljudi već sumnjičavi oko mogućih skrivenih motiva medija, vlada i sudova.

Zbog svega toga je lakše vjerovati da postoje “globalne elite koje pokušavaju stvoriti digitalni novac kako više ne bi bilo stvarnog novca u svijetu,” kaže on.

Luđaci i idioti

Političari inzistiraju da je jedan od koristi digitalnog eura i takozvanih CBDS-a (digitalnih valuta centralne banke), poput onih koje se predlažu u Britaniji, SAD-u i Rusiji, garancija da postoji oblik digitalne gotovine koju podržava vlada, budući da velike tehnološke kompanije planiraju uvesti vlastiti novac, a kriptovalute su iznimno popularne.

Prijedlozi zakona za uvođenje digitalnog eura pred europskim parlamentarcima pojavit će se u narednih nekoliko mjeseci. Europska povjerenica za financije Mairead McGuinness već je pozvala europarlamentarce da zauzdaju retoriku o “Velikom bratu”, a Europska komisija iznijela je karakteristike dizajna koje će, kako kaže, zaštititi privatnost plaćanja. Također su predložili zakone kojima bi prisilili prodavače da prihvaćaju gotovinu.

Nizozemski europarlamentarac Michiel Hoogeveen koji je predvodio iscrpnu analizu tih zakona u ime skupine Europskih konzervativaca i reformista, a skeptičan je oko čitavog projekta, kaže da postoji razlika između onih koji šire teorije zavjere i onih koji su legitimno zabrinuti.

“Imali smo ljude koji su prosvjedovali protiv Covida, dobili su svojih pet minuta slave, postali su uspješni influenceri na društvenim mrežama i prikupljali donacije. Sada je Covid nestao, restrikcije su ukinute i oni se moraju okrenuti nekoj novoj temi,” kaže Hoogeveen. “Moj posao je čitati i slušati o njihovim strahovima, ne reći im da su luđaci i idioti već da shvaćam kako se osjećaju i pokušati privući ljude u prihvatljiviji oblik debate.”

Dok javnost odlučuje koji su pravi razlozi zašto bi digitalne valute mogle biti mnogo zlokobnije nego se na prvu čine, a političari polako shvaćaju da mogu skupljati glasove raspirujući takve perspektive, vlasti će možda imati problema pri uvjeravanju javnosti da će zaista štititi privatnost i korištenje novca.

“Moj dojam je da oni zapravo uopće to niti ne žele, jer im je krajnji cilj društvo bez fizičkog novca i vladin nadzor,” kaže Meuthen, član njemačke stranke Centar i član Europskog parlamenta. “Duboko sam zabrinut da projekt digitalnog eura nije samo projekt razvoja korisnog dodatnog instrumenta za plaćanja u budućnosti, već da je stvarna namjera da se ukine bilo kakva vrsta plaćanja fizičkim novcem.”

Nepoželjne kupovine

Jedan od najvećih strahova među ljudima je da će digitalne valute omogućiti vladama da ograničavaju što ljudi mogu kupovati. I vlade i centralne banke odrješito odbacuju tu teoriju. U Europi se najviše priča o navodnom ograničavanju kupovanja mesa ili goriva, kojim bi, kaže teorija zavjere, vlasti pokušale kontrolirati pretilost ili klimatske promjene. U SAD-u populistički političari tvrde da bi se nekim članovima društva mogla zabraniti kupnju oružja.

“To će im omogućiti da zabrane nepoželjne kupovine poput goriva ili streljiva,” tvrdio je tijekom nedavne debate guverner američke savezne države Floride Ron DeSantis, veliki Trumpov rival za nominaciju republikanske stranke u utrci za Bijelu kuću. “One sekunde kada im date moć da takvo nešto čine, oni će uvesti sustav socijalnih kredita u našu zemlju. CBDC je ogromna prijetnja američkoj slobodi.”

S druge strane Atlantika, jedan od glavnih arhitekata Brexita Nigel Farage iskoristio je intervju za BBC o zatvaranju svog bankovnog računa kako bi se osvrnuo na – nepovezanu – temu digitalne funte.

“Ja sam sada heroj i križar za muškarce i žene kojima su banke zatvorile račune. Želim kulturalne promjene unutar banaka, želim zakonske promjene, ne želim vidjeti nestajanje gotovine iz sustava i pozivanje na digitalne valute centralne banke,” rekao je Farage tom prilikom.

Nacistička Njemačka?

Suočeni s takvim komentarima, političari se boje da ih čeka teška bitka.

Reakcije na nedavne konzultacije o digitalnoj funti “sugeriraju da postoji strah od toga da vlasti žele zadirati u privatnost građana, što je apsolutno u suprotnosti od onoga što trebamo i planiramo činiti,” rekao je guverner britanske centralne banke Andrew Bailey u govoru u srpnju.

Britanska centralna banka i ministarstvo financija razmišljaju o zaključcima konzultacija. Trebat će nekoliko godina dok se ne odluči treba li krenuti s uvođenjem digitalne verzije funte. Očekuje se da će pregovori o zakonskom okviru u Europskoj uniji potrajati i nakon izbora sljedećeg lipnja.

U Njemačkoj Friedrich upozorava da su “sloboda i demokracija u opasnosti”, a povlači i neke neugodne povijesne paralele.

“Nadam se da takav plan ne postoji, no po meni nema smisla stvarati digitalni euro, osim ako ne želite kontrolirati ljude,” kaže on. “Kada je moj djed bio na samrti, tražio sam ga da mi ispriča sve o nacističkoj Njemačkoj. Znam kako do toga dolazi.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Mila

    30. kolovoza 2023. at 15:31

    Ocjena 1 za članak i anonimnog novinara koji ga je pisao.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu