Connect with us

Hrvatska

Afrička svinjska kuga po prvi puta prijavljena u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Hrvatski veterinarski institut potvrdio je u ponedjeljak 26. lipnja 2023. godine afričku svinjsku kugu u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Riječ je o dva manja objekta na kojima su se svinje držale na otvorenom.

Veterinarska inspekcija DIRH-a je prilikom postavljanja sumnje naredila preliminarne mjere kontrole i to zabranu premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme. U tijeku je određivanje mjera kontrole, uključujući usmrćivanje preostalih svinja na objektu, određivanje zona ograničenja, prikupljanja epidemioloških informacija te utvrđivanje kontaktnih objekata i mogućeg širenja bolesti na druge lokacije.

Također, danas su prijavljene još dvije sumnje na ASK, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajevog Sela. Sa svih sumnjivih objekata su također uzeti uzorci koji su trenutno u obradi i naređene su preliminarne mjere kontrole od strane Veterinarske inspekcije.

Svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska inspekcija.

Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.

Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat će učiniti sve kako bi se ASK lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i kako bi se spriječilo njeno daljnje širenje, no veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor.

Svjesno sve većeg rizika od pojave ove bolesti u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je dodatno pojačalo preventivne mjere donošenjem nove Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj (NN 62/23) koja je na snazi od 10. lipnja ove godine. Naredbom je tako propisana provedba godišnje kategorizacije svih objekata kategorije 1 (najniža kategorija biosigurnosti) s ciljem njihovog unaprjeđenja u višu kategoriju. S objekata kategorije 1 zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon provedenog kliničkog pregleda svinja od strane veterinara.

Osim navedenoga, Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi kampanju podizanja svijesti o ASK pri čemu je educirano više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo poljoprivrede također izdvaja značajna financijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK te je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25%. U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30.000 uzoraka od uginulih domaćih svinja i 17.000 uzoraka od odstrijeljenih divljih svinja. Tijekom 2022. godine na ASK je pretraženo i 144 uzoraka uginulih divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju.

Stoga se pozivaju svi držatelji svinja da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera, posebno svih propisanih mjera biosigurnosti te da svaku pojavu bolesti i uginuće odmah i bez odlaganja prijave svojim veterinarima. Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije (svjedodžba o zdravstvenom stanju i dokumentacija o premještanju), kao i držanje svinja na neregistriranim objektima kao i na objektima s otvorenim držanjem bez odobrenja veterinarske inspekcije Državnog inspektorata te zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Naglašavamo da je u slučaju pojave ASK naknada štete zbog provedenih mjera kontrole moguća isključivo za one subjekte (držatelje svinja) koji su na vrijeme prijavili sumnju ili uginuća i koji su primjenjivali sve propisane mjere.

Lovoovlaštenici su se također dužni pridržavati biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne) u svrhu pretraživanja na ASK.

Više informacija o ASK i trenutnoj proširenosti može se pronaći na službenoj internetskoj stranici www.veterinarstvo.hr na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4546.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu