Hrvatska

To što ste proizvod kupili na tržnici ne znači da je ekološki. Ovo je razlika

Objavljeno

3 godine prije

24. veljače 2023.

foto: Pixabay

Tema emisije Klimatska budućnost na N1 televiziji urednice Tee Blažević bila je ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj. Na ovu temu Blažević je razgovarala s prof.dr.sc. Ivicom Kisićem, dekanom Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Davidom Pejićem, najboljim europskim ekološkim poljoprivrednikom, direktorom nastarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, Zrno imanja.

Ekološka poljoprivreda kočnica klimatskim promjenama

Emisije štetnih stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede su čak 11 posto, navela je Blažević na početku, i kao rješenje navela ekološku poljoprivredu, što je komentirao dekan Kisić.

“Mora se puno širem promatrati taj pojam ekološke poljoprivrede, primarno u smanjenju štetnih plinova, s druge strane ti lanci duge opskrbe koji su bili također pritisci prema ekološkom otisku što većem, ekološka poljoprivreda sa svim svojim prednostima u skladu s klimatskim promjenama, će nam pomoći da ublažimo i prilagodimo se tim uvjetima koji dolaze i koji će biti sve veći izazov u vremenima koja dolaze”, rekao je.

Kisić je kometirao kako su u ekološkoj poljoprivredi riješeni problemi degradacija tla, kao i korištenje agrokemikalija. “Kad mi netko kaže da ničim ne tretira kulture, odmah mi je jasno da nešto tu nije istina. Vi jednostavno biljci morate dodati hranu. Imate organska gnojiva pripremljena za ekološku proizvodnju napravljena i izrađena od prirodnih materijala, recimo komposti. Strahovitu pažnju morate imati na preventivi u ekološkoj poljoprivredi, to je broj jedan”, rekao je.

Naš poznati ekološki poljoprivrednik David Pejić najprije se osvrnuo na maksimizaciju profita u konvencionalnoj poljoprivredi. “Konvencionalna poljoprivreda gleda svoje aktivnosti i svoje metode više izolirano, u nekakvom hiperfokusu na produktivnost, dok ekološka poljoprivreda u samom svom začeću kritizira taj pristup i gleda cjelovitiju, više holističku sliku. Često se pominje pitanje cijene ekoloških proizvoda, proizvod konvencionalne poljoprivrede postiže bolju cijenu, ali kad se ukalkuliraju štetni efekti na zdravlje, na okoliš, na ekosustav, tu onda vidimo pravu cijenu takvog pristupa”, rekao je.

Zrno eko imanje

Pejić nam je opisao kako funkcioniraju stvaru u praksi na imanju Zrno. “Ako se fokusiramo samo na našu primarnu proizvodnju, bavimo se i preradom, pekarstvom, ugostiteljstvom, ako govorimo o tlu, sve naše parcele su pokrivrene tako da nikad nema rizika od erozije tla, gubitka plodnosti, kompostiramo vlastite biljne ostatke, onda kompost koristimo dalje u svome sustavu, imamo vrlo intenzivan, minimalno petogodišnji plodored odnosno rotaciju kultura, a nekad čak i više od toga”, rekao je.

Što se štetnika tiče, Pejić je istaknuo da je tu važna preventiva. “Nema jednostavnih ad hoc rješenja, preventiva se svodi i na pametno promišljanje plodoreda, ali isto i na planiranje samih kultura”, rekao je.

Osvrnuo se i na problem suše. “Istraživanja pokazuju da praksa ekološke poljoprivreda rezultira boljom retencijom, zadržavanjem vlage u tlu, ulagali smo i u različite sustave akumulacije i retencije vode koje nam omogućuju niveliranje klimatskih ekstrema”, rekao je.

Unatoč činjenici da je ekološka poljoprivreda održivija, zdravija, u Hrvatskoj je svega 7.21 posto površina pod eko uzgojem. Lošu statistiku komentirao je dekan Kisić. “Još uvijek je jedna skepsa prema tome, to je nešto novo, nemoguće je uzgojiti bez pesticida bez mineralnih gnojiva”, rekao je.

Pejić je rekao: “Na tržištu je prisutna velika razina nepovjerenja, kupci ne vjeruju u ekološku proizvodnju. Uzrok je realan izostanak dugoročne razvojne politike ekološke poljoprivrede.”

Komentirali su i državne poticaje, za koje neki poljoprivrednici navode da se “dižu na sve strane u ekološkoj poljoprivredi”. “Poticaji nekada postanu spoticaji”, rekao je dekan Kisić.

Svijest o ekološkoj poljoprivredi

Edukacija i razina nekakvog znanja je niska, kaže Pejić. “Problem je i u terminologiji. Činjenica je da smo mi izabrali pojam ekološki, dok koristimo i termin bio, ali i organsko. I to već potencijalno zbunjuje ljude. Onda smo tu uveli i pojam OPG-a, koji je fiskalno administrativna kategorija, i ne mora biti ekološki. Jako je puno pojmova koji zbunjuju potrošače, a opet zbog izostanka jasne razvojne politike i vodstva institucija. Mi kao turistička zemlja nemamo Nacionalni ekološki gastro standard. Naš restoran je ekološki certificiran, ali kroz privatni standard”, istaknuo je vlasnik Zrno eko imanja.

Kako se dolazi do ekološkog certifikata?

“Certifikat se dobiva kroz suradnju s kontrolnim tijelima koje nadzire Ministarstvo poljoprivrede i to je onda proces koji ima neke preduvjete. Kad govorimo o zemlji, tlo mora proći prijelazno razoblje, koje traje dvije-tri godine, i onda je poljoprivrednik i tijekom tog razdoblja i nakon toga u sustavu kontrole gdje se kontroliraju sve radnje na svim parcelama”, rekao je David Pejić.

Cijene ekoloških proizvoda

Cijena je važna, posebno u ovim vremenima inflacije, naravno da potrošači gledaju kako racionalno rasporediti svoje budžete, ali ono čega moramo biti svjesni, recimo, u prošloj godini svi znamo kako su se skretale cijene fosilnih goriva, tako su se kretale i cijene mineralnih gnojiva. Prošle godine ste imali situaciju da su cijene ekoloških proizvoda u postotku rasle manje nego one konvencionalnih proizvoda, što znači da se ta razlika između ekoloških i konvencionalnih smanjila. Možemo zamisliti situaciju u kojoj će uslijed klimatskih promjena hrana biti sve skuplja, ekološki proizvodi će komparativno biti puno bliži cjenovno, a možemo zamisliti i situaciju u kojoj drušvo više neće kroz zdravlje individue, zdravlje nekakvog većeg društva neće pasivno subvencionirati konvencionalnu poljoprivredu”, rekao je.

Povezane teme :agronomija ekologija Featured hrana klima zdravlje

Up Next

Tri godine covida u Hrvatskoj: Stanje stabilno, ali se i dalje umire

Ne propustite

Sad je i službeno: Vlada zabranjuje rad nedjeljom, poznat datum početka primjene

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje

Objavljeno

12 sati prije

18. prosinca 2025.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.

I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.

Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.

Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”

Objavljeno

12 sati prije

18. prosinca 2025.

Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.

Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha

Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.

“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.

Cjepiva ima dovoljno

Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.

Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.

Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.

Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri

“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.

Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.

Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.

“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.

Vjeruju li građani struci?

I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.

“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:

“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”

Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.

Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.

Nastavi čitati

Hrvatska

Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica

Objavljeno

1 dan prije

17. prosinca 2025.

Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.

Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Colussi SpA., Italija

Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska

Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

Nastavi čitati