Connect with us

Hrvatska

To što ste proizvod kupili na tržnici ne znači da je ekološki. Ovo je razlika

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Tema emisije Klimatska budućnost na N1 televiziji urednice Tee Blažević bila je ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj. Na ovu temu Blažević je razgovarala s prof.dr.sc. Ivicom Kisićem, dekanom Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Davidom Pejićem, najboljim europskim ekološkim poljoprivrednikom, direktorom nastarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, Zrno imanja.

Ekološka poljoprivreda kočnica klimatskim promjenama

Emisije štetnih stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede su čak 11 posto, navela je Blažević na početku, i kao rješenje navela ekološku poljoprivredu, što je komentirao dekan Kisić.

“Mora se puno širem promatrati taj pojam ekološke poljoprivrede, primarno u smanjenju štetnih plinova, s druge strane ti lanci duge opskrbe koji su bili također pritisci prema ekološkom otisku što većem, ekološka poljoprivreda sa svim svojim prednostima u skladu s klimatskim promjenama, će nam pomoći da ublažimo i prilagodimo se tim uvjetima koji dolaze i koji će biti sve veći izazov u vremenima koja dolaze”, rekao je.

Kisić je kometirao kako su u ekološkoj poljoprivredi riješeni problemi degradacija tla, kao i korištenje agrokemikalija. “Kad mi netko kaže da ničim ne tretira kulture, odmah mi je jasno da nešto tu nije istina. Vi jednostavno biljci morate dodati hranu. Imate organska gnojiva pripremljena za ekološku proizvodnju napravljena i izrađena od prirodnih materijala, recimo komposti. Strahovitu pažnju morate imati na preventivi u ekološkoj poljoprivredi, to je broj jedan”, rekao je.

Naš poznati ekološki poljoprivrednik David Pejić najprije se osvrnuo na maksimizaciju profita u konvencionalnoj poljoprivredi. “Konvencionalna poljoprivreda gleda svoje aktivnosti i svoje metode više izolirano, u nekakvom hiperfokusu na produktivnost, dok ekološka poljoprivreda u samom svom začeću kritizira taj pristup i gleda cjelovitiju, više holističku sliku. Često se pominje pitanje cijene ekoloških proizvoda, proizvod konvencionalne poljoprivrede postiže bolju cijenu, ali kad se ukalkuliraju štetni efekti na zdravlje, na okoliš, na ekosustav, tu onda vidimo pravu cijenu takvog pristupa”, rekao je.

Zrno eko imanje

Pejić nam je opisao kako funkcioniraju stvaru u praksi na imanju Zrno. “Ako se fokusiramo samo na našu primarnu proizvodnju, bavimo se i preradom, pekarstvom, ugostiteljstvom, ako govorimo o tlu, sve naše parcele su pokrivrene tako da nikad nema rizika od erozije tla, gubitka plodnosti, kompostiramo vlastite biljne ostatke, onda kompost koristimo dalje u svome sustavu, imamo vrlo intenzivan, minimalno petogodišnji plodored odnosno rotaciju kultura, a nekad čak i više od toga”, rekao je.

Što se štetnika tiče, Pejić je istaknuo da je tu važna preventiva. “Nema jednostavnih ad hoc rješenja, preventiva se svodi i na pametno promišljanje plodoreda, ali isto i na planiranje samih kultura”, rekao je.

Osvrnuo se i na problem suše. “Istraživanja pokazuju da praksa ekološke poljoprivreda rezultira boljom retencijom, zadržavanjem vlage u tlu, ulagali smo i u različite sustave akumulacije i retencije vode koje nam omogućuju niveliranje klimatskih ekstrema”, rekao je.

Unatoč činjenici da je ekološka poljoprivreda održivija, zdravija, u Hrvatskoj je svega 7.21 posto površina pod eko uzgojem. Lošu statistiku komentirao je dekan Kisić. “Još uvijek je jedna skepsa prema tome, to je nešto novo, nemoguće je uzgojiti bez pesticida bez mineralnih gnojiva”, rekao je.

Pejić je rekao: “Na tržištu je prisutna velika razina nepovjerenja, kupci ne vjeruju u ekološku proizvodnju. Uzrok je realan izostanak dugoročne razvojne politike ekološke poljoprivrede.”

Komentirali su i državne poticaje, za koje neki poljoprivrednici navode da se “dižu na sve strane u ekološkoj poljoprivredi”. “Poticaji nekada postanu spoticaji”, rekao je dekan Kisić.

Svijest o ekološkoj poljoprivredi

Edukacija i razina nekakvog znanja je niska, kaže Pejić. “Problem je i u terminologiji. Činjenica je da smo mi izabrali pojam ekološki, dok koristimo i termin bio, ali i organsko. I to već potencijalno zbunjuje ljude. Onda smo tu uveli i pojam OPG-a, koji je fiskalno administrativna kategorija, i ne mora biti ekološki. Jako je puno pojmova koji zbunjuju potrošače, a opet zbog izostanka jasne razvojne politike i vodstva institucija. Mi kao turistička zemlja nemamo Nacionalni ekološki gastro standard. Naš restoran je ekološki certificiran, ali kroz privatni standard”, istaknuo je vlasnik Zrno eko imanja.

Kako se dolazi do ekološkog certifikata?

“Certifikat se dobiva kroz suradnju s kontrolnim tijelima koje nadzire Ministarstvo poljoprivrede i to je onda proces koji ima neke preduvjete. Kad govorimo o zemlji, tlo mora proći prijelazno razoblje, koje traje dvije-tri godine, i onda je poljoprivrednik i tijekom tog razdoblja i nakon toga u sustavu kontrole gdje se kontroliraju sve radnje na svim parcelama”, rekao je David Pejić.

Cijene ekoloških proizvoda

Cijena je važna, posebno u ovim vremenima inflacije, naravno da potrošači gledaju kako racionalno rasporediti svoje budžete, ali ono čega moramo biti svjesni, recimo, u prošloj godini svi znamo kako su se skretale cijene fosilnih goriva, tako su se kretale i cijene mineralnih gnojiva. Prošle godine ste imali situaciju da su cijene ekoloških proizvoda u postotku rasle manje nego one konvencionalnih proizvoda, što znači da se ta razlika između ekoloških i konvencionalnih smanjila. Možemo zamisliti situaciju u kojoj će uslijed klimatskih promjena hrana biti sve skuplja, ekološki proizvodi će komparativno biti puno bliži cjenovno, a možemo zamisliti i situaciju u kojoj drušvo više neće kroz zdravlje individue, zdravlje nekakvog većeg društva neće pasivno subvencionirati konvencionalnu poljoprivredu”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Grobno mjesto u Hrvatskoj ne može se prodati, nego samo ustupiti. Evo kolike su cijene “ustupanja”

Objavljeno

-

By

Nedavno smo pisali o tome da u mnogim gradovima u Hrvatskoj, naročito onim velikima, nedostaje grobnih mjesta. Grobna mjesta postala su tražene nekretnine i neki su spremni platiti ih ne pitajući za cijenu.

Mnogi korisnici grobnih mjesta, znajući kakva je potražnja, ponekad traže vrtoglave iznose da ih prodaju. Točnije – da ih ustupe na korištenje.

Grobna mjesta u pravilu se nalaze na zemljištima koja su u vlasništu jedinica lokalne smaouprave pa se ne smiju prodavati, nego samo ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika ustupiti drugoj osobi na korištenje. Fizičke osobe mogu samo biti korisnici grobnih mjesta te vlasnici tzv. nadgrobnog uređaja koji čine nadgrobna ploča i spomenik te ograda groba.

“Na groblju više živih nego mrtvih”

Vedrana iz Zagreba ispričala nam je slučaj svoga oca kojeg nije htjela izlagati publicitetu pa mu nije spomenula ime niti rekla odakle je. On se prije nekoliko godina vratio iz Njemačke, gdje je desetljećima radio, u svoje rodno selo pored jednog manjeg grada u središnjoj Hrvatskoj.

“Imao je ušteđenog novca. Kuću je već ranije sagradio i prvo što je želio učiniti nakon povratka bilo je da sebi i mami osigura grobnicu kako mi, njihova djeca, ne bi morali brinuti o tome. No ispostavilo se da na mjesnom groblju nema više nijedno grobno mjesto za kupiti jer su ih ljudi već sva pokupovali. I to sve živi ljudi, poput mojih roditelja. Više od polovice groblja zauzimale su prazne grobnice. Tamo je na groblju, da tako kažem, bilo više živih nego mrtvih. Uklesali su imena, stavili svoje slike na nadgrobne ploče i čekali da umru”, kazala nam je.

Kada se može ustupiti grobno mjesto?

Komunalno poduzeće iz obližnjeg grada, koje održava i brine o tom seoskom groblju, nije moglo izaći u susret njenim roditeljima. Mogli su im jedino jamčiti, što i moraju po zakonu, da će im kad umru osigurati ukopno mjesto.

“Otac je nudio nekima da otkupi njihova grobna mjesta, ali nitko nije htio. Svi su puno uložili da si urede grobna mjesta. Na kraju je u tom obližnjem gradu uspio naći grobnicu. Kupio ju je od nekih ljudi za 2.000 eura. Mislim da je previše dao. To zapravo nije bila prava kupovina, kao kad se kupuje stan ili kuća, nego ugovor o ustupanju”, ispričala nam je Vedrana.

U pravilnicima koji su za sva groblja u Hrvatskoj uglavnom isti, stoji da korisnik može ustupiti korištenje grobnog mjesta ako na jednom od groblja na području grada ili općine ima drugi grob na korištenju, ako više korisnika (sukorisnika) ima pravo korištenja grobnog mjesta koje se ustupa ili ako korisnik nema prijavljeno prebivalište na području tog grada ili općine.

Cijene grobnih mjesta u Zagrebu

U Zagrebu, prema važećem cjeniku tržišnih usluga Gradskih groblja, cijena grobnog mjesta najviša je na glavnom i najvećem groblju, Mirogoju. Tamo su najskuplja grobna mjesta u I. zoni odnosno u Velikoj arkadi ili kapeli – 12.276 eura s uključenim PDV-om, a najjeftinija su u VI. zoni – 1.866 eura. Grobno mjesto za ugradbu kazete košta 613 eura, a mjesto u kolumbarijskoj niši 920 eura. Dodjela grobnog mjesta prije nastale potrebe za ukopom košta 1.244 eura.

Na zagrebačkom groblju Miroševac grobna mjesta, ovisno o zoni u kojoj se nalaze, koštaju od 1.244 do 2.488 eura, dok se na trećem velikom zagrebačkom groblju, Markovom polju, cijene grobnih mjesta kreću od 331 do 1.244 eura.

Najskuplja grobnica u oglasima – 80.000 eura

Na najvećim domaćim online oglasnicima ukupno se nudi nekoliko stotina grobnih mjesta i grobnica diljem Hrvatske. Najskuplje smo našli na Njuškalu, a prodaje se na Boninovu, gradskom groblju u Dubrovniku, za 80.000 eura.

Nekoliko grobnica na atraktivnim mjestima zagrebačkog Mirogoja prodaje se po cijenama od 50.000 do 75.000 eura. U Rijeci, na gradskim grobljima Kozala i Trsat, nudi se nekoliko grobnica po cijenama od otprilike 30.000 eura.

U ponudi na internetskim oglasnicima najviše je grobnih mjesta u rasponu cijena od 5.000 do 15.000 eura. Većinom se prodaju u Zagrebu (Mirogoj ili Miroševac), Rijeci, na splitskom Lovrincu, u Varaždinu i Samoboru. U Osijeku su većinom jeftinija, između 1.000 i 3.000 eura (iako i tamo ima nekoliko grobnica skupljih od 10.000 eura), dok se u manjim mjestima grobna mjesta nude, zapravo ustupaju i po 300, 400 ili 500 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kruži nova prijevara, a meta su roditelji: Ne odgovarajte na ovu poruku

Objavljeno

-

By

Na ovu poruku nikad ne odgovarajte, ostat ćete bez novca.

Ovih dana brojni roditelji uznemirili su se zbog SMS-ova koje su primili na svoj mobitel.

U poruci koji su primili neki čitatelji Dnevnika.hr piše: “Bok mama, ovo je moj novi broj telefona možeš li ga spremiti i poslati mi poruku putem whatsappa” a na kraju je dodan taj novi broj mobitela.

U drugom SMS-u piše: “Bok mama moj mobitel je strgan evo ti moj novi broj možeš mi poslati poruku na WhatsApp”, nakon čega je napisan taj novi broj.

Riječ je o lažnim SMS-ovima te je u pitanju još jedna prijevara putem mobilnih uređaja. U nastavku komunikacije prevaranti pokušavaju od roditelja izvući novac, a već su zabilježeni slučajevi kad su roditelji uplaćivali sredstva misleći da tako pomažu svom djetetu.

Policija savjetuje građane da budu oprezni u komunikaciji preko poruka i društvenih mreža kako ne bi postali žrtvom prijevare.

“Nikada nemojte ustupati svoje osobne podatke, kao ni informacije o bankovnim računima, broj PIN-a, lozinku, CVC brojeve za online bankarstvo osobama koje vam nisu poznate”, poručuje policija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČINJE UDARNI TURISTIČKI VIKEND / Pripremite se za najveće gužve…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pred nama je još jedan izazovni prometni vikend. Onima kojima moraju na put neće biti lako, no turistički djelatnici unatoč gužvama tvrde – za sada je lošije nego lani.

Najveće gužve očekuju se danas jer počinje udarni turistički vikend.

“Za domaće putnike svakako je savjet da se izbjegava subotnji dan za putnike prema moru i obrnuto. Nedjelja, veći dio prijepodneva uglavnom bude slabiji promet pa i nedjelja u jutarnjim satima svakako dobrodošla za putovanje kako u smjeru mora tako i za povratak u unutrašnjost”, savjetuje Irvin Filipović iz Informativnog centra HAK-a.

Većini je destinacija obala, pa kad se stigne na more na gužve se brzo zaboravi.

Jedan gost iz Slovačke koji ljetuje u Opatiji izjavio je kako je put vrijedio.

“Jako lijepo mjesto. Vraćam se ovdje svako dva tjedna. Ovo mi je treći put ovaj mjesec da sam ovdje. Opatija je moje najdraže mjesto”, rekao je.

Zadovoljni su gosti ali i turistički djelatnici iako je sezona krenula nešto sporije

„To smo zapravo i očekivali zbog Europskog prvenstva u nogometu a pogotovo s obzirom na to da su naši gosti najvećim udjelom iz Austrije i Njemačke”, rekla je Emma Superina iz Turističke zajednice Grada Opatije.

Gužve su se krenule stvarati i na trajektnim lukama. U splitskoj su gužve prema otocima krenule već jučer, a ovog će vikenda kroz nju proći preko 70 tisuća putnika.

“Kao i svaki vikend očekujemo uz redovite linije i dodatne linije. Već se počelo kako mi kažemo “kuhati”, jučer popodne. Nastavlja se danas, tako da svakako izvanredne linije očekujemo prema Supetru. Naravno pritisak je i iz Supetra prema Splitu”, rekla je Jelena Ivulić, koordinatorica Jadrolinije Split.

Smetaju li turistima cijene?

Gužve i visoke temperature gostima čini se ne smetaju, a cijene? Oni koji već nekoliko godina ljetuju na Jadranu itekako osjećaju porast.

“Cijene su previsoke za nas penzionere. Zato dođemo ovdje na pet dana, a ne kao prije na 10-15 dana”, rekla je umirovljenica Anne iz Francuske. Dodaje i kako ove godine rjeđe posjećuje kafiće i restorane jer je sve poskupilo.

“Očekujemo da će osmi biti malo bolji, a za sada definitivno slabije nego lani”, rekao je Martin Gašparović, konobar iz Crikvenice.

Gužve se stvaraju i u splitskoj zračnoj luci, premda iz luke kažu kako su na njih naviknuli. Ova će sezona, barem što se njih tiče, biti puno bolja od prijašnje.

“Prvih šest mjeseci zabilježili smo rast od 10-ak posto, u ovoj godini očekujemo promet od približno tri i pol milijuna putnika što je negdje četiri do pet  posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je zamjenik direktora Zračne luke Split, Pero Bilas.

A kao i svaku godinu, ako na more krećete u najavljenom udarnom vikendu, očekujte gužve i oboružajte se strpljenjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu