magazin
STUDIJA: Ova industrijska hrana može povećati rizik od raka
Odavno se zna da su industrijski prerađeni proizvodi, poput sladoleda, šunke, grickalica i kruha, manje zdravi od svega što možete napraviti u vlastitoj kuhinji, a znanstvenici sada misle da bi kemikalije, bojila, zaslađivači i konzervansi u njima mogli povećati rizik od raka, piše njemačka novinska agencija dpa.
Studija koju su financirali Cancer Research UK i Svjetski fond za istraživanje raka sugerira da bi mogla postojati poveznica između industrijski prerađene hrane i povećanja rizika od raznih vrsta raka.
Tim s Imperial Collegea London, koji je vodio studiju, ocijenio je da se veza ne može dokazati jer se temelji na promatranjima, odnosno tome da su se ljudi prisjećali što su jeli.
Međutim, rekli su da ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je istraživanje provedeno, jedu previše prerađene hrane i pozvali su na oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja.
Industrijski prerađena hrana sadrži sastojke koje ljudi obično ne dodaju kada kuhaju domaću hranu.
Ti dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse za produljenje roka trajanja.
Industrijski prerađena hrana koja se najčešće jede u Ujedinjenom Kraljevstvu su kupovni kruh, gotova jela, razne žitarice za doručak, mesne prerađevine, slatkiši i kupovni keksi, peciva i kolači.
“Nije svaka prerađena hrana loša”
Nije svaka prerađena hrana loša. Na primjer, Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) kaže da je neke namirnice potrebno preraditi kako bi bile sigurne, poput mlijeka, koje treba pasterizirati kako bi se uklonile bakterije.
Prethodne studije ukazale su na vezu između prerađene hrane i bolesti srca, kao i pretilosti i dijabetesa tipa 2.
U novoj studiji, objavljenoj u eClinicalMedicine, tim je koristio podatke britanske Biobanke kako bi ispitao prehranu 197.426 ljudi u dobi od 40 do 69 godina.
Njihovo zdravlje praćeno je desetljeće, a također je analiziran njihov rizik od razvoja raka ili smrti od njega.
Studija je pokazala da je veća konzumacija industrijski prerađene hrane povezana s većim rizikom od razvoja raka općenito, a posebno raka jajnika i mozga.
Također je povezana s povećanim rizikom od umiranja od raka, ponajviše od raka jajnika i dojke.
“Za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani 2% veći rizik od raka”
Znanstvenici su otkrili da za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani postoji 2 posto veći rizik od raka u cjelini, a 19 posto povećan rizik za rak jajnika.
Dakle, kao primjer, ako je netko imao nula UPF-ova u svojoj prehrani, njihov rizik je rastao za svakih 10 posto povećanja konzumacije.
Svaki porast od 10 posto bio je povezan i sa 6-postotnim povećanjem rizika od smrti od raka, 16 posto povećanim rizikom od raka dojke i 30 posto povećanim rizikom od raka jajnika.
Te su veze bile potvrđene čak i nakon uzimanja u obzir čimbenika koji mogu promijeniti rezultate, kao što su vježbanje ili indeks tjelesne mase (BMI).
Znanstvenici su također otkrili da su ljudi koji su imali najvišu (obično 41 posto) razinu industrijski prerađene hrane u prehrani imali 7 posto veći rizik od raka od onih s najmanjim unosom te hrane (9 posto udjela u prehrani).
Negativni utjecaj ultraprerađene hrane
Dr. Eszter Vamos, glavna autorica studije, rekla je: “Ova studija pridodaje sve većem broju dokaza da ultraprerađena hrana vjerojatno negativno utječe na naše zdravlje, uključujući rizik od raka. S obzirom na visoke razine konzumacije kod odraslih i djece u Ujedinjenom Kraljevstvu, to ima važne implikacije na buduće zdravlje.”
“Iako naša studija ne može dokazati uzročnost, drugi dostupni dokazi pokazuju da bi smanjenje ultraprerađene hrane u našoj prehrani moglo pružiti važne zdravstvene prednosti.”
Ona je dodala da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili nalazi i razumjele najbolje javnozdravstvene strategije za smanjenje raširene prisutnosti i štetnosti ultraprerađene hrane u našoj prehrani.
Dr. Kiara Chang, koja je također radila na studiji, rekla je da prosječni Britanac više od polovice svog dnevnog energetskog unosa dobiva konzumacijom ultraprerađene hrane.
“To je iznimno mnogo i zabrinjavajuće jer se ultraprerađena hrana proizvodi od industrijski dobivenih sastojaka i često koristi prehrambene aditive za prilagodbu boje, okusa, konzistencije, teksture ili produljenja roka trajanja. Naša tijela možda neće reagirati na isti način na te ultraprerađene sastojke i aditive kao na svježu i hranjivu minimalno prerađenu hranu.”
“Međutim, ultraprerađena hrana je posvuda i reklamira se s niskim cijenama i atraktivnim pakiranjem za promicanje potrošnje.”
“To pokazuje da našem prehrambenom okruženju treba hitna reforma kako bi se stanovništvo zaštitilo od ultraprerađene hrane”, kaže dr. Chang.
Oznake upozorenja
“Potrebne su nam jasne oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja za ultraprerađenu hranu kako bismo potrošačima pomogli u izboru, a naš porez na šećer trebao bi se proširiti na ultraprerađena gazirana pića, pića na bazi voća i mlijeka, kao i druge ultraprerađene proizvode.”
Rekla je da su kućanstva s nižim primanjima “posebno osjetljiva” na jeftine i nezdrave ultraprerađene industrijske proizvode, dodajući da bi minimalno prerađena i svježe pripremljena jela trebala biti subvencionirana.
Dr. Panagiota Mitrou, direktorica istraživanja i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka, rekla je: “Rezultati prve britanske studije te vrste značajni su jer je to najopsežnija procjena ultraprerađene hrane i rizika od raka. To pridonosi rastućim dokazima koji povezuju tu hranu s rakom i drugim zdravstvenim stanjima.”
Dr. Mitrou je rekla da bi ljudi trebali ograničiti konzumaciju “brze hrane” i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera, dodajući: “Za maksimalnu korist, također preporučujemo da cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke budu glavni dio vaše uobičajene prehrane.”
Voditelj politike prevencije pri Cancer Research UK Malcolm Clark rekao je da još nije definitivno utvrđeno uzrokuje li ultraprerađena hrana rak, ali visokokalorična i slatka hrana može uzrokovati debljanje.
“Koja je najčudniji wellness tretman koju si isprobala?”, upitao je voditelj jednog podcasta holivudsku glumicu Gwyneth Paltrow. Njen odgovor je glasio da je primila ozonsku terapiju, koja se primjenjuje rektalno. Riječ je posljednjem wellnes tretmanu za kojim posežu bogati Amerikanci.
Problem s rektalnom ozonoterapijom nije u tome što je čudna ili drugačija, objašnjava kolumnistica MSNBC-a, doktorica Esther Choo, već o tome što je riječ o za ljude vrlo štetnom plinu.
Premda ozon ima pozitivan učinak u gornjoj atmosferi planeta Zemlje, štiteći nas od štetnog UV zračenja, na Zemljinoj površini gdje živimo, on je zagađivač, nusprodukt automobila na unutarnje izgaranje i industrijske aktivnosti.
Prema agenciji FDA, američkom regulatoru za hranu i lijekove “ozon je otrovni plin bez poznate medicinske koristi u specifičnoj, dodatnoj ili preventivnoj terapiji“. Da bi ozon bio učinkovit kao germicid, on mora biti prisutan u koncentraciji daleko većoj od one koju ljudi i životinje mogu tolerirati, bez da im našteti. U gusto naseljenim urbanim područjima i tijekom velikih vrućina, ozon može porasti do štetnih razina, i tako pogoršati ljudima probleme s disanjem, čak ih dovodeći do smrti.
Ali dok u Americi siromašni umiru od zagađenja ozonom, među najbogatijim dijelom populacije ozonoterapija je u posljednje vrijeme postala wellnes hit. Teorija o navodnom pozitivnom učinku ozona na zdravlje je pregršt.
Tvrdi se tako da se njime najbolje bori protiv infekcija i upala, kako poboljšava cirkulaciju i jača imunološki sustav. No pronaći objavljenu znanstvenu studiju o pozitivnim zdravstvenim koristima ozona na ljude, a da je pristigla iz legitimnog izvora nemoguća je misija. Brojni noviji članci iz znanstvenih časopisa jasno, pak , opovrgavaju legitimnost ozona kao terapije.
Gwyneth Paltrow priznala je kako pati od dugog Covida, te je nagađa Choo, posezanje za takvom terapijom vjerojatno njen pokušaj da ojača imunitet. Wellnes industriju i najnovije trendove treba detaljno propitkivati, unatoč ili upravo zbog toga što se u njoj danas vrte milijarde dolara.
I dok znanost prednjači ovom listom, ljudi u call centrima i prodaji nisu baš sretni svojim poslovima.
Izreka kaže da ako odaberete posao koji volite, nećete morati raditi niti jedan dan u životu. Od trenutka kada završite školovanje, pa sve dok ne navršite oko 65 godina, ići ćete na posao skoro svaki dan – tako da pomaže ako u tome stvarno uživate. Ali, ako se ne osjećate ispunjeno, novo istraživanje moglo bi vam biti inspiracija za promjenu karijere, prenosi Metro.
Istraživanje Reboot Online otkrilo je industrije s najsretnijim radnicima. A, tko je osvojio prvo mjesto? Ispostavilo se da zaposleni u znanstvenom i farmaceutskom sektoru blistaju od uha do uha, s ocjenom sreće od nevjerojatnih 91,93%. Znanost i farmaceutika također su bili najzadovoljniji kada su u pitanju pojedinačni faktori dobrobiti za mentalno zdravlje, osnaživanje posla i plaća.
Ukupna ocjena sreće određena je na temelju odgovora na sedam faktora: pozitivan utjecaj na druge, izgledi za karijeru, osnaživanje zaposlenika, radni odnosi, pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, plaća i radna kultura. Ispitano je više od 2500 stručnjaka u dobi od 18 do 70 godina iz 29 različitih djelatnosti.
Radnici u industriji kreativne umjetnosti i dizajna bili su drugi najsretniji radnici s rezultatom od 83,81%, dok su zaštita okoliša i poljoprivreda na trećem mjestu s rezultatom od 80,96%. Dobrotvorni rad i dobrovoljni rad imali su ukupnu ocjenu od 76,66%, pri čemu su mnogi radnici zadovoljni pozitivnim utjecajem koji je njihov posao imao na druge. Međutim, radnici dobrotvornih organizacija nisu se osjećali cijenjenima od strane svojih poslodavaca i njihovo zadovoljstvo plaćom i osnaživanjem posla bilo je ispod 40%, prenosi Večernji list.
Top 10 industrija s najsretnijim radnicima:
1. Znanost i farmacija 91,93%
2. Kreativna umjetnost i dizajn 83,81%
3. Okoliš i poljoprivreda 80,96%
4. Dobrotvorni rad i dobrovoljni rad 76,66%
5. Oglašavanje i PR 73,81%
6. Računovodstvo 73,34%
7. Pravo 69,51%
8. Rekreacija 68,57%
9. Inženjering i proizvodnja 67,61%
10. Marketing 67,60%
Istraživanje je također otkrilo industrije s najnesretnijim radnicima. Najniža ukupna ocjena zadovoljstva pripada energetici i komunalnim uslugama, pri čemu je manje od 10% radnika zadovoljno svojom karijerom. Samo 2,44% radnika u industriji osjećalo se sretno zbog toga što ih poslodavac cijeni i potiče.
Prodaja je imala drugi najgori ukupni rezultat zadovoljstva sa samo 10,49% radnika koji su tvrdili da su sretni. Industrija je također postigla najnižu ocjenu za pozitivan utjecaj na druge (7,14%) i mentalno zdravlje (8,75%). Treća najnesretnija industrija bili su pozivni centar i služba za korisnike, pri čemu su stručnjaci u ovom području posebno nezadovoljni kulturom na radnom mjestu. Zapravo, samo 4% radnika bilo je zadovoljno time.
Shair Aharony, izvršni direktor Reboot Onlinea, rekao je: „Zaista je važno izgraditi kulturu radnog mjesta koja je usmjerena na zaposlenike jer potiče osjećaj povjerenja, pozitive i priliku za zaposlenike da preuzmu vlasništvo nad svojim radom, izraze ideje i sudjeluju u zajedničkim vrijednostima. Umjesto da ih neprestano zatrpavate poslom, odvojite vrijeme da shvatite način na koji rade i kako se žele razvijati u svojoj ulozi, a zatim se tome prilagodite“.
Top 10 industrija s najnesretnijim radnicima:
1. Energija i komunalije 9,5%
2. Prodaja 10,49%
3. Call centar i korisnička služba 11,91%
4. Maloprodaja 23,31%
5. Socijalna skrb 29,53%
6. Ugostiteljstvo i upravljanje događanjima 30,94%
7. Transport i logistika 30,96%
8. Konzalting i menadžment 31,43%
9. Zdravstvo 31,91%
10.Zapošljavanje i HR 37,14%
Europska radiotelevizija unija (EBU) objavila je redoslijed nastupa izvođača u polufinalu.
Već smo ranije doznali da hrvatski predstavnik na Eurosongu, Let 3 s pjesmom “Mama ŠČ!”, nastupa prve polufinalne večeri (9. svibnja) u Liverpoolu, a EBU je sad objavio i točan redoslijed nastupa.
Prvo polufinale, 9. svibnja:
1. Norveška: Alessandra “Queen of Kings”
2. Malta: The Busker “Dance (Our Own Party)”
3. Srbija: Luke Black “Samo Mi Se Spava”
4. Latvija: Sudden Lights “Aijā”
5. Portugal: Mimicat “Ai Coração”
6. Irska: Wild Youth “We Are One”
7. Hrvatska: Let 3 “Mama ŠČ!”
8. Švicarska: Remo Forrer “Watergun”
9. Izrael: Noa Kirel “Unicorn”
10. Moldavija: Pasha Parfeni “Soarele şi Luna”
11. Švedska: Loreen “Tattoo”
12. Azerbajdžan: TuralTuranX “Tell Me More”
13. Češka: Vesna “My Sister’s Crown”
14. Nizozemska: Mia Nicolai & Dion Cooper “Burning Daylight”
15. Finska: Käärijä “Cha Cha Cha”
Drugo polufinale, 11. svibnja:
1. Danska: Reiley “Breaking My Heart”
2. Armenija: Brunette “Future Lover”
3. Rumunjska: Theodor Andrei “D.G.T. (Off and On)”
4. Estonija: Alika “Bridges”
5. Belgija: Gustaph “Because Of You”
6. Cipar: Andrew Lambrou “Break A Broken Heart”
7. Island: Diljá “Power”
8. Grčka: Victor Vernicos “What They Say”
9. Poljska: Blanka “Solo”
10. Slovenija: Joker Out “Carpe Diem”
11. Gruzija: Iru “Echo”
12. San Marino: Piqued Jacks “Like An Animal”
13. Austrija: Teya & Salena “Who The Hell Is Edgar?”
14. Albanija: Albina & Familja Kelmendi “Duje”
15. Litva: Monika Linkytė “Stay”
16. Australija: Voyager “Promise”
Dvije polufinalne večeri ovogodišnjeg natjecanja za pjesmu Eurovizije u Liverpoolu vodit će glumica Hannah Waddingham, kantautorica Alesha Dixon i ukrajinska pjevačica Julija Sanina, a u velikom finalu 13. svibnja pridružit će im se popularni televizijski voditelj Graham Norton.
Podsjetimo, “Velikih pet” (Francuska, Njemačka, Španjolska, Italija i zemlja domaćin Velika Britanija), zajedno s aktualnim pobjednicima Ukrajinom, neće nastupiti ni u jednom od polufinala, već direktno nastupa u finalu.
Prošli je tjedan objavljen i kompletan popis izvođača koji nastupaju, a sve pjesme u konkurenciji možete pronaći ovdje.
Što se tiče stanja na službenim kladionicama, Let 3 već dulje vrijeme drži čvrsto 16. mjesto. Favorit kladionica je švedska pjevačica Loreen, a na drugom mjestu je neobičan finski bend Käärijä.
SULUDI TREND Rektalna terapija ozonom novi je hit među bogatim Amerikancima
U ovih deset industrija rade najsretniji radnici
Objavljen redoslijed izvođača na Eurosongu, pogledajte kad nastupa Let 3
Šapice Slavka Sobina stižu u Zadar: Imamo prijedloge za savršen obiteljski proljetni odmor
Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena
Počinje testiranje inteligencije u Hrvatskoj, probajte riješiti primjer zadatka
Horoskop za 20. ožujka 2023.
Dio građana primio poziv za ratni raspored, MORH otkrio o čemu se radi
TJEDNI HOROSKOP Najsretniji znakovi će biti Vodenjak, Jarac i Ribe
Četiri koraka koja sada trebate napraviti da biste se pripremili za recesiju
VIDEO / U prostorijama DKC Kina Sv. Filip i Jakov komadić povijesti DORF festivala
(VIDEO) Let 3 objavio spot za pjesmu ‘Mama ŠČ’ s kojom će nas predstavljati na Eurosongu
Uskoro pomicanje sata na ljetno računanje vremena. Zašto je to sporno?
(FOTO/VIDEO) “OCEAN” Natali Dizdar kakvu još nismo vidjeli u novoj himni slobode
VIDEO / “Noćas mi je rekla” nova je pjesma Ivana Ive Županovića
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA Proljetna Subotnja špica by Saša Čuka
-
magazin6 dana prijeDKC KINO-UDRUGA SUPER 8-DORF FILM FESTIVAL / Za vikend u Sv. Filipu i Jakovu filmovi “Florian” i “Vlajternativa itd.”, izložba, DJ Ante Dujić…
-
magazin7 dana prijeHoroskop za 17. ožujka 2023.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije(FOTOGALERIJA) DANI KROATISTIKE 2023. NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Sanja Knežević: “Nije humanistička znanost u krizi, nego je u krizi društvo”