Connect with us

magazin

STUDIJA: Ova industrijska hrana može povećati rizik od raka

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Odavno se zna da su industrijski prerađeni proizvodi, poput sladoleda, šunke, grickalica i kruha, manje zdravi od svega što možete napraviti u vlastitoj kuhinji, a znanstvenici sada misle da bi kemikalije, bojila, zaslađivači i konzervansi u njima mogli povećati rizik od raka, piše njemačka novinska agencija dpa.

Studija koju su financirali Cancer Research UK i Svjetski fond za istraživanje raka sugerira da bi mogla postojati poveznica između industrijski prerađene hrane i povećanja rizika od raznih vrsta raka.

Tim s Imperial Collegea London, koji je vodio studiju, ocijenio je da se veza ne može dokazati jer se temelji na promatranjima, odnosno tome da su se ljudi prisjećali što su jeli.

Međutim, rekli su da ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je istraživanje provedeno, jedu previše prerađene hrane i pozvali su na oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja.

Industrijski prerađena hrana sadrži sastojke koje ljudi obično ne dodaju kada kuhaju domaću hranu.

Ti dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse za produljenje roka trajanja.

Industrijski prerađena hrana koja se najčešće jede u Ujedinjenom Kraljevstvu su kupovni kruh, gotova jela, razne žitarice za doručak, mesne prerađevine, slatkiši i kupovni keksi, peciva i kolači.

“Nije svaka prerađena hrana loša”

Nije svaka prerađena hrana loša. Na primjer, Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) kaže da je neke namirnice potrebno preraditi kako bi bile sigurne, poput mlijeka, koje treba pasterizirati kako bi se uklonile bakterije.

Prethodne studije ukazale su na vezu između prerađene hrane i bolesti srca, kao i pretilosti i dijabetesa tipa 2.

U novoj studiji, objavljenoj u eClinicalMedicine, tim je koristio podatke britanske Biobanke kako bi ispitao prehranu 197.426 ljudi u dobi od 40 do 69 godina.

Njihovo zdravlje praćeno je desetljeće, a također je analiziran njihov rizik od razvoja raka ili smrti od njega.

Studija je pokazala da je veća konzumacija industrijski prerađene hrane povezana s većim rizikom od razvoja raka općenito, a posebno raka jajnika i mozga.

Također je povezana s povećanim rizikom od umiranja od raka, ponajviše od raka jajnika i dojke.

“Za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani 2% veći rizik od raka”

Znanstvenici su otkrili da za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani postoji 2 posto veći rizik od raka u cjelini, a 19 posto povećan rizik za rak jajnika.

Dakle, kao primjer, ako je netko imao nula UPF-ova u svojoj prehrani, njihov rizik je rastao za svakih 10 posto povećanja konzumacije.

Svaki porast od 10 posto bio je povezan i sa 6-postotnim povećanjem rizika od smrti od raka, 16 posto povećanim rizikom od raka dojke i 30 posto povećanim rizikom od raka jajnika.

Te su veze bile potvrđene čak i nakon uzimanja u obzir čimbenika koji mogu promijeniti rezultate, kao što su vježbanje ili indeks tjelesne mase (BMI).

Znanstvenici su također otkrili da su ljudi koji su imali najvišu (obično 41 posto) razinu industrijski prerađene hrane u prehrani imali 7 posto veći rizik od raka od onih s najmanjim unosom te hrane (9 posto udjela u prehrani).

Negativni utjecaj ultraprerađene hrane

Dr. Eszter Vamos, glavna autorica studije, rekla je: “Ova studija pridodaje sve većem broju dokaza da ultraprerađena hrana vjerojatno negativno utječe na naše zdravlje, uključujući rizik od raka. S obzirom na visoke razine konzumacije kod odraslih i djece u Ujedinjenom Kraljevstvu, to ima važne implikacije na buduće zdravlje.”

“Iako naša studija ne može dokazati uzročnost, drugi dostupni dokazi pokazuju da bi smanjenje ultraprerađene hrane u našoj prehrani moglo pružiti važne zdravstvene prednosti.”

Ona je dodala da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili nalazi i razumjele najbolje javnozdravstvene strategije za smanjenje raširene prisutnosti i štetnosti ultraprerađene hrane u našoj prehrani.

Dr. Kiara Chang, koja je također radila na studiji, rekla je da prosječni Britanac više od polovice svog dnevnog energetskog unosa dobiva konzumacijom ultraprerađene hrane.

“To je iznimno mnogo i zabrinjavajuće jer se ultraprerađena hrana proizvodi od industrijski dobivenih sastojaka i često koristi prehrambene aditive za prilagodbu boje, okusa, konzistencije, teksture ili produljenja roka trajanja. Naša tijela možda neće reagirati na isti način na te ultraprerađene sastojke i aditive kao na svježu i hranjivu minimalno prerađenu hranu.”

“Međutim, ultraprerađena hrana je posvuda i reklamira se s niskim cijenama i atraktivnim pakiranjem za promicanje potrošnje.”

“To pokazuje da našem prehrambenom okruženju treba hitna reforma kako bi se stanovništvo zaštitilo od ultraprerađene hrane”, kaže dr. Chang.

Oznake upozorenja

“Potrebne su nam jasne oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja za ultraprerađenu hranu kako bismo potrošačima pomogli u izboru, a naš porez na šećer trebao bi se proširiti na ultraprerađena gazirana pića, pića na bazi voća i mlijeka, kao i druge ultraprerađene proizvode.”

Rekla je da su kućanstva s nižim primanjima “posebno osjetljiva” na jeftine i nezdrave ultraprerađene industrijske proizvode, dodajući da bi minimalno prerađena i svježe pripremljena jela trebala biti subvencionirana.

Dr. Panagiota Mitrou, direktorica istraživanja i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka, rekla je: “Rezultati prve britanske studije te vrste značajni su jer je to najopsežnija procjena ultraprerađene hrane i rizika od raka. To pridonosi rastućim dokazima koji povezuju tu hranu s rakom i drugim zdravstvenim stanjima.”

Dr. Mitrou je rekla da bi ljudi trebali ograničiti konzumaciju “brze hrane” i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera, dodajući: “Za maksimalnu korist, također preporučujemo da cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke budu glavni dio vaše uobičajene prehrane.”

Voditelj politike prevencije pri Cancer Research UK Malcolm Clark rekao je da još nije definitivno utvrđeno uzrokuje li ultraprerađena hrana rak, ali visokokalorična i slatka hrana može uzrokovati debljanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Večeras je ružičasti pun Mjesec: Kako će utjecati na svaki horoskopski znak?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Ružičasti puni Mjesec ove godine dolazi 23. travnja i opisuje se kroz znak u kojem se nalazi, pa je riječ o punom Mjesecu u Škorpionu, vodenom znaku kojim vlada intimnost, seksualnost, mističnost i okultno.

Kao horoskopski znak, Škorpion jako pazi na to kako dijelimo resurse u našim životima i unutar svijeta, s imovinom, ulaganjima i velikim novcem, pa će tijekom ovog punog Mjeseca naglasak biti na uspostavljanju ravnoteže između onoga što dajemo i onoga što primamo.

Zato će biti izvanredno važno suočiti se sa svim neravnotežama unutar ovih tema, prenosi Zadovoljna.rs.

Zašto je ovaj puni mjesec ružičast?

Priče o nazivima punog mjeseca kroz godinu više su nego zanimljive i uvijek uronjene u ritmička ponavljanja vezana uz to doba godine, promjene u prirodi, ponašanje životinja… Naziv ružičasti mjesec dolazi od plemena sjevernoameričkih Indijanaca koji su puni mjesec u travnju tako nazivali zbog boje cvijeća koje je tada cvalo. Ali to nije jedini naziv, zabilježena su i imena kao što su “Mjesec ribe”, “Mjesec koji lomi led” i “Mjesec kad se patke vraćaju”.

Pun Mjesec u Škorpionu bit će posebno povoljan za osobe rođene u znaku Blizanaca, Vage i Vodenjaka.

Ovan

Ovaj pun Mjesec osvjetljava polje odnosa i podržava one harmonične, dok bi nejasnima mogao donijeti izazove.

Bik

Bikovima pun Mjesec donosi priliku za donošenje važne odluke vezane uz preseljenje, useljenje, zaruke ili vjenčanja. Također će utjecati na poslovna partnerstva.

Blizanci

Vaš profesionalni život je u fokusu, jer ovaj pun Mjesec signalizira kraj ili prekretnicu na tom polju. Od gubitka posla do odluke da ga promijenite, sve je moguće.

Rak

Pun Mjesec obasjava polje ljubavi i strasti, kako one romantične tako i one prema stvarima koje želite još bolje savladati. Vrijeme je za pojačanu akciju i kreativnost.

Lav

Naglasak je na osjećajima ali i na nekretninama, neka vas ne iznenade odluke poput onih vezanih uz preseljenje ili renoviranje doma, intenzivna razmišljanja na temu nekretnina općenito.

Djevica

Pun Mjesec će aktivirati vaše polje komunikacije, intelekta i ideja. Iskoristite energiju za pisanje, govor ili marketinške ideje, jer sve to može pomoći u zatvaranju većeg poslovnog pothvata.

Vaga

Ovaj pun Mjesec utječe na vaš financijski sektor. Moguća je povišica, ali i razmišljanja o imovini; neka vas ne iznenadi mogućnost ponude za novi posao.

Škorpion

Pun Mjesec je u vašem znaku, neka otvorena pitanja dobit će odgovore, bit će jasnija. Zato su mogući događaji kao što su završeci i značajni razvoji u nekim od poglavlja života, koja će tako biti zatvorena.

Strijelac

Ovaj pun Mjesec mogao bi probuditi osjećaj koji ste izbjegavali, jer donosi suočavanje s prošlošću, neriješenim problemima, osobnim strahovima. Vrijeme je da se suočimo s tim.

Jarac

Od velike važnosti bit će vam pojedinac ili pojedinci koji će vam pomoći u ostvarenju važnog, velikog cilja, ali jednako tako je moguće iznenaditi se kako lako neki ljudi odlaze iz vašeg života.

Vodenjak

Pun Mjesec koji se približava donijet će posebnu energiju u vašu karijeru, ambicije i javna priznanja u vidu nagrade, promaknuća, ponude za novi posao. Osjećat ćete se odlično.

Riba

Ovaj pun Mjesec potaknut će vas da izađete iz svoje zone komfora. Zagledajte se u točku promjene koja je vezana uz neki dugoročni projekt ili osobnu situaciju, jer promjena je pred vama.

 
Nastavi čitati

magazin

Negativne kalorije: O ovome se često priča pa smo odlučili saznati cijelu istinu

Objavljeno

-

By

Pexels

Za neke se namirnice, poput voća i povrća, smatra da imaju negativne kalorije. Pretpostavka o tome dolazi zbog toga što voće i povrće ima prilično mali broj kalorija te visok postotak vode.

Svaka hrana i svako piće u sebi sadrži određen broj kalorija koje, kada ih unesemo u sebe, tijelo pretvara u energiju i troši za osnovne tjelesne funkcije, kretanje, razmišljanje i slično.

Neke su namirnice više zasićene kalorijama, a neke manje dok se za neke smatra da imaju tzv. negativne kalorije.

Što su negativne kalorije?

S obzirom na to da tijelo troši energiju, odnosno kalorije i za sam proces žvakanja i probavljanja hrane, neki tvrde da za te procese tijelo troši više kalorija nego što se, određenom hranom, unese.

Upravo se zato za određene namirnice smatra da imaju negativne kalorije.

Hrana za koju se smatra da ima negativne kalorije:

– celer: 14 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– mrkva: 52 kcal na 130 grama (88 posto vode)

– zelena salata: 5 kcal na 35 grama (95 posto vode)

– brokula: 31 kcal na 90 grama (89 posto vode)

– grejp: 69 kcal na 230 grama (92 posto vode)

– rajčica: 32 kcal na 180 grama (94 posto vode)

– krastavci: 16 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– lubenica: 46 kcal na 150 grama (91 posto vode)

– jabuke: 53 kcal na 110 grama (86 posto vode)

Iako namirnice s navedenog popisa imaju relativno malo kalorija i uvelike ih sačinjava voda, ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju to da tijelo njihovim žvakanjem i probavljanjem troši više energije nego što one doprinose.

Naime, istraživanja su pokazala da se žvakanjem troši otprilike 11 kalorija po satu što znači da je potrošnja kalorija tijekom nekoliko minuta žvakanja celera ili drugog voća i povrća zaista beznačajna.

Istina o negativnim kalorijama

Kada je riječ o probavljanju hrane, tijelo za taj proces ne koristi uvijek jednaku količinu kalorija već to ovisi o sastavu hrane koju trenutno jedemo. Najjednostavnije rečeno, tijelo za probavljanje koristi određeni postotak energije od onoga što pojedemo i nije moguće da će, za taj proces potrošiti više energije.

Na primjer, od ugljikohidrata koji sačinjavaju obrok će se oduzeti između pet i deset posto kalorija, od masti između 0 i pet posto te od bjelančevina između 20 i 30 posto kalorija.

Stoga, ako recimo pojedemo lubenicu u vrijednosti stotinu kalorija, tijelo za probavljanje neće iskoristiti svih stotinu kalorija (niti više od toga) već značajno manje, odnosno između pet i 10 posto kalorija od ukupnih sto jer lubenicu uglavnom sačinjavaju ugljikohidrati.

Iako namirnice poput voća i povrća nemaju negativne kalorije, razlog zbog kojeg brojne osobe primjećuju gubitak kilograma nakon što ih uvrste u svoju svakodnevnu prehranu pazeći na unos drugih kalorija, jest taj što one sadrže puno vode koja zauzima velik dio volumena u želucu.

Stoga, konzumiranjem voća i povrća se povećava volumen obroka te brže dolazi do stvaranja osjećaja sitosti i to uz mali broj kalorija.

Zaključak

Hranom s negativnim kalorijama smatraju se one namirnice za čiju je probavu tijelu potrebno više kalorija nego što se tim namirnicama unese i to se većinom odnosi na voće i povrće.

No, brojna su istraživanja pokazala kako takva hrana zapravo ne postoji te da tijelo za probavljanje oduzima samo određeni, mali postotak unesenih kalorija te nikada više od toga.

Također, niti žvakanje ne troši značajnu količinu energije, a to su potvrdili i znanstvenici koji su zaključili da jedan sat žvakanja potroši tek 11 kalorija.

 
Nastavi čitati

magazin

UZ 150. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ / “U potrazi za Ivanom” na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar

Objavljeno

-

By

U sklopu programa Večernje scene za odrasle ovog četvrtka, 25.4. u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar gostuje predstava “U potrazi za Ivanom”, u produkciji Max teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.

O PREDSTAVI: Predstava “U potrazi za Ivanom” u režiji Morane Dolenc nastala je prema istoimenome romanu Sanje Lovrenčić, koja je i autorica dramatizacije. Roman je objavljen 2006. godine, a iduće je dobio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Riječ je o biografskoj fikciji o Ivani Brlić-Mažuranić koja je sadržajno iznimno bogata, budući da se Sanja Lovrenčić koristila bogatom arhivom pisama, bilješki i dnevničkih zapisa. Predstava prati Ivanin život od rođenja u Ogulinu 1874., preko života u Slavoniji sa suprugom Vatroslavom Brlićem, do tužne i samotne smrti u Zagrebu 1938. godine.
Tekst predstave se izvorno temelji na dnevničkim zapisima i pismima obitelji, a predstavu nose tri glumice od kojih svaka predstavlja ne samo jedan period u Ivaninom životu već i dio njezine osobnosti, koji se međusobno isprepliću i čine bogatstvo njezinog unutarnjeg svijeta.


REŽIJA: Morana Dolenc

DRAMATIZACIJA: Sanja Lovrenčić

OBRADA GLAZBE: Davor Rocco

SCENSKI POKRET: Rebeka Čuljak

KOSTIMI: Tihana Ostreš

SCENOGRAFIJA I LUTKE: David Peroš Bonnot

IGRAJU: Katarina Perica Kirin, Matilda Sorić, Marina Kostelac

Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).

Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu