Connect with us

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 

Svijet

Prijeti superbakterija otporna na lijekove: “Možemo govoriti o tihoj pandemiji”

Objavljeno

-

By

Smanjiti onečišćenje izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na lijekove i mogle bi do 2050., ubijati do 10 milijuna ljudi na godinu, upozoravaju Ujedinjeni narodi.

“Se je očitije da okoliš igra ključnu ulogu u razvoju, prijenosu i širenju” otpornosti na antimikrobe (AMR), ističe UN-okoliš u svome izvješću objavljenom u utorak.

Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su prije bili osjetljivi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra antibiootpornost prijetnjom te strahuje da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi ubijati.

UN procjenjuje da je 1,27 milijuna smrti u 2019. godini bilo izravno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 milijuna novih smrti na godinu.

Tu otpornost potiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge čimbenike koji se rjeđe spominju. Tako napominje da je otpornost “tijesno povezana s trostrukom krizom našeg planeta: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa te onečišćenjem i otpadom”.

Onečišćenje, posebno povezano s farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućuje zapravo antimikrobima da uđu u okoliš, ponajprije u rijeke.

“To je istinski problem jer rijeke su često izvor naše pitke vode”, ističe mikrobiolog Jonathan Cox s britanskog sveučilišta Aston koji nije sudjelovao u predmetnom izvješću UN-a.

“Možemo već govoriti o tihoj pandemiji”, kaže Cox.

UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.

Ponajprije stručnjaci UN-a traže da “farmaceutska industrija osigura primjereno zbrinjavanje otpadnih korištenih voda” i u tom smislu trebaju donijeti oštrije propise.

Bolnice bi trebale ugraditi specifične sustave za pročišćavanje korištenih voda i jamčiti trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci.

U poljoprivredi se savjetuje da “se ponovno procijene granice antimikroba” te da se “smanji otpad” kako bi se zaštitile tekućice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova država uvodi petu dozu cjepiva protiv korone

Objavljeno

-

By

Australija će kasnije ovog mjeseca uvesti petu dozu cjepiva protiv covida-19 svim građanima u dobi od 18 i više godina koji se nisu zarazili koronavirusom ili se cijepili u posljednjih šest mjeseci, rekao je ministar zdravlja Mark Butler.

Odluka proširuje pravo na docjepljivanje na oko 14 milijuna ljudi, više od polovice stanovništva zemlje, kojima će od 20. veljače biti ponuđena cjepiva specifična za varijantu Omikron, rekao je Butler.

Samo se osobama s ozbiljno oslabljenim imunitetom do sada preporučivalo da uzmu petu dozu, a savjet je bio da docjepljivanje prime tri mjeseca nakon četvrte doze.

Australija, koja je među zemljama s najvećim brojem cijepljenih protiv koronavirusa, do sada je primijenila dvije doze cjepiva na 95% osoba starijih od 16 godina.

To je pomoglo Australiji da broj zaraženih koronavirusom održi relativno niskim u usporedbi s drugim razvijenim gospodarstvima.

No došlo je do sporog prihvaćanja docjepljivanja, a službeni podaci pokazuju da je oko 72% primilo treću dozu, a samo 44% četvrtu.

Butler je rekao da su ljudi stariji od 65 godina i dalje izloženi visokom riziku od teške bolesti i smrti od koronavirusa te ih je stoga pozvao da uzmu petu vakcinu ako ispunjavaju uvjete. “Uvođenje pete injekcije pomoći će suočiti se s onim što će neizbježno biti sljedeća faza sljedećeg vala COVID-a negdje tijekom 2023,” rekao je Butler.

Vlada je također omogućila četvrtu dozu za sve u dobi od 18 do 29 godina nakon što je australska savjetodavna skupina za imunizaciju ažurirala svoje preporuke. Prethodno se četvrta doza preporučivala samo osobama iznad 30 godina ili imunokompromitiranoj skupini.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lidl se širi, planiraju zaposliti dvije tisuće ljudi

Objavljeno

-

By

Trgovački lanac Lidl proširit će svoje djelovanje i na Bosnu i Hercegovinu, potvrdili su u utorak predstavnici te tvrtke tijekom susreta s bosanskohercegovačkim ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Iz sjedišta Ministarstva vanjske trgovine BiH potvrđeno je kako su predstavnici Lidla ministru Staši Košarcu obrazložili planove za uspostavu mreže trgovina u toj zemlji, a kao dokaz ozbiljnih namjera naveli su da ta tvrtka kod Sarajeva već počinje s pripremama za gradnju logističkog centra.

Izvršni direktor u Lidlu Dean Sunek i voditelj jednog od odjela Marjan Miković predstavili su “ambiciozni plan” po kojemu bi u narednih nekoliko godina ova tvrtka otvorila svoje trgovine u svim sredinama u BiH u kojima živi više od 30 tisuća stanovnika, navodi se u priopćenju.

Na taj način u BiH utvrtka jedno planira zaposliti oko dvije tisuće osoba te osigurati zastupljenost bosanksohercegovačkih proizvoda u svom prodajnom asortimanu.

U BiH trenutačno od svih inozemnih trgovinskih lanaca značajniji tržišni udio imaju samo Konzum i Mercator, dok je Lidl prvi lanac s europskog tržišta koji je pokazao interes poslovati u toj zemlji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu