Connect with us

Svijet

CNN: Kina ima ilegalnu policijsku stanicu u Zagrebu i još 100 gradova u svijetu

Objavljeno

-

ilustracija

Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratio, uznemiravao i u nekim slučajevima vraćao kući kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći pritom bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi, javlja CNN.

Aktivistička organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže kako je pronašla dokaze da Kina upravlja s dodatnih 48 policijskih postaja u inozemstvu otkako je ova skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu ove godine.

U kinesku mrežu uključena Hrvatska, Italija, Srbija, Rumunjska…

Izvještaj pod naslovom “Patrola i uvjeravanje” fokusira se na razmjere kineske mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenju kineskih prekooceanskih postaja za koje se nije znalo prije objave otkrića ove organizacije, piše CNN.

Safeguard Defenders tvrdi da su jednog kineskog državljanina na povratak kući natjerali operativci na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, posebno unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da da su još dva kineska prognanika prisilno vraćena iz Europe – jedan iz Srbije, drugi iz Španjolske.

Safeguard Defenders, koji pretražuje javno dostupne službene kineske dokumente tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, tvrdi da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti koje su aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno sa zadatkom pomoći kineskim iseljenicima s njihovim potrebama u inozemstvu.

Peking: To je blaćenje Kine

Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati rovariti kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo”.

Umjesto toga, Kina je tvrdila da su spomenuti objekti administrativna središta, postavljena kako bi se pomoglo kineskim iseljenicima u poslovima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su ovi uredi odgovor na pandemiju covida-19, zbog koje su mnogi građani zaglavili u drugim zemljama i izvan Kine, te da nisu mogli obnoviti dokumentaciju, piše Index.

Kada mu se CNN u studenome obratio u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da prekomorske postaje vode volonteri. Međutim, posljednje izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju 21 postaju. Organizacija je također došla do trogodišnjeg ugovora za djelatnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.

Neprijavljene aktivnosti izvan službenih misija su nezakonite i neuobičajene

Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država-domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da su kineski uredi u inozemstvu postojali nekoliko godina prije pandemije.

Ova izvješća dosad su potaknula istrage u najmanje 13 zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, koja ima veliku kinesku dijasporu. Kina nije jedina velesila koju se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.

Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune. Ove optužbe Rusija je uvijek poricala. U Sjedinjenim Američkim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon napada 11. rujna.

Ipak, naznake široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s nemirima kod kuće, usred zamora javnosti od restriktivne politike nultog covida, te početka trećeg mandata kineskog vođe Xi Jinpinga. Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka pandemijska ograničenja, tri godine nakon pojave covida-19.

Kineska policija diljem Italije, videonadzor u rezidencijalnim zgradama

Kao drugo najveće gospodarstvo u svijetu, Kina je razvila dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, otvarajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti. Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom od 2015. godine, uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom teritoriju.

Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom, prvo u Rimu i Milanu, a kasnije i u drugim gradovima uključujući Napulj, gdje je istodobno, tvrdi Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora postavljen u kineske rezidencijalne zgrade navodno “za učinkovito odvraćanje zločina”.

Jedan je talijanski policijski dužnosnik 2016. za NPR rekao da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju dvije zemlje”. Nevladina organizacija otkriva da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato blizu Firence, piše CNN.

Kina sklopila slične sporazume s Hrvatskom i Srbijom

Jednoj ceremoniji u Rimu 2018. godine u povodu otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici, pokazuju snimke objavljene na kineskim web stranicama, što ukazuje na bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.

Početkom ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga nad jednom od kineskih postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli kako postaje ne predstavljaju nikakav poseban problem jer se čini da su samo birokratske.

Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog utjecaja nacije u skladu s Xijevom vanjskopolitičkom inicijativom Pojas i put. Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.

Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala kineska agencija Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”. Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan je srpski policijski časnik naglasio da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.

Proširili se i na Južnu Afriku

Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspostavljene u Južnoj Africi i u obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi godinama. Kina je počela postavljati temelje za tjesnije policijske veze s južnoafričkim policijskim agencijama prije gotovo dva desetljeća, a kasnije je uspostavila mrežu koja se službeno naziva “Kineski servisni centri u inozemstvu”.

Kineski konzulat u Cape Townu rekao se ovom suradnjom “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”. “Ova suradnja aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj takvih slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.

Kineski mediji često su citirali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, stoji u izvješću Jamestown China Briefa iz 2019. godine.

“Sve veći pokušaju slamanja neistomišljenika”

Safeguard Defenders je na policijske mreže naišao dok je pokušavao procijeniti razmjere kineskih nastojanja da uvjeri neke svoje građane na povratak u Kinu protiv njihove volje, što bi prema službenim kineskim podacima moglo uključivati gotovo četvrt milijuna ljudi u cijelom svijetu za Xijeva mandata.

“Iz Kine dolaze sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, uznemiravanje ljudi, zastrašivanje na šutnju i prijetnje vraćanjem u Kinu protiv njihove volje”, izjavila je direktorica kampanje Safeguard Defendersa Laura Harth, te dodala:

“Počet će telefonskim pozivima. Mogli bi početi zastrašivati vaše rođake u Kini, prijetiti vam, učiniti sve kako bi nagovorili mete u inozemstvu da se vrate. Ako to ne uspije, koristit će tajne agente u inozemstvu. Poslat će ih iz Pekinga i koristiti metode poput namamljivanja i zatočenja”.

Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati tvrdnju da je kineska policijska postaja u predgrađu Pariza prisilila kineskog državljanina da se vrati kući. Otkrića su izazvala glasno negodovanje u nekim zemljama i upadljivu šutnju u drugima, piše Index.

“To je vrh ledenog brijega, Kina uopće ne skriva što čini”

Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je Odboru za domovinsku sigurnost u studenom da je duboko zabrinut zbog ovog otkrića: “Nečuveno je pomisliti da bi kineska policija pokušala otvoriti poslovanje, recimo, u New Yorku, bez odgovarajuće koordinacije. Tako se krši suverenitet i zaobilazi standardne procese pravosudne suradnje i suradnje u provedbi zakona”.

Irska je zatvorila kinesku policijsku postaju otkrivenu na njezinu teritoriju, dok je Nizozemska, koja je poduzela slične mjere, pokrenula istragu, kao i Španjolska.

Harth je za CNN rekla da će organizacija vjerojatno pronaći još više postaja u budućnosti: “To je vrh ledenog brijega. Kina ne skriva što radi. Oni izričito kažu da će proširiti te operacije, pa bismo to trebali shvatiti ozbiljno. Ovo je trenutak kada zemlje moraju uzeti u obzir da se radi o zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u njihovim zemljama, kako za ljude iz Kine, tako i za sve ostale širom svijeta”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Irak uveo 15 godina zatvora za istospolne veze. SAD: To je prijetnja ljudskim pravima

Objavljeno

-

Američki State Department priopćio je da je zakon koji je usvojio irački parlament, kojim se kriminaliziraju istospolne veze, prijetnja ljudskim pravima i slobodama te da će oslabiti sposobnost Iraka da diverzificira svoje gospodarstvo i privuče strana ulaganja.

“Ovaj amandman prijeti onima koji su u najvećem riziku u iračkom društvu. Može se koristiti za ometanje slobode govora i izražavanja te za sprječavanje rada nevladinih organizacija diljem Iraka”, stoji u priopćenju State Departmenta.

Irački parlament usvojio je u subotu zakon kojim se istospolne veze kriminaliziraju uz maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 godina, rekavši da je cilj poduprijeti vjerske vrijednosti. Zagovornici prava osudili su zakon kao najnoviji napad na LGBT zajednicu u Iraku.

 
Nastavi čitati

Svijet

Diljem Europe se pojavile krivotvorene kovanice eura, kako ih prepoznati?

Objavljeno

-

By

Pexels

U Španjolskoj je otkrivena banda krivotvoritelja kovanica eura. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u optjecaj diljem Europe. Evo kako prepoznati krivotvorene kovanice eura.

Novac kojim plaćamo samo je tiskani papir ili reljefni prešani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka.

Prava vrijednost novca leži u povjerenju koje mu se ukazuje: svaka bi se osoba trebala moći pouzdati u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima točno onu vrijednost koja je na njemu otisnuta ili utisnuta.

Krivotvorenje sredstava plaćanja nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve.

Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobiju kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu.

Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju krivotvorenje novca: krivotvorenje nije bagatelni prekršaj.

Velik uspjeh policije

Ovog tjedna novinske agencije su prenijele vijest kako je španjolska Policía Nacional razbila bandu krivotvoritelja za koje se tvrdi da su krivotvorene kovanice od dva eura stavljale u optjecaj diljem Europe, piše Deutsche Welle.

Uz pomoć nadnacionalne policijske organizacije EuropoI, uspjelo je razotkriti krivotvoriteljsku radionicu u glavnom gradu pokrajine Castilla-La Mancha Toledu, koja je, prema tvrdnjama policije, “najvažnije otkriće takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”.

Banda je na europsko tržište pustila gotovo 500.000 krivotvorenih kovanica “visoke kvalitete”. Uhićeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani.

Španjolska policija je priopćila kako ovaj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi dpa, “bila iznimno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktički nemogućeg praćenja krivotvorenog novca što je karakteristično za krivotvorene kovanice”.

Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola milijuna krivotvorenih kovanica od dva eura ima samo protuvrijednost od oko milijun eura), uspjeh policije ne treba podcijeniti.

Svatko tko uspješno pušta krivotvorene kovanice u optjecaj kroz duže vremensko razdoblje, neometano, širi svoju djelatnost. Ovdje je prije svega važan psihološki aspekt mogućnosti uvjeravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrijednost.

Kovanice su također relativno sigurne

Krivotvorene novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mjere koje su središnje banke poduzele su sofisticirane i one su relativno dobro poznate kako korisnicima tako i potencijalnim krivotvoriteljima.

Gotovo svi znaju za njihove “sigurnosne značajke” – sigurnosnu nit, integrirane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitetu papira.

Ili barem misli da zna. Neki će sigurno precijeniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama jer nemaju holograme niti sigurnosne niti.

No postoje i detalji sa “sitnišem” koji krivotvoritelju često ne polazi za rukom i na koje vrijedi obratiti pozornost.

Kako prepoznati krivotvorene kovanice?

U Njemačkoj je Bundesbank odgovorna za njemačke kovanice eura. Na svojoj internetskoj stranici “Vodič za kovanice” pruža informacije o sigurnosti „sitnog novca”.

“Ne morate biti stručnjak za kovanice da biste mogli razlikovati krivotvorine od pravih kovanica”, navodi se.

Savezni bankari daju konkretne informacije o tome kako procijeniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u cijeloj Europi.

Naravno, laicima to ne pomaže, bankari preporučuju da se obrati pozornost na “prvi dojam”. Obično se slika novčića jasno ističe od ostatka površine novčića. Sve konture su jasno prepoznatljive.

Budite oprezni ako to nije slučaj: kod krivotvorina, slika novčića često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima točkice, linije ili udubljenja.

Postoji još jedna okolnost na koju svakako treba obratiti pozornost: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slijepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan.

Za razliku od krivotvorenih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva eura je jasno vidljiv.

Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi se također razlikuju na krivotvorenim kovanicama često se razlikuju od onih na pravim kovanicama.

Trik s magnetom

No izgleda da u sjedištu Središnje banke polaze od toga da svatko sa sobom nosi magnet. Ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rješenja za provjeru kovanica.

Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji dio kovanica od jednog i dva eura je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju s magneta kada se lagano protresu.

Ali: “Vanjski prsten pravih kovanica od jednog i dva eura kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski”, kažu stručnjaci i dodaju: “Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelika i vrlo su magnetične.” No osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. Tada nećete biti prevareni jer “krivotvorene kovanice od jednog i dva eura ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je također magnetičan”, poručuju u objašnjenju na stranici Njemačke središnje banke.

 
Nastavi čitati

Svijet

EU donosi nova pravila: Hrana koju kupujemo od 2030. više neće izgledati isto

Objavljeno

-

By

Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu